Jump to content


Akustika (prostorija), pozicioniranje zv. kutija i sl.


TurboMaximus

Recommended Posts

20 minuta ranije, Father said:

... zezajte, zezajte, ali ja sa muharikama nemam više problema. :lol:

... manje korova, više kukuruza! 

:cheers

Opušteno, dodaješ malo kolorita konverzaciji. Kada ovako čitam forum, nameće mi se zaključak da postoji više tipova audiofila: romantici, skeptici, dogmatici... i Rade.

Link to comment
Share on other sites

18 sati ranije, Majda said:

Da upravo tako. + atenuacija za visokotonac koja pokvari.

Sad pitanje je da li bas srednak sa uskim opsegom ILI neki driver sa prosirenim spektrom?

Mislim da je za pasivno skretnje mozda bolje uzeti neki sa prosirenim spektrom da moze da se ukrsti sa donjim delom oko 100-120HZ. Upravo da bi se produzio srednji donji a najcesce se tako izbegne i booming. Gore isto fazni pomeraj je manji.

Ostaje pitanje atenuacije. I HF jedinice. Problem je to sto su sve dobre jedinice kompresione i vecih osetljivosti. Mislim da moraju nekako da se multiplikuju sve jedinice ispod HF-a.?

 

jeste , atenuacija ume da pogorsa , pogotovu ako se ide sa kompr . koji zna imati osetljivost i preko 115dB , i ako se uradi lose, a ko ih nece ima klasicnih  visokotonaca - Davis , Sspik , Supravox , Audax ...koji idu i na 95 , 96 dB. Licno sam srednjak 12" - klasicni supravox sekao na 100 Hz dole , a gore na 1200 Hz gde preuzimaju srednji i visoki kompr. , nazalost , mora atenuacija 5, 6dB sa potom. I pored toga to mi zasad najbolje svira .Ne znam , mozda bi bilo bolje resenje gore na 3.5 - 4 KHz , ali za manji drajver , kojem bi opet bio problem ici na 100 Hz . E sad , problem je ispod 100 Hz , dosad mi je sve bilo PA , a to je bunar bez dna , ima na stotine drajvera a samo retki su neverovatan kvalitet i to je gotovo nemoguce pronaci , ne mozes se pouzdati samo u net ... Naime dole je bio bas PD - 158 ,  15" , po karakteristikama fenomenalan , istina ne najdublji ali npr - BL = 25 , znaci brzi od maltene bilo kog srednjetonca , ali sve to pada u vodu kada je on dole muljav , nerezolutan i jednostavno ne moze pratiti kvalitet ostalih drajvera ...Naravno , nekome je dosta dole udarac , atak , brzina , zavisi sta su mu preferencije . Na kraju , moje verovatno resenje bice dobar i kvalitetan sub drajver koji je superioran dole, jednostavno zbog boljeg motora od klasicnih vufera , imaju tisi rad , 2 ili 3 demodulaciona prstena od Al ili Cu za manju distorziju , malu indukciju ...Naravno , mana je jos jedno , jako pojacalo ...Kao sto nema besplatnog rucka , tako je i Hoffmanov gvozdeni zakon jasan : kvalitetan i dubok bas dolazi iz :- mala kutija , kvalitetna niskoefikasna jedinica i jako pojacalo , - velika kutija , kvalitetna  visokoefikasna jedinica i slabo pojacalo , pa biraj ...                Izvinjenje pokretacu teme za off , ali su se javile neke interesantne stvari pa nisam odoleo ...

Link to comment
Share on other sites

6 hours ago, milovan1963 said:

jeste , atenuacija ume da pogorsa , pogotovu ako se ide sa kompr . koji zna imati osetljivost i preko 115dB

Da potpuno tacno.

Ako uzmemo kao primer recimo spl od 110db kompresionog drivera sa horn jedinicom i neki kao tipican spl LF jedinia od 95db cca. razlika je oko 15db.

Dupliranjem LF jedinica se dobija oko +6db sto je nedovoljno, rzlika i dalje ostaje 9db.

Sledecim udvostrucavanjem sa 2 na 4 jedinice, spl se teoretski povecava na svega oko +3db na ukupnih +9db cca. I tu je negde i kraj jer svako sledece udvostrucavanje (8 jedinica...) ne  bi donelo znacajna povecanja spl-a a i povecala bi se dimenzija kabineta drasticno, tko da nema smisla povecavati broj jedinica po kanalu.

