Jump to content


Offtopic na temu Focal JMlab


Kaiser

Recommended Posts

Sta je sakatije zvucnik koji ima odlican bass i ide do 20Hz,a ima lose srednje tonove na pr. ili zvucnik sa izvanrednim srednjetonskim podrucjem a eto ne ide ispod 40-50hz u bassu.Interesuje me sta bi bio vas izbor ako treba da napravite kompromis,i gde bi se tu covek vise muzike naslusao,gde se nalazi vise instrumenata i koliko ih je u opsegu ispod 50hz.Uz  jedan quad esl zvucnika koji je po meni savrsen zvucnik kad je prirodnost srednjih tonova u pitanju ja bih iskreno  bez problema proveo zivot sa njima i opsegom izmedju 45-18000hz,koliko god to nekom sakato bilo.Za mene je na pr. to referentan zvucnik jer sve poredim sa njim i firma koja ima i vintage i sadasnji model koji bi me zadovoljio.Nema magnete jedino :smile:

Pa pazi, 40Hz je dosta nisko i viÅ¡e nego zadovoljavajuće. Nema mnogo materijala snimljenog sa nižim frekv pogotovo na gramofonskim ploÄama. ImaÅ¡ li negde realna merenja Quad ESL sa mesta sluÅ¡anja?

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 368
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Top Posters In This Topic

Posted Images

Sta je sakatije zvucnik koji ima odlican bass i ide do 20Hz,a ima lose srednje tonove na pr. ili zvucnik sa izvanrednim srednjetonskim podrucjem a eto ne ide ispod 40-50hz u bassu.Interesuje me sta bi bio vas izbor ako treba da napravite kompromis,i gde bi se tu covek vise muzike naslusao,gde se nalazi vise instrumenata i koliko ih je u opsegu ispod 50hz.Uz  jedan quad esl zvucnika koji je po meni savrsen zvucnik kad je prirodnost srednjih tonova u pitanju ja bih iskreno  bez problema proveo zivot sa njima i opsegom izmedju 45-18000hz,koliko god to nekom sakato bilo.Za mene je na pr. to referentan zvucnik jer sve poredim sa njim i firma koja ima i vintage i sadasnji model koji bi me zadovoljio.Nema magnete jedino :smile:

Pa sta ce ti zvucnik koji ide ispod 40hz osim za filmove, mozes samo bubnjanje po sobi da dobijes, osim ako nemas skupoceni DSP

Link to comment
Share on other sites

Sta je sakatije zvucnik koji ima odlican bass i ide do 20Hz,a ima lose srednje tonove na pr. ili zvucnik sa izvanrednim srednjetonskim podrucjem a eto ne ide ispod 40-50hz u bassu.Interesuje me sta bi bio vas izbor ako treba da napravite kompromis,i gde bi se tu covek vise muzike naslusao,gde se nalazi vise instrumenata i koliko ih je u opsegu ispod 50hz.Uz  jedan quad esl zvucnika koji je po meni savrsen zvucnik kad je prirodnost srednjih tonova u pitanju ja bih iskreno  bez problema proveo zivot sa njima i opsegom izmedju 45-18000hz,koliko god to nekom sakato bilo.Za mene je na pr. to referentan zvucnik jer sve poredim sa njim i firma koja ima i vintage i sadasnji model koji bi me zadovoljio.Nema magnete jedino :smile:

I ja bih pevao od sreće sa takvom kutijom, pod uslovom da je to 45-18.000 Hz +/- 1,5 dB, i da su kutije u razlici od najviše 1 dB (ili +/- 0,5 dB L <-> D).

Zato sada i pevam od sreće. Mirko (B&M Acoustics) i ja svojvremeno parili drajvere i skretnice. Skretnice imaju razliku od 0,3 dB između njih, što je dosta blizu teorijskim granicama tolerancija samih delova.

Link to comment
Share on other sites

Pa pazi, 40Hz je dosta nisko i viÅ¡e nego zadovoljavajuće. Nema mnogo materijala snimljenog sa nižim frekv pogotovo na gramofonskim ploÄama. ImaÅ¡ li negde realna merenja Quad ESL sa mesta sluÅ¡anja?

