Jump to content


Pojačala "D" klase?


Å¡ale

Recommended Posts

  • Replies 119
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Za poÄetak bih ja jako voleo kada bi mi neko objasnio kako digitalna pojaÄala u stvari rade. ÄŒitao sam par Älanaka o tome ali nisam uspeo da "zamislim" Å¡ta se unutra u stvari deÅ¡ava.

 

Ono Å¡to (otprilike) kapiram je da je signal koji ulazi u stepen pojaÄanja digitalan, i da se na neki naÄin upsempluje (na neku 10-ak puta veću frekvenciju) i da na kraju postoji low-pass filter koji na izlazu eliminiÅ¡e visokofrekventni "nosilac" i ostaje naravno (pojaÄan) analogni signal. Ali poÅ¡to se ne razumem u sisteme kvantizacije (tipa pulse-with modulation, itsl.) bilo bi sjajno kada bi neko "polulaiÄkim" reÄnikom objasnio Å¡ta se deÅ¡ava sa signalom i kako se postiže i reguliÅ¡e pojaÄanje.

 

U jednom trenutku mi se uÄinilo da se pojaÄanje postiže većom ili manjom "gustinom paketa snage" (Å¡to se viÅ¡e puta u sekundi tranzistor "otvori", to će viÅ¡e energije "u proseku" biti isporuÄeno; u glavi mi je neka analogija sa modernim punjaÄima baterija, koji za punjenje ne koriste konstantnu struju jaÄine npr. 100mA, već Å¡alju "pakete" jaÄine od npr. 1A ali viÅ¡e puta u sekundi, tako da na kraju isporuÄena snaga u odreÄ‘enom periodu bude ista).

 

Ali molim nekog sa profesorskim strpljenjem da to objasni na nivou srednjoškolskog predmeta ;-)

Link to comment
Share on other sites

U klasi D izlazni tranzistori se ukljuÄuju i iskljuÄuju velikom brzinom i prave visokofrekventni "raster" u koji se audio signal "upisuje" spajanjem jedne ili viÅ¡e perioda.

 

http://en.wikipedia.org/wiki/Class-D_amplifier

 

OK, ovo mi je jasno. Ali kako se postiže POJAÄŒANJE i REGULACIJA pojaÄanja..? Koliko ja kapiram izlazni tranzistori rade uvek ili punom snagom ili ne rade.

 

ProÄitao sam tekst na Wikipediji joÅ¡ odavno, kao i joÅ¡ nekoliko tekstova, al' nisam uspeo da skapiram.

Link to comment
Share on other sites

Negde sam vec pisao da sam u vise navrata cuo  ne obicna vec hi - end skupa pojacala u  D klasi  i to je bilo ogomno razocarenje od New Force najaci   model  9 i  model ispod  pa do Jeff Rowlanda continius 500  koji kosta abnormalno mnogo para . Kod kolege Danijela Sony avr neki  master pro 7100 es  dig . . pojacalo svira za sve pare ali bih da napomenem da je to ipak sistem pravljen pre svega za vrhunske domete u 7.1 zvuku pa posle sta ostane za stereo a to sto je ostalo je dosta dobro

Link to comment
Share on other sites

Ništa se ne dešava u digitalnom domenu niti u njima postoji digitalni signal. Pojačala u klasi D su analogna, slovo D ne znači digitalno već je to bilo prvo slobodno slovo u abecedi nakon klasa A, B i C. Doduše, postoje pojačala kod kojih ulazni digitalni signal direktno moduliše izlazni stepen u D klasi. Sa grafikona konverzije sinusoide u PWM bi trebalo sve da ti bude jasno.

Link to comment
Share on other sites

Da, verovatno zaÄetnik teme treba da napomene na Å¡ta je taÄno mislio kada se govori o "D klasi". Ja sam konkretno postavio pitanje u vezi sa pojaÄalima koja su upravo "Äisto digitalna", i gde se D/A konverzija deÅ¡ava posle pojaÄanja signala, u low-pass filteru.