Sada je razlika oko 6db u korist HFa. I to je puno, to je generalno duplo "jace", ali je neuporedivo prihvatljivije od pocetnih 15db!

(A ovo je recimo i koristan put za OB kabinete kod kojih tipicno dolazi do gubitaka oko -10db u krajnjem LF regionu, da bi se to nekeko kompenzovalo)

L-pad je najlosija vrsa atenuacije, jeste najprostija izvodi se samo sa 2 otpora. Osetno bolji tip atenuacije je Bridged T, attenuator koji za razliku od L-pad att. "drzi" istu ulaznu i izlaznu impedansu. A sastoji se svega iz 4 otpornika od kojih su 2 iste vrednosti, one na kojoj impedansi se vrsi atenuacija

https://www.pasternack.com/t-calculator-bridged-tee.aspx

Recimo za -6db atenuacije na regionu gde je susret i pocetak reza skretnice (ne na nazivnoj impedansi nego na izmerenoj u F domenu) svi otpornici su iste vrednosti upravo one iste impedanse na kojoj se i vrsi atenuacija.

Dobar nacin atenuacije je i prigusnicom. I to je mozda zvucno najvise opravdano, zbog toga sto nema termogenih gubitaka na otpornicima, debljina zice je veca pa je Rdc namotaja moze biti jako mala vrednost, na osnovu toga nema kompresije i povecana je transparentnost. ALI to je tesko izvesti. Potrebno je da taj atenuator  ne bude ujedno i HF filter, pa umesto da samo "smanji" nivo on ujedno i odsece veci deo HF spektra jedinice...

(inverzni primer je Step-UP prigusnica za MC zvucnicu. Najpoznatiji prmer - Brand Cotter.)

Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, milovan1963 said:

klasicni supravox sekao na 100 Hz dole , a gore na 1200 Hz gde preuzimaju srednji i visoki kompr. , nazalost , mora atenuacija 5, 6dB sa potom. I pored toga to mi zasad najbolje svira .Ne znam , mozda bi bilo bolje resenje gore na 3.5 - 4 KHz , ali za manji drajver , kojem bi opet bio problem ici na 100 Hz . E sad , problem je ispod 100 Hz , dosad mi je sve bilo PA , a to je bunar bez dna , ima na stotine drajvera a samo retki su neverovatan kvalitet i to je gotovo nemoguce pronaci , ne mozes se pouzdati samo u net ... Naime dole je bio bas PD - 158 ,  15" , po karakteristikama fenomenalan , istina ne najdublji ali npr - BL = 25 , znaci brzi od maltene bilo kog srednjetonca , ali sve to pada u vodu kada je on dole muljav , nerezolutan i jednostavno ne moze pratiti kvalitet ostalih drajvera ...Naravno , nekome je dosta dole udarac , atak , brzina , zavisi sta su mu preferencije . Na kraju , moje verovatno resenje bice dobar i kvalitetan sub drajver koji je superioran dole, jednostavno zbog boljeg motora od klasicnih vufera , imaju tisi rad , 2 ili 3 demodulaciona prstena od Al ili Cu za manju distorziju , malu indukciju ...Naravno , mana je jos jedno , jako pojacalo ...Kao sto nema besplatnog rucka , tako je i Hoffmanov gvozdeni zakon jasan : kvalitetan i dubok bas dolazi iz :- mala kutija , kvalitetna niskoefikasna jedinica i jako pojacalo , - velika kutija , kvalitetna  visokoefikasna jedinica i slabo pojacalo , pa biraj ...                Izvinjenje pokretacu teme za off , ali su se javile neke interesantne stvari pa nisam odoleo ...

Supravox-i su na osnovu onoga sto sam cuo izuzetno dobri driveri. I to cak i oni sa klasicnim feritnim magnetima. Mislim da su stvarno dobar izbor. Vecina bi upravo i htela tkave drivere ALI su skupi i nisu dostupni na osnovu cene sirem krugu ljudi.

Ti si utvari na konju...

