Jump to content


Vazan clanak u vezi teorije audio kablova


PrekoBare

Recommended Posts

  • Replies 150
  • Created
  • Last Reply

Vlado, ja sam na ovom polju samouk, ako ne racunam srednjoskolsku fiziku. Bilo bi lepo da neko kome su grcka slova bliska preprica clanak i izdvoji zakljucke.

Secam se kad sam pre petnaestak godina poceo da se igram sa zicama i pitao za savet druga koji je zavrsio ETF da mi pomogne oko strujnih kablova, on mi je odbrusio otptrlike, 'sta tu ima da se filozofira, Omov zakon". Ja sam empirijski znao da nije, ali nisam imao nikakve argumente da se suprotstavim. U njegovim ocima ja sam bio budala. Da sam onda imao ovaj clanak, to bi bio tehnicki nokaut.

U audio tehnici koegzistiraju istovremeno i fantasticna resenja, i ono sto ameri zovu 'snake oil', vasarske prevare.

Neka fantasticna resenja propadnu zbog loseg marketinga, neke prevare se prodaju zbog marketinga a neka dobra resenja su marketinski obradjena do savrsenstva i prodaju se za neverovatne pare. Recimo shunyata je bazirana na poslovima koje je vlasnik radio za supertajnu NSA, a to moze da se improvizuje u samogradnji. Postirao sam ovaj clanak zato sto on ukazuje na opravdanost ili neopravdanost nekih resenja koja zvuce suludo. Interesantno je recimo da:

1. Precnik provodnika za interkonekcijske kablove ne bi trebalo da bude veci od 0.8mm> znaci ovde ne vazi "sto deblje to bolje".

2. Vibracije kablova izazvane spoljasnjim faktorima (hodanjem po sobi, basovi) uticu na prostiranje signala unutar kabla. Znaci, raznorazni podizaci zvucnickih kablova sa patosa nisu bez veze, kao ni uticaj omotaca ostalih kablova. To ne znaci da treba potrositi hiljade evra na ovo.

3. Signal kroz bakarnu zicu ne putuje brzinom svetlosti, nego pre moze da se poredi sa brzinom zvuka u vazduhu, u nekim slucajevima jos sporije. Znaci, ukupna duzina kablova itekako negativno utice na kvalitet zvuka. Sto krace, to bolje.

4. Unutrasnja konfiguracija kablova itekako utice na propagaciju signala. Tesla je smislio licnastu zicu, ostalo su nijanse.

evo predlog malog projekta za vikend kad pocnu hladni dani.

-Razdvojiti strujne, interkonekcijske i zvucnicke kablove.

-Ako moraju da se presecaju, namestite ih da se presecaju pod PRAVIM UGLOM.

-Smislite kako da sprecite da slobodno vibriraju. Smislite antivibracionu kontrolu za strujne kablove. Jedno resenje: Uzeti dva ista parceta tvrdog drveta sirine oko 5x 5cm, duzine 15cm i izdubiti u svakom uzduzni zljeb sirine kabla za struju, u zljeb ubaciti strujni kabl i poklopiti drugim parcetom izljebljenog drveta. ucvrstiti plasticnim vezicama ili drvenim tiplovima.

-Podignite zvucnicke kablove sa patosa jedno 10cm. Za nosace iskoristite keramicke solje ili nesto slicno. Moze da se iskoristi i neoprenska cev za oblogu vodovodnih cevi protiv pucanja.

- dampiranje plasticnog uloska (kutije), uticnice i poklopca od uticnice u zidu. Oyaide nije prevara, ali to moze i za 1/10 para.

- razmislite da li mozete da proredite sumu kablova iza uredjaja (da prodate dugacke i kupite kablove prave duzine, skratite sami ili napravite nove ako ste vicni samogradnji)

Ako vas bolja polovina nagrdi, kazite da se bavite naukom i izvucite clanak kao dokaz. Takodje idealno da zainteresujete decu za fiziku.

A onima koji vas ismejavaju, napisite : epsilon - alfa - tau mi - epsilon

Link to comment
Share on other sites

I mene ova tema interesuje. Ali mislio sam da li moze neko da kaze nesto konkretno. Napr: izmedju pojacala od 100w i zvucnika 100w treba da bude kabal najbolje te i te duzine i tei te debljine, onda izmedju komponenti takav i takav kabal, takvih razmera je najbolje koristiti.

KONKRETIZUJTE stvari koliko god mozete da bi i mi nenmatematicari i nefizicari to razumeli.