 

Ono Å¡to sam izmeÄ‘u ostalog Äitao je ovaj dokument:

http://www.docs.sony.com/release/ES_STR_05_Final.pdf

 

Iz njega izdvajam sledeće (zanemarite naravno Sonyjevu propagandu):

 

S-Master Pro: principle of operation
In the context of a modern A/V receiver, traditional power amplifiers require the needless complexity of D/A conversion, Low Pass Filtering (LPF) and analog volume control prior to the input.

The Sony S-Master Pro amplifier is dramatically different. There is no Digital-to-Analog (D/A) converter. Instead, the amplifier accepts all digital signals directly, whether they're multi-bit Pulse Code Modulation (PCM) or 1-bit Direct Stream Digitalâ„¢ pulses from Super Audio CD. Even analog inputs are converted to DSD. The output of the S-Master Pro amplifier goes through a single Low Pass Filter to provide the wattage that drives the speakers. In this way, the signal remains digital until the last possible instant.

Link to comment
Share on other sites

I još jedan momenat:

"the output MOS FET transistors simply switch between fully On and fully Off states."

 

Iz ovoga sam ja zakljuÄio da digitalni signal nekom svojom specifiÄnom modulacijom mora da:

1. "direktno" rekreira analogni signal (OK, ovo mi je popriliÄno jasno - taj deo "zavrÅ¡ava" PWM koncept)

2. "kontroliÅ¡e" nivo izlaznog pojaÄanja na neki naÄin (ali koji? opet Å¡irinom impulsa? e ovde me već zaboli glava...)

Link to comment
Share on other sites

Da napravim malo dodatne zabune Linn pravi High End pojacala za koje sam bio ubedjen da su Class D(i mnogi drugi),ali su izgleda nesto izmedju http://files.computeraudiophile.com/2010/0418/linn-chakra-white-paper.pdf .Princip rada nikad nije bio bitan vec sound.Slusao sam njihove Klimax skupocene ampove ipak u pocetku sa podozrenjem jer su minijaturni i najpre bih rekao da antiaudiofilski izgledaju,pa cak se mogu i kaciti na zid  :screwy  ,medjutim kad malo covek oladi od predrasuda i dizajna to je ipak medju mojih top 3 sistema sto sam dosad slusao,ako uzmem da je jos digitalija u pitanju iznenadjenje je jos vece.Imaju jednu manu,nema kila, mase i izgleda za patkometrisanje-najpre lice na satelitski resiver :smile:.

https://www.google.rs/search?q=linn+klimax&rlz=1C1FDUM_enRS495RS495&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=6USnUbKfG4PNtQbSxICYCA&ved=0CFAQsAQ&biw=1280&bih=865#facrc=_&imgrc=ruL_m3-2BoMpTM%3A%3BDfUUWnF9Nzde5M%3Bhttp%253A%252F%252Fd2heru13qkbk4q.cloudfront.net%252Fmedia%252F836519%252Fscaled%252FKlimax_2_002.JPG%3Bhttp%253A%252F%252Fapp.audiogon.com%252Flistings%252Fsolid-state-linn-klimax-dsm-now-on-display-2013-04-03-preamplifiers-94044-pacifica-ca%3B839%3B562

Link to comment
Share on other sites

Negde sam vec pisao da sam u vise navrata cuo  ne obicna vec hi - end skupa pojacala u  D klasi  i to je bilo ogomno razocarenje od New Force najaci   model  9 i  model ispod  pa do Jeff Rowlanda continius 500  koji kosta abnormalno mnogo para . Kod kolege Danijela Sony avr neki  master pro 7100 es  dig . . pojacalo svira za sve pare ali bih da napomenem da je to ipak sistem pravljen pre svega za vrhunske domete u 7.1 zvuku pa posle sta ostane za stereo a to sto je ostalo je dosta dobro

Za ovaj New Force sto posto delim mišljenje da je njesra!

Link to comment
Share on other sites

Imao sam nedavno prilike da slušam Hypex NC400 module sa Hypex SMPS600 napajanjem u domaćoj dual mono konfiguraciji.

Trenutno je to top model koji Hypex ima u ponudi.

Moram priznati da je to zvuÄalo izuzetno dobro. Brzo, precizno, toplo i transparentno.
Koliko sam imao prilike da Äujem, većina D class ureÄ‘aja nema dovoljno energije u bassu. Kod ovih se to nije primećivalo, mada su radili sa zvuÄnicima, sa po mom ukusu preizraženim basom. 