Å to se izvora zvuka tiÄe, nisi baÅ¡ sasvim u pravu. Imam jedan LP sa Bahovim orguljama, jao, to ne da bunari nego samo tako. Ko nema Subsonic filter, imaće muka.

InaÄe, tehniÄki nisi sasvim u pravu. Na primer, moja kutija ima port tjuning na 36 Hz ne zato Å¡to tu ima obilje materijala, nego zato Å¡to će na 40 Hz imati pad ne od -3 nego -2 dB. Poenta silaska dole jeste da se ispegla onaj malo viÅ¡i deo.

Moglo je i na 33 ili Äak 32 Hz, ali se onda pojavljuje ona grba prilikom opadanja basa, gde ranije poÄne da opada, pa se naglo podigne i onda definitivno opadne. LiÄno cenim linearnost viÅ¡e od apsolutnog dometa.

Link to comment
Share on other sites

Pa sta ce ti zvucnik koji ide ispod 40hz osim za filmove, mozes samo bubnjanje po sobi da dobijes, osim ako nemas skupoceni DSP

Klavir silazi dole do, ako se dobro sećam, nekih 32 Hz ili tako nekako. Orgulje idu i do 18 Hz. Taiko bubnjari silaze do oko 28 Hz u punom sastavu. I na kraju krajeva, zaÅ¡to iste zvuÄne kutije ne bih koristio i za filmove?

Link to comment
Share on other sites

Sta je sakatije zvucnik koji ima odlican bass i ide do 20Hz,a ima lose srednje tonove na pr. ili zvucnik sa izvanrednim srednjetonskim podrucjem a eto ne ide ispod 40-50hz u bassu.Interesuje me sta bi bio vas izbor ako treba da napravite kompromis,i gde bi se tu covek vise muzike naslusao,gde se nalazi vise instrumenata i koliko ih je u opsegu ispod 50hz.Uz  jedan quad esl zvucnika koji je po meni savrsen zvucnik kad je prirodnost srednjih tonova u pitanju ja bih iskreno  bez problema proveo zivot sa njima i opsegom izmedju 45-18000hz,koliko god to nekom sakato bilo.Za mene je na pr. to referentan zvucnik jer sve poredim sa njim i firma koja ima i vintage i sadasnji model koji bi me zadovoljio.Nema magnete jedino :smile:

Basovi - srednji tonovi... to uopÅ¡te nije meÄ‘usobno uslovljeno, osim kod dvosistemskih kutija. Koje po defaultu jesu neki kompromis. Kod njih je suviÅ¡no i spominjati 20 Hz. Mada, verovatno, nije neizvodljivo. 

 

Kod trosistemskih treba naći solidan drajver da se protegne na prvih par stotina herza, eventualno, i to nije nikakav problem. 

 

Ideja da dobri basovi idu na uštrb srednjih je isto jedan od "argumenata".

 

Ipak, mislim da je osnovna greÅ¡ka svih protivnika "patkometrije" kod tumaÄenja izraza "dobar bas". Svi odmah pomiÅ¡ljaju na Herz-e. Dobar bas je isto Å¡to i dobro srednjetonsko podruÄje - on je brz, definisan, relaksiran, prirodan. Å to ideÅ¡ dublje, meÄ‘utim, sve je teže dobiti sve ovo. Iz malih drajvera - nemoguće, ma Å¡ta neko mislio o tome. Može da liÄi. :D  

Link to comment
Share on other sites

@S

 

Nasao: http://forums.stevehoffman.tv/threads/mono-bass-summed-channel-on-vinyl.104940/

 

Pa ako je nekome vinil primarni medij onda ne gubi bas puno podatke ispod 60Hz, a dobija mnogo preko ako koristi QUAD ESL.

 

 

@B

 

Ja sam pitao sta je bolje (kvalitativno), 2x6 ili 1x12 i odmah se pocela prica sta ide dublje u Hz. 