Verovatno si pravio probe za LF sekciju sa Bas refleks kabinetom? Mislim da je to neodgovarajuci tip kabineta za susrete na tim nizim F. Umesto standarne cevi za port mislim da je mnogo bolje resenje ARU modul. U pricipu za tu "brzinu" pokretna masa je osnovni faktor. Mora biti ispod 100 grama. Na primer kod tipicnih drivera koji se danas koriste za sub region ti MMS-ovi su vecih vrednosti. Cak i do 300 grama. Masivne membrane, masivni kalemovi i masivna debela vesanja... A opisuju se kao brzi? Cilj je smanjiti kabinet na najmnju meru i zapreminu a aktivnom elektronikom i snagom posle resiti stvari... Cesto citamo ono "no replacement for diplacement..." Polsedica tih velikih ekskurzija pokretnog mehanizma je inercija. Kada primi impuls tesko i sporo se zaustavlja. Impuls je prosao a driver nastavlja da se krece kalem u magnetnom polju pravi inverznu struju i vraca je u pojacalo...

 

Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, damic said:

Da tacno, ali to vazi kada je u pitanju 1 driver sa pripadajucom velicinom kabineta.

Kada je vise drivera u sistemu radijaciona povrsina se povecava, SPL osetno raste, dolazi do nekog kumulativnog TS parametra pa se menja i zapremina kabineta ako je zajednicki. A i ako su u pocebnim kabinetima SPL ostaje povecan?

Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, milovan1963 said:

klasicni supravox sekao na 100 Hz dole , a gore na 1200 Hz gde preuzimaju srednji i visoki kompr. , nazalost , mora atenuacija 5, 6dB sa potom

Ja ne bih uopste primenjivao elektricno skretnje na Supravox? Zbog toga sto svako skretajne pomera fazu. Ma primer ako je to II reda onda se mora obrunti polaritet drivera? A nezgodno je da centralni driver "ide" u da kazemo obrnutoj elektricnoj fazi da bi se dobila ispravna akusticka?

Mislim da je potrebno primeniti samo korektor impedantnog izdizanja oko rezonantne F. paralelno na klemema drivera RLC kolo na osnovu izmerene impedanse, sa sto "cistijim" osnovnim vrednostima ako je Londa da bude izuzetno male Rdc itd. I jedno RL serisko kolo na ulazu kojie ce vrlo blago krenuti da obara ceo spektar posle recimo 400-600Hz (konsultovati grafik transfera i impedanse). I to je sve. Uz odgovarajuci izbor kabineta za taj centralni zvucnik.

Za visoke mozda ne mora kompresiona jedinica? Sa 2-4 komada papirnih visokotonaca se postize potreban SPL, i nema potrebe ni za kakvom atenuacijom?

Sorry na offu, ako je potrebno i ako ima volje moze se napraviti i posebna tema?

Link to comment
Share on other sites

On 28.8.2019. at 8:33, Father said:

@Aibo Svaka čast za prethodno napisano. ^

Upravo imam identična iskustva i put razvoja kada je reč o percepciji kvalitetne reprodukcije. Pomoglo je i druženje sa starijim audiofilima i konstruktorima sa iskustvom koji su bili radi da mi ukažu na izvesne "pojmove" u kritičkom slušanju, koje je trebalo prvo upoznati, prepoznati i konačno proizvesti u sopstvenom sistemu i kako bi ceo razvoj imao nekakve repere ili lestvice. Da ne govorim o neposrednom osluškivanju instrumenata (gitare, klaviri, violine, pevača, kontrabasa, trube, bubnjeva ...) ili živim nastupima gde sam upijao reference za sve te sugestije koje sam kasnije razvijao u sopstvenom sistemu. Živi nastupi, poseduju donekle i produkcijske elemente i udaljenost od instrumenata, pa se tonalno bogatstvo neposredno slušanih instrumenata u većoj meri gubi, ali opet s druge strane treba poznavati prirodne nus zvukove svakog instrumenta i ne bežati od tih mehaničkih ili telesnih tonova koji su njihov sastavni deo.

Malo po malo se gradila referenca koja je vukla i podizala sveukupni kvalitet zvuka sistema koji razvijam. Poslednji iskorak se dogodio kada sam uspeo na jednom albumu da razlučim vrlo jasno trožičnost klavirskog tona, da se zapravo i čuju tri žice separisano u jednom udarcu batića. Čuvši ovaj nivo separacije moj dugogodišnji prijatelj, mentor i izuzetno iskusan audiofil je sa oduševljenjem ustao i čestitao mi. :) Divan primer istinske ljubavi i pasije za približavanje HiFi-a živom kontaktu sa instrumentom i fascinacije dobijenim rezultatom na tom putu.

