Jump to content


Najgori komad hi-fi opreme koji ste imali (ili još imate)


talichni

Recommended Posts

Ko želi da Äuje kako zuji HF trafo u naimu kod mene u nap250 i hicap nek ponese stetoskop možda pomogne,bez toga neće.Imao sam u kući njihovih 7 snagasa iz svih serija i ni iz jednog se nije Äuo,osim u jednom nap 200 nove serije svi su bili HF.U pravljenom hicapu se već Äuo,preo je kao maÄak kad mu priÄ‘es.Reagovao je i na potrosace u kući,fen u drugom delu stana na primer sa originalnim ne reaguje na niÅ¡ta.

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 161
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

You see, filter capacitors should be just that, FILTER capacitors, their energy storage function being of secondary importance. In many commercial units, these roles are present but reversed - larger value capacitors are used not only for filtering, which they cannot help but do, but also to act as energy reservoirs.
Of course, they always act that way, but the point is that they tend to be increased in capacity to cover for inadequate power transformer size and/or performance.

 

 

 
Link to comment
Share on other sites

Sredinom 90 - tih kupio sam novi risiver PIONEER SX-305RDS.Sto bi mnogi forumasi rekli smece neopevano,deklarativno 65 w po kanalu,NAD701 25 po kanalu ga je peglao i uzduz i popreko.Neki Sony pocetni model,najnizi star 10 godina 25-30 djubre samo takvo bolji je bio od njega 5 puta minimum.Prodao sam ga i osjetio takvo olaksanje....?Svasta se pravi,a mi kao budale potrcimo za onim karakteristikama iz kataloga,pogotrovo u to vrijeme mi iz CG malo smo imali dje sto cuti,u stvari nidje.Sd ima nesto hvala bogu,ali tto je malo....Nije ni cudo sto "vintage" uredjaji imaju traznju.

Ima li ko iskustva sa ONKYO modelima s kraja 80 pa do 92 god.Znaci modeli od 95 do 105 po kanalu,integralci?

Link to comment
Share on other sites

Postoji obicaj da se povecanjem filter banka pokusava popraviti zvuk. Mislim da je to nesrecno resenje osim u slucajevima gde je to svesno poddimenzionisano od strane proizvodjaca u svrhu stednje i uz to stavljeni elektroliti slabog kvaliteta. Ako se radi o pojacavacima treba ih zaobici. Veci trafo je ukoliko je odgovarajuceg kvaliteta gotovo uvek plus.

Link to comment
Share on other sites

Diskutabilno.

U komercijalnim ureÄ‘ajima, elektroliti su gotovo UVEK podcenjeni, ne nužno po kvalitetu, ali redono po kapacitetu. Industrija funkcioniÅ¡e na bazi proseka, pa raÄunaju da će malo ko poterati to do kraja, i to u baÅ¡ nezgodna opeterećenja.

Japanska industrija je od samog poÄetka pa do dana danaÅ¡njeg okrenuta Äistom omskom opterećenju od 8 Oma. ÄŒast izuzetcima. Nije baÅ¡ tako retko da se Äak i sa time zagrcnu, ako to jeste 8 Oma, ali nije Äisto, pa recimo ima padove impedanse sa 8 na recimo 4 Oma, uz fazni pomer od -60 stepeni, kada pojaÄavaÄ zapravo vidi ekvivalent od 2 Oma. To je 4 puta veća struja, a ona odnekuda mora da doÄ‘e.

Zatim, pogleajte mali kakvi se tranzistori koriste u izlazima, a posebno koliko ih je. TeÅ¡ki su da ugrade i drugi ili treći par, kao da će im kruna pasti sa glave. Nije niÅ¡ta neobiÄno da kod popularnih firmi na izlazu naÄ‘ete dva para tranzistora od po 130, ponekada i celih 150 W; ergo teorijski kapacitet takvog izlaznog stepena je (4x150) 600W, a u realnim okolnostima, kada njihova rdana temperatura nije 25 st.C nego je bitno viÅ¡a, ti tranzistori nemaju tu snagu. Stopa otpisa snage usled grejanja je tipiÄno 1.43 st.C po 1 st.C porastu temperature. Dakle, ako uzmemo da većina zaÅ¡tita od pregrevanja okine na 65 st.C, unutar tranzistora je barem 20 st.C toplije, izraÄunajte i sami. 60x1,43= 85,8, 150-85,58= 64,2W, i to je REALNO raspoloživa snaga pod uslovima jake eksploatacije. Istopi se onih nominalnih 600W na 256,8W. To jeste dovoljno za idealan rad, ali Å¡ta ćemo ako je leto, pa ambijentna temperatura nije 25 st.C, nego je 35 st.C?