Link to comment
Share on other sites

Zar nije na vinilu bass u mono ispod 60Hz, 100Hz ili cak i 150Hz na neke snimke? Procitao sam na SH forume na temu vinil mastering cini mi se.

Sa opadanjem uÄestanosti, popravlja se polarna kriva zraÄenja zvuÄnika i raste talasna dužina, tako da ispod se smatra da je zvuk ispod već 150 Hz praktiÄno mono zvuk, iako ga zbog harmonila joÅ¡ neko vreme lokalizujemo.

Å to nema bilo kakve veze sa reprodukcijom, nje ili ima ili nema bio to mono, stereo, kvadro, Dolby ili kakav god hoćeÅ¡ format zvuka. Drgim reÄima, mala kutija koja ne ide duboko dole će tako zvuÄati u bilo kom formatu zvuka.

Link to comment
Share on other sites

Basovi - srednji tonovi... to uopÅ¡te nije meÄ‘usobno uslovljeno, osim kod dvosistemskih kutija. Koje po defaultu jesu neki kompromis. Kod njih je suviÅ¡no i spominjati 20 Hz. Mada, verovatno, nije neizvodljivo. 

 

Kod trosistemskih treba naći solidan drajver da se protegne na prvih par stotina herza, eventualno, i to nije nikakav problem. 

 

Ideja da dobri basovi idu na uštrb srednjih je isto jedan od "argumenata".

 

Ipak, mislim da je osnovna greÅ¡ka svih protivnika "patkometrije" kod tumaÄenja izraza "dobar bas". Svi odmah pomiÅ¡ljaju na Herz-e. Dobar bas je isto Å¡to i dobro srednjetonsko podruÄje - on je brz, definisan, relaksiran, prirodan. Å to ideÅ¡ dublje, meÄ‘utim, sve je teže dobiti sve ovo. Iz malih drajvera - nemoguće, ma Å¡ta neko mislio o tome. Može da liÄi. :D

Samo jedna mala dopuna. Kod tropojasnih kutija, iskustvo je pokazalo da je ipak bolje pustiti bas malo naviÅ¡e da bi isti drajver reprodukovao ne samo osnovni ton, nego i harmonike. Pokazalo se da je to Äesto vernije nego kada ipak manji srednjetonac reprodukuje harmonike basa.

Kao taÄka prelaska sa basa na srednjetonac se smatra kao bilo koja taÄka izmeÄ‘u 400 i 800 Hz, a idealno mesto je odreÄ‘eno osobinama konkretnih drajvera. AR je recimo sekao na 500/5.000 Hz, moja kutija seÄe na 800/3.500 Hz, JBL Century je sekao, ako se dobro sećam, na 1K/5K, itd. Pretpostavljajući da bas drajver to može, obiÄno se kao prelazna taÄka uzima ona koja je 200-300 Hz izmnad rezonantne taÄke samog srednjetonca.

Link to comment
Share on other sites

@B

 

Ja sam pitao sta je bolje (kvalitativno), 2x6 ili 1x12 i odmah se pocela prica sta ide dublje u Hz. 

 

Nisi u pravu, idi proÄitaj joÅ¡ jednom. B) Iako nisi naveo da misliÅ¡ na kvalitet, ja sam takoÄ‘e pomislio na njega, pa sam tako i pisao. Tek je Sondek krenuo na Herce, pa sam ih i ja prvi put spomenuo. 

Link to comment
Share on other sites

Samo jedna mala dopuna. Kod tropojasnih kutija, iskustvo je pokazalo da je ipak bolje pustiti bas malo naviÅ¡e da bi isti drajver reprodukovao ne samo osnovni ton, nego i harmonike. Pokazalo se da je to Äesto vernije nego kada ipak manji srednjetonac reprodukuje harmonike basa.

Kao taÄka prelaska sa basa na srednjetonac se smatra kao bilo koja taÄka izmeÄ‘u 400 i 800 Hz, a idealno mesto je odreÄ‘eno osobinama konkretnih drajvera. AR je recimo sekao na 500/5.000 Hz, moja kutija seÄe na 800/3.500 Hz, JBL Century je sekao, ako se dobro sećam, na 1K/5K, itd. Pretpostavljajući da bas drajver to može, obiÄno se kao prelazna taÄka uzima ona koja je 200-300 Hz izmnad rezonantne taÄke samog srednjetonca.