Apsolutno se slažem da se ne sme ostati "autističan u sopstvenom zvuku" i da se treba družiti i posećivati međusobno, baš iz razloga prenošenja saznanja i iskustava drugih ljudi. Dosta važan je i njihov doživljaj neašeg zvuka, ali i otkrivanja onoga što nam je možda iz nekog banalnog razloga bilo skriveno ili nepoznato slušajući tuđe sisteme.

Upravo ovaj istraživački duh same percepcije je jedan veliki deo cele moje audiofilske putešestvije i svakodnevna iznenađenja su sasvim izvesna na tom putu.

:thumbsup2

:D

IVANE.jpg

Link to comment
Share on other sites

19 hours ago, milovan1963 said:

problem je ispod 100 Hz , dosad mi je sve bilo PA , a to je bunar bez dna , ima na stotine drajvera a samo retki su neverovatan kvalitet i to je gotovo nemoguce pronaci , ne mozes se pouzdati samo u net ...

Da. I ovo je tacno. Neverovatno veliki broj modela i novih firmi. ALI u isto vreme skoro svi gravitiraju SLicnim ili istim korpama, membranama, vesanjima i tim mehanickim elementima. To se jasno vidi na fotografijama. Vrte 4-5 tipova korpi i ostalih elemenata. Kao da je sve nekako "stadardizovano" ? Mislim da vaxi slicni i za magnete... Pa cak i TS parametri jedinica u klasama istih promera nekako gravitiraju suzenoj grupi vrednosti? Naravno i cene su manje vise uniformne. A oni koji kao skuplji imaju "na oko" iste elente i samo mozda malo bolje TS parametre.

Izdvsja se grupa kvalitenih jedinica sa posebnim elementima konstrukcije i recimo alnico magnetima ali su sene po jedinici cesto sa cetvorocifrene.

Snage su ogromne, jedinice krute pa im je potrebno upucati vecu energiju da bi se uopste pokrenule?

Koliko se to danas sve razlikuje od ere JBL-a, EV-a, Goodmansa, RCF-a, Onda japanski proizvodjaci itd itd... Da ne nabrajam... Kada su driveri bili razliciti skoro u svemu sem u kvalitetu reprodikcije i visokom nivou izrade.

 

Link to comment
Share on other sites

20 sati ranije, Pedjica said:

Opušteno, dodaješ malo kolorita konverzaciji. Kada ovako čitam forum, nameće mi se zaključak da postoji više tipova audiofila: romantici, skeptici, dogmatici... i Rade.

:thumbsup2, a i koji su sve to prošli ( što je napisano ) pa se zasitili i vratili se na početak kad se slušala glazba a ne uređaji . No .....  :mellow:

Link to comment
Share on other sites

46 minuta ranije, black coffe said:

:thumbsup2, a i koji su sve to prošli ( što je napisano ) pa se zasitili i vratili se na početak kad se slušala glazba a ne uređaji . No .....  :mellow:

Hm zasitili. :unsure:

Ko može da se zasiti dobrog zvuka omiljene muzike. Mogućnosti da se distinktno odabere pojedini element kompozicije ili pesme i odluta u vetrovima trube ili ritmičnosti udaraca gornjih činela, zmijolikom uvrtanju metlica na dobošu ili virtuoznosti odabranog izdvojenog izvođača, apstahujući ostatak učesnika u izvođenju i tako 100, 200 ... puta slušajući uvek neki drugi biser maestralnog savršenstva muzičarskog zanata na samo jednoj numeri, kao da je prvi put slušate.

Zasititi se može samo onaj koji nikada nije to iskusio niti očekivao od reprodukcije, pa nije ni našao za shodno da potraži. Interesantno je da i muziku slušamo i doživljavamo na različite načine što subjektivnom užitku daje dodatno udaljavanje od drugih i produbljuje razlike u očekivanjima i konačnim doživljajima muzičkog dela, pa konačno i njegovog zvuka kako god da ga svako od nas doživljava.

 

PS: Sada će Delija da uleti sa "Lebe mekani" :lol:

Link to comment
Share on other sites

14 sati ranije, Majda said:

Supravox-i su na osnovu onoga sto sam cuo izuzetno dobri driveri. I to cak i oni sa klasicnim feritnim magnetima. Mislim da su stvarno dobar izbor. Vecina bi upravo i htela tkave drivere ALI su skupi i nisu dostupni na osnovu cene sirem krugu ljudi.

Ti si utvari na konju...