Dalje, tu je i tzv. ripple faktor. Veoma pojednostavljeno, to je efekat kada su elektroliti dobro opterećeni, pa usled tog opterećenja izlazni napon iz njih viÅ¡e nije linearan, nego malo podrhtava dok se oni prazne i pune. Rezultat će biti nestabilna muziÄka scena, poremećeni odnosi dinamike pojedinih instrumenata, itd.

U takvim sluÄajevima, a to je oko 95% njih, povećanje elektrolita će uvek smanjiti ukupni ripple faktor, a takoÄ‘e će povećati i rezerve energije. Sve to zajedno će rezultirati u dunamiÄnijem i Äistijem zvuku. Naravno, kriva opadajućih prinosa i ovde važi, Povećanje sa recimo 10.000uF na recimo 15.000uF će doneti lako Äujnu razliku, dalje ovećanje izmeÄ‘u 15.000uF na 22.000uF će doneti već bitno manju razliku, itd.

Za dalje, već će nam trebati da pojaÄamo i trafo, i isparvljaÄ(e), her oni ugraÄ‘eni ne mogu veÄno da se dodatno opterećuju, jer ne samo Å¡to će oni postati usko grlo, nego mogu i da pregore ako se baÅ¡ pretera.

OÄigledno, najbolje promeniti i trafo, i ispravljaÄ(e) i elektrolite za bolje i veće. Na žalost, sve to zajedno nije uvek moguće iz prostornih razloga, a u velikom broju sluÄajeva i iz cenovnih razlika, mnogi žele klasu Mark Levinson-a ali po ceni Technics-a. To već neće da može.

Najzad, ni sva reÅ¡enja pobude izlaznog stepena nisu ista, neka su bolja od drugih. To je ujedno i razlog zaÅ¡to mnogi H/K proizvodi mogu toliko mnogo viÅ¡e od konkurencije - oni su potroÅ¡ili doslovno dekade razvijajući podudne i izlazne stepene koji su daleko manje osetljivi na ripple faktor od drugih, Äime u stvari koriste postojeće kapacitete dalko efikasnije od drugih. Na primer, koj HK 680 ima trafo od neÅ¡to malo preko 500 VA, te odvojene ispravljaÄe za svaki kanal, filtrirane sa 2+2 elektrolita od 8,200 uF. NiÅ¡ta posebno, reći ćete, ali on svejedno može da isporuÄi udare od 530W u 2 Oma, Å¡to samo znaÄi da je jako efikasan. Citation 24 može joÅ¡ viÅ¡e, ali on ima i malo jaÄi trafo (cca 600 VA) i malo veće elektrolite (4x10.000uF, sa njime su već dosegli do granica teorije, jer je izlaz praktiÄno ograniÄen naponima napajanja, Å¡to i jeste apsolutna granica preko koje se ne može nikako.

Zato neki mogu da poteraju neke kutije, a drugi se muÄe.

 

Edit infidel: ne citirati ceo prethodni post!

Link to comment
Share on other sites

U stvari, kada bolje razmislim, jedini ureÄ‘aj koji sam imao a koji sam smatrao priliÄnim promaÅ¡ajem je bio Koerting preamp iz one kao viÅ¡e serije.

Prvo me je zapanjio kada sam konstatovao da je efktivno Äista kopija jednog Phase Linear preampa, a onda me ja zapanjio zvukom, koji je bio tup i mrtav kao Tutankamon. Ispostavilo se da nije problem u samom projektu, već da je problem u upotrebljenim delovima. Ne sećam se viÅ¡e kako, ali nabavio sam Å¡emu za njega i uredno povadio ugraÄ‘ene op ampove i zamenio ih drugima, LF356 za linijske delove i TLO72 za grafiÄki ikvolalzer.