 

Po drugim priÄama, bolje je kada srednjetonac reprodukuje ceo opseg ljudskog glasa, bez reza. :D

 

Kada priÄam o ovim stvarima, nesvesno uvek imam u vidu svoje drajvere (srednjetonac od sedam inÄa) i skretnice Äetvrtog reda, bez faznih pomeranja.

Link to comment
Share on other sites

Samo jedna mala dopuna. Kod tropojasnih kutija, iskustvo je pokazalo da je ipak bolje pustiti bas malo naviÅ¡e da bi isti drajver reprodukovao ne samo osnovni ton, nego i harmonike. Pokazalo se da je to Äesto vernije nego kada ipak manji srednjetonac reprodukuje harmonike basa.

Kao taÄka prelaska sa basa na srednjetonac se smatra kao bilo koja taÄka izmeÄ‘u 400 i 800 Hz, a idealno mesto je odreÄ‘eno osobinama konkretnih drajvera. AR je recimo sekao na 500/5.000 Hz, moja kutija seÄe na 800/3.500 Hz, JBL Century je sekao, ako se dobro sećam, na 1K/5K, itd. Pretpostavljajući da bas drajver to može, obiÄno se kao prelazna taÄka uzima ona koja je 200-300 Hz izmnad rezonantne taÄke samog srednjetonca.

 

Kod fabriÄkih kutija je to u velikoj većini tako - stvar kompromisa - mali srednjetonac koji ne može nisko da se spusti. Sa druge strane to je i jeftinije reÅ¡enje nego praviti veću kutiju u kojoj bi bio veći centralni drajver i sa druge strane dodatno ulaganje u kalemove da bi se dobio bezbolni prelaz i reprodukovali pomenuti harmonici. Jeftinije je staviti manje zavojnice na većoj frekvenciji reza. JoÅ¡ ako je skretnica viÅ¡eg reda to je oho-ho para. 

 

Ti kompromisi imaju i svojih nedostataka. 

Link to comment
Share on other sites

Samo jedna mala dopuna. Kod tropojasnih kutija, iskustvo je pokazalo da je ipak bolje pustiti bas malo naviÅ¡e da bi isti drajver reprodukovao ne samo osnovni ton, nego i harmonike. Pokazalo se da je to Äesto vernije nego kada ipak manji srednjetonac reprodukuje harmonike basa.

Kao taÄka prelaska sa basa na srednjetonac se smatra kao bilo koja taÄka izmeÄ‘u 400 i 800 Hz, a idealno mesto je odreÄ‘eno osobinama konkretnih drajvera. AR je recimo sekao na 500/5.000 Hz, moja kutija seÄe na 800/3.500 Hz, JBL Century je sekao, ako se dobro sećam, na 1K/5K, itd. Pretpostavljajući da bas drajver to može, obiÄno se kao prelazna taÄka uzima ona koja je 200-300 Hz izmnad rezonantne taÄke samog srednjetonca.

ovo je vec malo veca prica...Koji su to basovi koji mogu vrlo kvalitetno i bez problema odraditi posao srednjotonca 400 - 800 Hz ? malo ih je, mozda, ako izuzmemo legendarne Altec-e, novi audio tehnology 10 C 77 ili ? Uglavnom bas ima posla dobro odsvirati i do 300 max 400 Hz, i to jako dobar bas.Ako se dobro secam dubok vokal krece i od 200 Hz...Po logici, a to je stav i mnogo upucenijih preko, jako dobar srednjotonac bi trebao ici na 200 - 250 Hz pa sve do 3.5 - 4 K. Time bi veci problemi bili reseni...

Naravno, za to treba 8", minimum

Link to comment
Share on other sites

Po drugim priÄama, bolje je kada srednjetonac reprodukuje ceo opseg ljudskog glasa, bez reza. :D

 

Kada priÄam o ovim stvarima, nesvesno uvek imam u vidu svoje drajvere (srednjetonac od sedam inÄa) i skretnice Äetvrtog reda, bez faznih pomeranja.