HVALA

Link to comment
Share on other sites

Neka hvala, polagao sam ja to dovoljno puta, i teoriju kola i elektromagnetiku. Mislim da sam toliko uÅ¡ao u materiju, da sam mogao i da magistriram na Maksvelovim jednaÄinama. Valjda je tako na ETFu, nateraju te da radiÅ¡ kao konj da bi na kraju shvatio zasto su bitni interkonekti.

Link to comment
Share on other sites

Zvuk se kroz kablove prostire mnogo vecom brzinom od brzine zvuka. Lako je napraviti eksperiment i uveriti se u to. Koliko sam shvatio u clanku, energija signala se prenosi izolatorom a ne provodnikom?! Sto se onda patimo sa debelim strujnik kablovima? Zasto je elektroinstalacija radjena debelim bakrenim kablovima, a ne licnama sa veeelikom izolacijom? Malo neliogicnosti, ili ja ne razumem dovoljno engleski sto je moguce.

Link to comment
Share on other sites

MProticu,

Brzina prostiranja signala unutar uredjaja je jedna od velikih tajni konstrukcije uredja. Zato se o tome nigde ne pise. Ja sam mislio da se signal prostire maltene brzinom svetlosti, nisam obratio detalj na ono "u vakumu". Rece mi covek koji zna da je brzina jos manja nego 12km/s.

Tu ne vaze analogije sa telefonom.

Zamisli sada sta se desava sa signalom kad putuje od izvora do zvucnika.

Napravi mentalnu sliku ili jos bolje semu i markiraj svaki lem kontakt, svaki kontakt izmedju razlicitih metala na konektorima.

Na svakom kontaktu se desava po nesto.

Zamislite to kao minijaturne prizme koje prelamaju svetlost.

E, izgleda da to nesto moze da se cuje. Recimo da je brzina 12 000m/s

Znaci, za 1/64 sekunde signal bi presao 187 metara. Vise od toga ima na putu signala koji koristi trafo kao potenciometar. A 1/64-tinka moze da se cuje.

Ko zna nemacki, bilo bi dobro da pokusa da iskopa sta je nekadasnji Grundig istrazivacki centar radio na ovu temu, a radili su dosta. Sa Grundigom su se svi sprdali ali su Grundigovi inzinjeri natrapali na nesto u vezi ovoga.

Voleo bih da svi zajednicki procesljamo ovu tematiku, jer to nema nigde da se procita. Verujte mi na rec da je ovo izuzetno vazno. Meni su vec pocele da svicu neke stvari ali mi je znanje tanko.

Treba nam teska artiljerija, ljudi koji su polozili magndetiku i koji imaju maste da zamisle kako se to prenosi na polje audio tehnike.

Link to comment
Share on other sites

Da, da potpuno je jasno, da ako su te brzine zaista tog reda velicina, a pri tom i zavise od frekvencije da ce se razlicite frekvencije rasipati pri prenosu kao kroz prizmu i to mora u izvesnoj meri da razvuce tranzijente.

Kad sam procitao ovo mislio sam da ste se istripovali, onda vidim isto i u tom clanku, mislim i oni su, al onda krenem da googlam i vidim istu pricu na par mesta, nadjem i taj aplet, ubacim u njega konstante za bakar iz istog ovog clanka i on mi izbaci 12km/s.

I sad sam u totalnom rebusu, mislim jasno mi je sta se desava, jedino mi je i dalje neverovatno da su brzine prenosa tako male. Ali ... dva put nista ostaje ipak nista, matematika je jasna, crva nije ni bilo.

BTW, Grundig je opasna marka, u sobi mi jos radi Grundigov televizor koji je stariji od mene (preko 26 god.)

Link to comment
Share on other sites

  • 3 months later...

@ PrekoBare

... 3. Signal kroz bakarnu zicu ne putuje brzinom svetlosti, nego pre moze da se poredi sa brzinom zvuka u vazduhu, u nekim slucajevima jos sporije. Znaci, ukupna duzina kablova itekako negativno utice na kvalitet zvuka. Sto krace, to bolje. ...

Da li ti znas da je eksperimentalno utvrdjeno da se elektricni signal prostire kroz metalni provodnik brzinom svetlosti?

Elektroni kroz provodnik putuju veoma malom brzinom ali se promene napona (signal) prostiru brzinom svetlosti.

Ako ne znas nemoj da siris dezinformacije.

Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...