I to je naravno odmah drugaÄuje proradilo, daleko bolje, ali joÅ¡ uvek ispod onoga Å¡to sam ja oÄekivao. Tako da se nije dugo zadržalo kod mene. Ko zna, da sam viÅ¡e eksperimentisao, možda je moglo joÅ¡ bolje, ali baÅ¡ mi se nije dalo.

Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...

nisam imao puno uredjaja do sada ali sam sa risiverom pioneer vsx 420 bio potpuno razocaran, novog sam ga bio kupio. mislim da mu je bilo pisalo da ima 130 vati po kanalu, iskreno mislim da nije imao ni 5 deo te snage, moja linija sony lbt-d109 imala je vise snage od njega i bolje je zvucala. tako da je vrlo brzo zamenjen drugim uredjajem.

Link to comment
Share on other sites

Slažem se sa dvv-om oko poddimenzionisanja komponenti u ureÄ‘ajima. ProizvoÄ‘aÄe u krajnjoj liniji uvek zanima ono Å¡to nas audiofile ne zanima (manje-viÅ¡e) - novac. Toliko mikrofarada manje po jedinici pa puta proizvedenih jedinica - to je njima velika uÅ¡teda, a oni uvek urade analizu sliÄnu proizvoÄ‘aÄima automobila; koliko korisnika će "oÄepiti" pojaÄalo do 2/3 snage gde će njihov ureÄ‘aj krepati jer mu je trebalo ugraditi viÅ¡e resursa, pa puta cena koÅ¡tanja popravke u garanciji, pa kažu "Aha, to je jeftinije nego da ugradimo joÅ¡ jedan izlazni par tranzistora, teraj tako". Å to je najtužnije, 70-ih i 80-ih se tako nije pravilo, mas produkcija je uzela danak i u audiu kao i u svim drugim granama konzumne elektronike.

Link to comment
Share on other sites

Na jednom ameriÄkom forumu taj period (prelazak iz 70ih u 80te) u zabavnoj elektronici lepo nazivaju "Black plague" (crna kuga). NajlepÅ¡e oslikava Å¡ta se desilo. UreÄ‘aji su postali crni i plastiÄni, a kvalitet je otiÅ¡ao doÄ‘avola.

Link to comment
Share on other sites

Slažem se sa dvv-om oko poddimenzionisanja komponenti u ureÄ‘ajima. ProizvoÄ‘aÄe u krajnjoj liniji uvek zanima ono Å¡to nas audiofile ne zanima (manje-viÅ¡e) - novac. Toliko mikrofarada manje po jedinici pa puta proizvedenih jedinica - to je njima velika uÅ¡teda, a oni uvek urade analizu sliÄnu proizvoÄ‘aÄima automobila; koliko korisnika će "oÄepiti" pojaÄalo do 2/3 snage gde će njihov ureÄ‘aj krepati jer mu je trebalo ugraditi viÅ¡e resursa, pa puta cena koÅ¡tanja popravke u garanciji, pa kažu "Aha, to je jeftinije nego da ugradimo joÅ¡ jedan izlazni par tranzistora, teraj tako". Å to je najtužnije, 70-ih i 80-ih se tako nije pravilo, mas produkcija je uzela danak i u audiu kao i u svim drugim granama konzumne elektronike.

A još je gora situacija sa izlaznim tranzistorima, tu su oduvek štedeli kao besni.

Evo, gledam servisnu Å¡emu Marantz PM11S integralca, koji već spada u gornji deo njihove ponude. Na izlazu jedan par 2SC2922/2SA1216. Pogledam Data Sheet za njih, vidim, 180V, 17/20A trajno impulsno, nominalno 200W, Derating Factor 1.6W/st.C. Gledam specifikaciju za pojaÄavaÄ, oni kažu 100/200W u 8/4 Oma. I niÅ¡ta mi nije jasno.