Teorijski, tako bi zaista bilo najbolje, ali je malo problem što se ljudski glasovi spuštaju i ispod 100 Hz. Na žalost, raspon ljudskog glasa je preširo, i to na pogrešnom mestu.

Upravo to je, verujem, i bio razlog zbog koga je AR izmislio 2.5 pojasnu kutiju, u kojoj onaj drugi donji bas samo ispomaže gornji mid/bas skroz dole, i izlazi iz slike na 180 Hz.

Link to comment
Share on other sites

Kod fabriÄkih kutija je to u velikoj većini tako - stvar kompromisa - mali srednjetonac koji ne može nisko da se spusti. Sa druge strane to je i jeftinije reÅ¡enje nego praviti veću kutiju u kojoj bi bio veći centralni drajver i sa druge strane dodatno ulaganje u kalemove da bi se dobio bezbolni prelaz i reprodukovali pomenuti harmonici. Jeftinije je staviti manje zavojnice na većoj frekvenciji reza. JoÅ¡ ako je skretnica viÅ¡eg reda to je oho-ho para. 

 

Ti kompromisi imaju i svojih nedostataka.

Tako je, ali se taj kompromis širi i nagore, taj srednjetonac treba i da ode dovoljno visoko da odatle posao prihvati visokotonac. Imaš problem u oba smera, pa igraš na žici između njih, heo-ne hteo.

Zato smo se Mirko i ja i odluÄili za baÅ¡ ove drajvere. Bas i srednjetonac su konusni, a materijal je Son Audax-ova verzija aerogela. Bas je dat kao dobar do 1.5 kHz pre nego Å¡to poÄne ozbiljno da brlja, a srednjetonac je dobar od 500 do oko 8 kHz. Ovako je skraćen i odozdo, i odozgo, pa se može reći da mu je život lagan.

Link to comment
Share on other sites

.Ako se dobro secam dubok vokal krece i od 200 Hz...Po logici, a to je stav i mnogo upucenijih preko, jako dobar srednjotonac bi trebao ici na 200 - 250 Hz pa sve do 3.5 - 4 K. Time bi veci problemi bili reseni...

Naravno, za to treba 8", minimum

 

 

ZaÅ¡to treba min 8" za srednjetonac? Da li može tehniÄko obrazloženje, ili je to samo neki liÄni utisak?

 

Ko su to "mnogo upućeniji preko"?

 

InaÄe, Å¡to se mene tiÄe, najbolji mid-basovi za podruÄje 150-2.500 Hz su: Accuton 6,5", SB Acoustics Satori 6", Audio Technology 6".

Link to comment
Share on other sites

ovo je vec malo veca prica...Koji su to basovi koji mogu vrlo kvalitetno i bez problema odraditi posao srednjotonca 400 - 800 Hz ? malo ih je, mozda, ako izuzmemo legendarne Altec-e, novi audio tehnology 10 C 77 ili ? Uglavnom bas ima posla dobro odsvirati i do 300 max 400 Hz, i to jako dobar bas.Ako se dobro secam dubok vokal krece i od 200 Hz...Po logici, a to je stav i mnogo upucenijih preko, jako dobar srednjotonac bi trebao ici na 200 - 250 Hz pa sve do 3.5 - 4 K. Time bi veci problemi bili reseni...

Naravno, za to treba 8", minimum

Milovane, izvini, ali nisi u pravu. Pogledaj samo basove za razglas, poneki dobaci i do 4 kHz - kako, to je druga priÄa, ali su ipak neka saznanja odatle preneta i na ove "naÅ¡e" basove, posebno na novu generaciju sa aerogelom i od aluminijuma. Njima treba mnogo viÅ¡e da poÄnu da brljaju, ali kada poÄnu, rade to i brže i gore od starih papirnih membrana. Naprosto kao da propadnu u neku rupu.