E sad, cena je popriliÄno visoka. Samo delovi bez troÅ¡kova slanja, su oko 1000 EUR + slanje + carina + kućiÅ¡te i ostali delovi potrebni za sklapanje može biti popriliÄno skupo.
Da li vredi? Ne znam. Uskoro ću organizovati uporedno slušanje u svom sistemu sa protivnikom u licu Taticevog 300b SET.

Link to comment
Share on other sites

I Sony i Linn koji ste naveli su dve od mnogih implementacija klase D koja ima brojne pobleme koji se u topologijama rešavaju na razne načine. Evo još nekih podklasa:

 

ICEPower

Patent Bang&Olufsena. Modifikovana klasa D sa trostrukom korekcijom greške: signal na ulazu u pojačivač se poredi sa izlazom iz modulatora, zatim sa izlazom iz pojačivača i konačno sa krajnjim rezultatom na zvučničkim terminalima, čime se značajno smanjuju greške i njeni efekti na zvuk. Dostupan je isključivo proizvođačima i nema ga na slobodnom tržištu.

 

T

Izum firme Tripath, proizvoÄ‘ača famoznog T-ampa. Reč je o modifikovanoj klasi D sa poboljÅ¡anom vernošću zvuka u celom zvučnom opsegu putem specijalno projektovanog modulatora. Klasa T radi na frekvenciji od 650 kHz.             

 

TD

«Tracked» klasa D je patent firme Lab Gruppen koji skenira oblik signala na ulazu i prema njemu optimizuje pojačavanje u toku rada, eliminiÅ¡ući na taj način odreÄ‘ene nedostatke klase D.                     

 

Z

Pojačivač u D klasi sa direktnom digitalnom reakcijom. ZaÅ¡tićeno ime firme Zetex Semiconductor.               

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

I Sony i Linn koji ste naveli su dve od mnogih implementacija klase D koja ima brojne pobleme koji se u topologijama reÅ¡avaju na razne naÄine. Evo joÅ¡ nekih podklasa:

 

ICEPower

Patent Bang&Olufsena. Modifikovana klasa D sa trostrukom korekcijom greÅ¡ke: signal na ulazu u pojaÄivaÄ se poredi sa izlazom iz modulatora, zatim sa izlazom iz pojaÄivaÄa i konaÄno sa krajnjim rezultatom na zvuÄniÄkim terminalima, Äime se znaÄajno smanjuju greÅ¡ke i njeni efekti na zvuk. Dostupan je iskljuÄivo proizvoÄ‘aÄima i nema ga na slobodnom tržiÅ¡tu.

 

T

Izum firme Tripath, proizvoÄ‘aÄa famoznog T-ampa. ReÄ je o modifikovanoj klasi D sa poboljÅ¡anom vernošću zvuka u celom zvuÄnom opsegu putem specijalno projektovanog modulatora. Klasa T radi na frekvenciji od 650 kHz.             

 

TD

«Tracked» klasa D je patent firme Lab Gruppen koji skenira oblik signala na ulazu i prema njemu optimizuje pojaÄavanje u toku rada, eliminiÅ¡ući na taj naÄin odreÄ‘ene nedostatke klase D.                     

 

Z

PojaÄivaÄ u D klasi sa direktnom digitalnom reakcijom. ZaÅ¡tićeno ime firme Zetex Semiconductor.               

 

 

 

 

Veoma informativan  post za one koji bi nesto da saznaju o principu rada  D klase , TD ,  T   itd . . .  raznoraznih klasa . Hvala ;-)  ja ostajem zasad na A B klasi i DY  , ne dam veru za veceru   :cheers  

Link to comment
Share on other sites

Pre svega, svaka cast za temu. Za mene je nacin rada pojacala u D klasi prava enigma. Bio bih veoma zahvalan kada bi neko pokusao da nama laicima  pruzi objasnjenje na neki slikovit nacin (jos jednom se zahvaljujem ljudima sa foruma na objasnjenju rada A, B i AB klase putem primera sa curenjem vode).