Uzmimo da se pri maksimalnoj snazi taj tranzistor ugreje na recimo 55 st.C, ako imaju neke hiper efikasne hladnjake. To je najmanje 20 st.C viÅ¡e unutra, Äesto i viÅ¡e, ali hajde, da ne zakeram. Ma neka i unutra bude 55 st.C. To je 30 st.C viÅ¡e od nominalnih 25 st.C. Dakle, 30x1,6=48. Dakle, stvarna snaga tranzistora je 200-48= 152W pod apsolutno idealnim uslovima koji nisu verovatni. Pa Äak i tako, oni deklariÅ¡u VEĆU snagu nego Å¡to mogu da izvuku bilo kako sem u kratkotranom impulsu, a i to je pitanje. Pazite, 200W/4 Oma je 40Vpeak sa strujom od 10 Ampera, daleko iznad teorijskih mogućnosti tog tranzistora.

Å tedelo se samo tako i ranije, ali ovo? Ovo je bilo nezamislivo tokom 70ih. Iako je to najstarija japanska boljka.

Link to comment
Share on other sites

 Pazite, 200W/4 Oma je 40Vpeak sa strujom od 10 Ampera, daleko iznad teorijskih mogućnosti tog tranzistora.

 

Само под уÑловом да напајање може толико да да, а колико Ја знам напајање није у могућноÑти. Дакле ти транзиÑтори Ñу таман и не видим да Ñе ту штедело.

 

:wave2

Link to comment
Share on other sites

Само под уÑловом да напајање може толико да да, а колико Ја знам напајање није у могућноÑти. Дакле ти транзиÑтори Ñу таман и не видим да Ñе ту штедело.

 

:wave2

Hajde više misli a manje kucaj. Sedi lepo i izvedi prostu matematiku koliko dugo može da izdrži tranzistor koji se gura na samoj ivici rada. Pri tome, uzmi koliko više možeš REALNE sposobnosti hladnjaka.

Ja uradio i došao do brojki koje su knap iznad rejtinga od 100W/8 Oma.

Ali, Å¡ta je a deklaracijom od 200W/4 Oma? Tebi je normalno da proizvoÄ‘aÄ daje deklaraciju koju ni teorijski ne može da ispuni?

Ja naÅ¡emi videh osiguraÄe za ulazni napon od 250V od 10A - meni to ne liÄi na nejako, Ima dva elektrolita od po 22.000uF uz napon od +/-65V. Opet, prostom matematikom proizilazi da raspolaže sa 46,5 Džula, Å¡to takoÄ‘e ne bih nazvao nejakim, mada bih mu liÄno iz taka dao duplo viÅ¡e da je moj.

Link to comment
Share on other sites

Hajde više misli a manje kucaj. Sedi lepo i izvedi prostu matematiku koliko dugo može da izdrži tranzistor koji se gura na samoj ivici rada. Pri tome, uzmi koliko više možeš REALNE sposobnosti hladnjaka.

Ja uradio i došao do brojki koje su knap iznad rejtinga od 100W/8 Oma.

Ali, Å¡ta je a deklaracijom od 200W/4 Oma? Tebi je normalno da proizvoÄ‘aÄ daje deklaraciju koju ni teorijski ne može da ispuni?

Ja naÅ¡emi videh osiguraÄe za ulazni napon od 250V od 10A - meni to ne liÄi na nejako, Ima dva elektrolita od po 22.000uF uz napon od +/-65V. Opet, prostom matematikom proizilazi da raspolaže sa 46,5 Džula, Å¡to takoÄ‘e ne bih nazvao nejakim, mada bih mu liÄno iz taka dao duplo viÅ¡e da je moj.

 

КлаÑична демагогија која у није тачна у пракÑи.

 

:wave2

Link to comment
Share on other sites

КлаÑична демагогија која у није тачна у пракÑи.

 

:wave2

Opet nisi odgovorio na direktno pitanje - da li je tebi to normalno?

Aman zaman, ÄoveÄe, to nije demagogija, to je nepatvorena, direktna laž, obmana. Koju bi verovatno pokrili komentarom "mi smo mislili na interval od 1 mA", jer tamo zaista ne piÅ¡e niÅ¡ta pobliže, ostavili su sebi prostora da muvaju i petljaju.

Link to comment
Share on other sites

ПроÑечан кориÑник Ñе ама баш не разуме у теорију а и што би? Има два увета и уређеје које кориÑти за Ñлушање музике.

 

:wave2

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...