Mislim da neću pogreÅ¡iti ako kažem da je većina basova preÄnika 26 i 30 cm sposobna da prebaci 1,5 kHz bez većih muka i bez nekih kardinalnih izobliÄenja. Mada, eto to rekoh, a ja sam svoj bas ipak sekao na 800 Hz, zlu ne trebalo.

Link to comment
Share on other sites

Tako je, ali se taj kompromis širi i nagore, taj srednjetonac treba i da ode dovoljno visoko da odatle posao prihvati visokotonac. Imaš problem u oba smera, pa igraš na žici između njih, heo-ne hteo.

 

Pa ima wide rangera kojima to nije problem, mislim ekstenzija na gore. Veći je problem ekstenzija nadole i da pri tom sviraju sredinu kako treba.

Link to comment
Share on other sites

InaÄe, Å¡to se tiÄe tehniÄke strane vezane za male i/ili velike membrane, a u niskotonskom podruÄju (only), malo sam neÅ¡to pisao i u temi da drugom forumu: "Male ili velike membrane?"

 

http://www.diyaudio.rs/topic/4286-male-ili-velike-membrane/    Ko hoće da raspravlja o tehniÄkim aspektima, izvolite. Jedino ne bih o liÄnim preferencijama zasnovanim na verovanju.

Link to comment
Share on other sites

Zanima me sta mislite zasto su vintage JBL monitori na prelazu od LF na MF visoko rezani? JBL L-100 je na 2500Hz, a kod AR-11 recimo prelaz je na 525Hz.

 

Poznata je reputacija da su JBL monkey coffins bili najbolji reproduktori bubnjeva, narocito dobos zbog taj visok prelaz i odlican LF drajver.

Link to comment
Share on other sites

Wilson Audio Alexia   (po svemu sudeći 2.5 sistem)

 

Walexfig03.jpg

http://www.stereophile.com/content/wilson-audio-specialties-alexia-loudspeaker-measurements

 

PraktiÄno dvosistemac sa 6" mid-basom i dodatak većeg basa, nisko i oÅ¡tro rezanog. Tako se to radi. 

Dobar zvuÄnik ali može i bolje u smislu zahtevnosti za strujom prilikom faznih pomeraja i padova impedanse koji su na nesreću u nižem opsegu.

Link to comment
Share on other sites

Ne znam zašto, ali ovo me potseća na staru diskusiju sa ciljem da se dokaže da su titanijumski kupolasti visokotonci lošiji od tekstilnih.

UbeÄ‘en sam, mada to ne mogu i da doažem, da je tu priÄu zapoÄeo onaj deo industrije darjvera koji u tom trenutku nije moga da napravi titanijumske drajvere. U to doba, ranih 90ih, brat-brat pola britanske industrije je koristilo jedan visokotona koji je pravio Son Audax, tekstilni naravno. Prema podacima samog proizvoÄ‘aÄa, taj drajver (koÅ¡tao oko €25) nije mogao ni da prismrdi njihovoj najboljoj titan membrani (ali koja je koÅ¡tala €98), pa su joÅ¡ priložili i one 3D "waterfall" grafikone u katalogu. Onaj svileni luduje kao mutav, sav se izlomio, a onaj titanijumski ostao miran sve do nominalne snage +1 dB, kada je i on poÄeo da Å¡izi. istina, tada je već bio u fazi preterivanja.

I normlano, odmah je poÄelo utrkivanje ko će žešće da opljuje titanijum. NIKO, ama baÅ¡ NIKO se nije setio da postoje titanijumske kupole i od €25, i od €250, i da one neće biti ni sluÄajno iste. UopÅ¡te ne sumnjam da je bilo i zaista groznih titanijumskih drajvera, ali iz liÄnog iskustva znam da je bilo jednako groznik kupolastih drajvera od "svile" (Made in Hong Kong by Foo Manchoo Plastics company).

Jedini rezultat svega toga je bio da je potpuno besmisleno izgubljeno nekoliko godina razvoja titnijumskih kupola, da bi na kraju opet postale maltene standard. To naravno ne znaÄi da se i od svile ne mogu napraviti sjajni drajveri, ali ni ti sjajni neće koÅ¡tati manje od titanijumskih. Mogu samo da budu skuplji.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...