Link to comment
Share on other sites

Ja sam to ovako objasnio u Hi-Filesu br.19, davne 2007. godine i nadam se da će vam biti jasnije:

 

 

KLASA D

Ovde govorimo o vrsti pojačivača koji funkcioniÅ¡u bitno drugačije od prethodnih klasa. Njihov pravi naziv je prekidački (switching) pojačivači, gde slovo "D" ne  znači da su ovi pojačivači digitalni već je to sledeće slovo u abecedi posle C. U prekidačkim pojačivačima tranzistor, poznaje samo dva stanja - uključen i isključen - izmeÄ‘u kojih prelazi vrlo visokom učestanošću. Prirodno, kada je tranzistor isključen, deluje kao prekidač, dok u uključenom stanju kroz njega prolazi struja i to uvek iste jačine, nezavisno od nivoa signala na ulazu. Ako ovakav signal priključimo na osciloskop dobićemo monoton impulsni signal četvrtastog oblika. Frekvencije nekoliko desetina pa i stotina kiloherca, on je u mirnom režimu iznad čujnog opsega. Dobro, ali kako se on može iskoristiti za pojačavanje sinusnog signala? Da bi se to postiglo, pre samog pojačivača se postavlja naročito kolo u kome ulazni signal, na primer sinus, moduliÅ¡e, to jest oblikuje četvrtku na izlazu. Modulacija se može vrÅ¡iti na viÅ¡e načina a u klasi D se najčešće primenjuje modulacija Å¡irine impulsa (Pulse Width Modulation). Kada se na ulaz pojačivača dovede signal, tranzistor menja ponaÅ¡anje na sledeći način: viÅ¡e neće biti polovinu vremena uključen a drugu polovinu isključen, kao u mirnom režimu, već će se njegovi "on" i "off" intervali produžavati i skraćivati u zavisnosti od nivoa signala (Sl.7) i time uključeni i isključeni intervali ulaze u čujni opseg. Drugim rečima, svakoj vrednosti ulaznog signala odgovara odreÄ‘eni vremenski interval uključenja i isključenja odnosno različite Å¡irine impulsne četvrtke. Radi ilustracije, zamislite da se tranzistor bez signala uključuje i isključuje svake sekunde - pola sekunde je uključen a pola isključen, Å¡to odgovara nivou signala nula. Na pozitivnom vrhu sinusoide biće uključen celu sekundu. Kako signal bude padao prema nuli, skraćivaće se vreme "on" a produžavati "off" tako da će na negativnom vrhu biti isključen celu sekundu. Upravo zbog ovog neprestanog svičovanja izmeÄ‘u dva stanja, ovi pojačivači se pogreÅ¡no nazivaju digitalnim, iako je ceo proces mnogo viÅ¡e analogne prirode. Na izlazu digitalnog pojačivača se, prema tome, dobija sinusoida utisnuta u frekvenciju svičovanja pojačivača - ova druga nam nije potrebna i zbog toga se uklanja putem odgovarajućeg filtera.

Osnovne mane kod ranih pojačivača ove klase bile su neravnomeran frekvencijski odziv u audio spektru koji je imao odstupanja i do 10 dB, kao i nedovoljno dobra filtracija na izlazu koja je davala rezak i oštar zvuk, zbog čega su svojevremeno izbegavani za audio aplikacije u širokom luku. Ipak, klasa D je poslužila kao dobra osnova za brojne nadgradnje (videti NETIPIČNE KLASE) koje su u manjoj ili većoj meri uspele da otklone nedostatke osnovne ideje i uvedu klasu D u audiofilsku arenu, mada mnogi audiofili i danas odbijaju da je prihvate. Ostaje činjenica da audiofilska konstrukcija u klasi D po ceni nimalo ne zaostaje od svog pandana u tradicionalnoj klasi AB.

Prednosti: Teorijska efikasnost klase D je 100% dok je u praksi moguće postići preko 90%. Ovi pojačivači praktično uopšte ne emituju toplotu i vrlo su malih dimenzija. Za prosečne audio zahteve, relativno su jeftini, tako da njihova izlazna snaga često ima više nula nego njihova cena.