Verovatno si pravio probe za LF sekciju sa Bas refleks kabinetom? Mislim da je to neodgovarajuci tip kabineta za susrete na tim nizim F. Umesto standarne cevi za port mislim da je mnogo bolje resenje ARU modul. U pricipu za tu "brzinu" pokretna masa je osnovni faktor. Mora biti ispod 100 grama. Na primer kod tipicnih drivera koji se danas koriste za sub region ti MMS-ovi su vecih vrednosti. Cak i do 300 grama. Masivne membrane, masivni kalemovi i masivna debela vesanja... A opisuju se kao brzi? Cilj je smanjiti kabinet na najmnju meru i zapreminu a aktivnom elektronikom i snagom posle resiti stvari... Cesto citamo ono "no replacement for diplacement..." Polsedica tih velikih ekskurzija pokretnog mehanizma je inercija. Kada primi impuls tesko i sporo se zaustavlja. Impuls je prosao a driver nastavlja da se krece kalem u magnetnom polju pravi inverznu struju i vraca je u pojacalo...

 

e ovako ...U pitanju je GMF 285 , sa fra . sajta TLHP koji je izgleda najpovoljniji trenutno a i duze vreme za nabavku audio pro opreme . Cena nije mala a nije ni nenormalna , u rangu sa vecinom drugih , cak povoljnija od njih ako se gleda velicina drajvera, i naravno ko hoce drajver od 100dB . Izabran jer PA srednjak  (PHL 8" )   nije mogao ispratiti trazeni kvalitet zvuka. O kutiji sam puno razmisljao i fabrika nudi : OB , probao i gubi efikasnost puno i tanko svira , MLTL od 150 l, u njemu bi trebao ici do 45 - 50 HZ , probao u praksi od kartonskih kutija ali mi se nije svideo dole , kao da nadsvirava zapremina sredinu , kazu da moze i da bude sub ?? , koja glupost , ima  Mms 19 gr...I onda na jednom fra . sajtu naletim na neke potpuno  realne i razumne predloge , a to je da taj drajver  bi trebao raditi samo do 150 Hz , max do 100Hz , a ispod sub . I oni predloze , neverovatno , ovo sto si ti radio ARU , ili nazad otvorena kutija u 28 - 30 l , jer je to dovoljno da ode dole do 100 - 150 Hz , da cisto i lako odsvira tamo gde nije opterecen a tezi deo posla zaposliti sub ili adekvatan vufer...   Uradio sam ovo zadnje , sada nemam znanje i iskustvo sa ARU projektom a i ovo zasad svira zaista dobro.                                 Sto se tice subova , npr dayton ultimax 18" ima Mms 635gr..., a ista firma rss315 , 12" blizu onog sto si napisao . Brzi su i zbog dobrih i jakih pojacala , a umeju oni brzo i da stanu - servo tehnologija ...Sa njom staje u milisekundi . Interesantno da veliki broj firmi koje prave jako kvalitetne subove uzimaju odredjene fabricke drajvere , " friziraju " ih , deblja membrana , dodatni namotaji , jaci magnet itd itd . , mali broj firmi npr JL sounds imaju sve svoje , kuriozitet , ako ne gresim , njihov 1 sub Gotham kosta 20K , zbogom pameti , a mislim da ima 200kg...

Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Father said:

Hm zasitili. :unsure:

Ko može da se zasiti dobrog zvuka omiljene muzike. Mogućnosti da se distinktno odabere pojedini element kompozicije ili pesme i odluta u vetrovima trube ili ritmičnosti udaraca gornjih činela, zmijolikom uvrtanju metlica na dobošu ili virtuoznosti odabranog izdvojenog izvođača, apstahujući ostatak učesnika u izvođenju i tako 100, 200 ... puta slušajući uvek neki drugi biser maestralnog savršenstva muzičarskog zanata na samo jednoj numeri, kao da je prvi put slušate.

Zasititi se može samo onaj koji nikada nije to iskusio niti očekivao od reprodukcije, pa nije ni našao za shodno da potraži. Interesantno je da i muziku slušamo i doživljavamo na različite načine što subjektivnom užitku daje dodatno udaljavanje od drugih i produbljuje razlike u očekivanjima i konačnim doživljajima muzičkog dela, pa konačno i njegovog zvuka kako god da ga svako od nas doživljava.

 

PS: Sada će Delija da uleti sa "Lebe mekani" :lol:

:)

266636.jpg

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...