 

Nedostaci: ovaj pojačivač je pre svega osetljiv na elektromagnetne smetnje. Zatim, na ulazu se mogu javiti kvantizacione greške u procesu konverzije signala, kao i odstupanje u frekvenciji svičovanja - ovo poslednje, ukoliko iznosi samo jedan milijarditi deo sekunde može dati čak 1% distorzije u zvuku. Konačno, neravnomeran frekventni odziv i sama distorzija zahtevaju primenu povratne reakcije. Svi ovi fenomeni mogu dati "neaudiofilski" zvuk.

 

Primena: isprva su korišćeni za precizno upravljanje malim elektromotorima na jednosmernu struju dok se danas sve više koriste kao izlazni pojačivači. Zbog visoke efikasnosti i male impedanse, najviše se sreću u subvuferima, naročito u auto ozvučenjima.

Link to comment
Share on other sites

Imao sam nedavno prilike da slušam Hypex NC400 module sa Hypex SMPS600 napajanjem u domaćoj dual mono konfiguraciji.

Trenutno je to top model koji Hypex ima u ponudi.

Moram priznati da je to zvuÄalo izuzetno dobro. Brzo, precizno, toplo i transparentno.

Koliko sam imao prilike da Äujem, većina D class ureÄ‘aja nema dovoljno energije u bassu. Kod ovih se to nije primećivalo, mada su radili sa zvuÄnicima, sa po mom ukusu preizraženim basom. 

E sad, cena je popriliÄno visoka. Samo delovi bez troÅ¡kova slanja, su oko 1000 EUR + slanje + carina + kućiÅ¡te i ostali delovi potrebni za sklapanje može biti popriliÄno skupo.

Da li vredi? Ne znam. Uskoro ću organizovati uporedno slušanje u svom sistemu sa protivnikom u licu Taticevog 300b SET.

Na kojim zvuÄnicima su sluÅ¡ani? :wave2

Link to comment
Share on other sites

Ja sam u uvodu teksta o klasama rada traznsitora u Hi-Filesu br.19 napisao da klase rada nisu vezane za audio tehniku već da uopšte u elektrotehnici označavaju režim rada traznistora ili elektronske cevi i da da se sve nadgradnje i topološka okruženja, bez obzira na naknadne komercijalne nazive koje usvajaju proizvođači a ne teorija elektrotehnike, mogu svrstati u postojećih četiri-pet klasa rada.

Link to comment
Share on other sites

Linn CHAKRA je takodje patent i chip je specijalno razvijen za Linn,nije nabavljiv,vise od 5 godina istrazivanja je iza njega i jos bar toliko za SMPS napajanje optimizovano za audio(switch mode power suply) pre toga.Takav sistem za power suply koji je bitan deo i tih pojacala imam u svom DAC-u i on je zamenuo klasicno resenje u predhodnoj verziji-torusni trafo.Imao sam oba DAC-a u isto vreme,zvucna razlika postoji i to dosta velika iako je sve ostalo potpuno isto,cak se radio i fabricki apgrejd na stariju verziju.

Ono sto pre svega zabezekne prosecnog audiofila su dimenzije,Linn dimenzije su kao LP omot sa 5 cm visine.Iz tog malog cuda od jedva 9kg izlivenog od jednog komada aluminijuma izlazi 290W na 4 ohm.Na 4 ohm inace duplira snagu,nije bas puno pojacala klasicnog dizajna koja to rade.Noviji sistemi idu im u sve veci minimalizam,uz toliki snagas(ili 2 mono) ide jos streamer/preamp u jos jednoj tolikoj kutijici i to je sve od hifi-a,ako niste gramofondzija.Sto rece jedan UK forumas linnovac kao komentar na naimov sistem od 17-18 kutija od kojih su pola skupa napajanja i oromni snagasi,puna soba hife, bar 150kg-"ovi bas ne znaju u kom su veku".Inace nedavno sam citao da je taj malecni Klimax preamp koji ja cesto nazivam sat resiver nadsvirao Naimov 552 preamp.

Saljem jos jedan Link gde se vidi maleni snagas iznutra. http://www.google.rs/imgres?imgurl=http://www.allegrosound.com/Linn_Klimax_Chakra_500_Twin_3.jpg&imgrefurl=http://www.allegrosound.com/Linn_Twin.html&usg

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...