šale Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Mislim da ova tema zaslužuje da se otvori posebno,mada je tu i tamo bilo nekih komentara. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Hogar Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Za poÄetak bih ja jako voleo kada bi mi neko objasnio kako digitalna pojaÄala u stvari rade. ÄŒitao sam par Älanaka o tome ali nisam uspeo da "zamislim" Å¡ta se unutra u stvari deÅ¡ava. Ono Å¡to (otprilike) kapiram je da je signal koji ulazi u stepen pojaÄanja digitalan, i da se na neki naÄin upsempluje (na neku 10-ak puta veću frekvenciju) i da na kraju postoji low-pass filter koji na izlazu eliminiÅ¡e visokofrekventni "nosilac" i ostaje naravno (pojaÄan) analogni signal. Ali poÅ¡to se ne razumem u sisteme kvantizacije (tipa pulse-with modulation, itsl.) bilo bi sjajno kada bi neko "polulaiÄkim" reÄnikom objasnio Å¡ta se deÅ¡ava sa signalom i kako se postiže i reguliÅ¡e pojaÄanje. U jednom trenutku mi se uÄinilo da se pojaÄanje postiže većom ili manjom "gustinom paketa snage" (Å¡to se viÅ¡e puta u sekundi tranzistor "otvori", to će viÅ¡e energije "u proseku" biti isporuÄeno; u glavi mi je neka analogija sa modernim punjaÄima baterija, koji za punjenje ne koriste konstantnu struju jaÄine npr. 100mA, već Å¡alju "pakete" jaÄine od npr. 1A ali viÅ¡e puta u sekundi, tako da na kraju isporuÄena snaga u odreÄ‘enom periodu bude ista). Ali molim nekog sa profesorskim strpljenjem da to objasni na nivou srednjoÅ¡kolskog predmeta Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 U klasi D izlazni tranzistori se ukljuÄuju i iskljuÄuju velikom brzinom i prave visokofrekventni "raster" u koji se audio signal "upisuje" spajanjem jedne ili viÅ¡e perioda. http://en.wikipedia.org/wiki/Class-D_amplifier Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Hogar Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 U klasi D izlazni tranzistori se ukljuÄuju i iskljuÄuju velikom brzinom i prave visokofrekventni "raster" u koji se audio signal "upisuje" spajanjem jedne ili viÅ¡e perioda. http://en.wikipedia.org/wiki/Class-D_amplifier OK, ovo mi je jasno. Ali kako se postiže POJAÄŒANJE i REGULACIJA pojaÄanja..? Koliko ja kapiram izlazni tranzistori rade uvek ili punom snagom ili ne rade. ProÄitao sam tekst na Wikipediji joÅ¡ odavno, kao i joÅ¡ nekoliko tekstova, al' nisam uspeo da skapiram. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Evo ovako: Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
alenvprekršku Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 "D" klasa = Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
suca77 Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Negde sam vec pisao da sam u vise navrata cuo ne obicna vec hi - end skupa pojacala u D klasi i to je bilo ogomno razocarenje od New Force najaci model 9 i model ispod pa do Jeff Rowlanda continius 500 koji kosta abnormalno mnogo para . Kod kolege Danijela Sony avr neki master pro 7100 es dig . . pojacalo svira za sve pare ali bih da napomenem da je to ipak sistem pravljen pre svega za vrhunske domete u 7.1 zvuku pa posle sta ostane za stereo a to sto je ostalo je dosta dobro Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Hogar Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 puno hvala na trudu - na žalost, ja i dalje ne kapiram. Kako radi volume kontrola? Razumem da se to dešava u digitalnom domenu, tj. da neki procesor mora nešto da menja u karakteristici digitalnog signala. Evo ovako: pwm-f3.gif Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 NiÅ¡ta se ne deÅ¡ava u digitalnom domenu niti u njima postoji digitalni signal. PojaÄala u klasi D su analogna, slovo D ne znaÄi digitalno već je to bilo prvo slobodno slovo u abecedi nakon klasa A, B i C. DoduÅ¡e, postoje pojaÄala kod kojih ulazni digitalni signal direktno moduliÅ¡e izlazni stepen u D klasi. Sa grafikona konverzije sinusoide u PWM bi trebalo sve da ti bude jasno. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Hogar Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Da, verovatno zaÄetnik teme treba da napomene na Å¡ta je taÄno mislio kada se govori o "D klasi". Ja sam konkretno postavio pitanje u vezi sa pojaÄalima koja su upravo "Äisto digitalna", i gde se D/A konverzija deÅ¡ava posle pojaÄanja signala, u low-pass filteru. Ono Å¡to sam izmeÄ‘u ostalog Äitao je ovaj dokument: http://www.docs.sony.com/release/ES_STR_05_Final.pdf Iz njega izdvajam sledeće (zanemarite naravno Sonyjevu propagandu): S-Master Pro: principle of operation In the context of a modern A/V receiver, traditional power amplifiers require the needless complexity of D/A conversion, Low Pass Filtering (LPF) and analog volume control prior to the input. The Sony S-Master Pro amplifier is dramatically different. There is no Digital-to-Analog (D/A) converter. Instead, the amplifier accepts all digital signals directly, whether they're multi-bit Pulse Code Modulation (PCM) or 1-bit Direct Stream Digitalâ„¢ pulses from Super Audio CD. Even analog inputs are converted to DSD. The output of the S-Master Pro amplifier goes through a single Low Pass Filter to provide the wattage that drives the speakers. In this way, the signal remains digital until the last possible instant. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Hogar Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 I joÅ¡ jedan momenat: "the output MOS FET transistors simply switch between fully On and fully Off states." Iz ovoga sam ja zakljuÄio da digitalni signal nekom svojom specifiÄnom modulacijom mora da: 1. "direktno" rekreira analogni signal (OK, ovo mi je popriliÄno jasno - taj deo "zavrÅ¡ava" PWM koncept) 2. "kontroliÅ¡e" nivo izlaznog pojaÄanja na neki naÄin (ali koji? opet Å¡irinom impulsa? e ovde me već zaboli glava...) Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
sondek Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Da napravim malo dodatne zabune Linn pravi High End pojacala za koje sam bio ubedjen da su Class D(i mnogi drugi),ali su izgleda nesto izmedju http://files.computeraudiophile.com/2010/0418/linn-chakra-white-paper.pdf .Princip rada nikad nije bio bitan vec sound.Slusao sam njihove Klimax skupocene ampove ipak u pocetku sa podozrenjem jer su minijaturni i najpre bih rekao da antiaudiofilski izgledaju,pa cak se mogu i kaciti na zid ,medjutim kad malo covek oladi od predrasuda i dizajna to je ipak medju mojih top 3 sistema sto sam dosad slusao,ako uzmem da je jos digitalija u pitanju iznenadjenje je jos vece.Imaju jednu manu,nema kila, mase i izgleda za patkometrisanje-najpre lice na satelitski resiver . https://www.google.rs/search?q=linn+klimax&rlz=1C1FDUM_enRS495RS495&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=6USnUbKfG4PNtQbSxICYCA&ved=0CFAQsAQ&biw=1280&bih=865#facrc=_&imgrc=ruL_m3-2BoMpTM%3A%3BDfUUWnF9Nzde5M%3Bhttp%253A%252F%252Fd2heru13qkbk4q.cloudfront.net%252Fmedia%252F836519%252Fscaled%252FKlimax_2_002.JPG%3Bhttp%253A%252F%252Fapp.audiogon.com%252Flistings%252Fsolid-state-linn-klimax-dsm-now-on-display-2013-04-03-preamplifiers-94044-pacifica-ca%3B839%3B562 Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
SUROKVL Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Negde sam vec pisao da sam u vise navrata cuo ne obicna vec hi - end skupa pojacala u D klasi i to je bilo ogomno razocarenje od New Force najaci model 9 i model ispod pa do Jeff Rowlanda continius 500 koji kosta abnormalno mnogo para . Kod kolege Danijela Sony avr neki master pro 7100 es dig . . pojacalo svira za sve pare ali bih da napomenem da je to ipak sistem pravljen pre svega za vrhunske domete u 7.1 zvuku pa posle sta ostane za stereo a to sto je ostalo je dosta dobro Za ovaj New Force sto posto delim mišljenje da je njesra! Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
prophet Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 A kakvi su NuForce? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
nackom Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Imao sam nedavno prilike da sluÅ¡am Hypex NC400 module sa Hypex SMPS600 napajanjem u domaćoj dual mono konfiguraciji. Trenutno je to top model koji Hypex ima u ponudi. Moram priznati da je to zvuÄalo izuzetno dobro. Brzo, precizno, toplo i transparentno. Koliko sam imao prilike da Äujem, većina D class ureÄ‘aja nema dovoljno energije u bassu. Kod ovih se to nije primećivalo, mada su radili sa zvuÄnicima, sa po mom ukusu preizraženim basom. E sad, cena je popriliÄno visoka. Samo delovi bez troÅ¡kova slanja, su oko 1000 EUR + slanje + carina + kućiÅ¡te i ostali delovi potrebni za sklapanje može biti popriliÄno skupo. Da li vredi? Ne znam. Uskoro ću organizovati uporedno sluÅ¡anje u svom sistemu sa protivnikom u licu Taticevog 300b SET. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 I Sony i Linn koji ste naveli su dve od mnogih implementacija klase D koja ima brojne pobleme koji se u topologijama reÅ¡avaju na razne naÄine. Evo joÅ¡ nekih podklasa: ICEPower Patent Bang&Olufsena. Modifikovana klasa D sa trostrukom korekcijom greÅ¡ke: signal na ulazu u pojaÄivaÄ se poredi sa izlazom iz modulatora, zatim sa izlazom iz pojaÄivaÄa i konaÄno sa krajnjim rezultatom na zvuÄniÄkim terminalima, Äime se znaÄajno smanjuju greÅ¡ke i njeni efekti na zvuk. Dostupan je iskljuÄivo proizvoÄ‘aÄima i nema ga na slobodnom tržiÅ¡tu. T Izum firme Tripath, proizvoÄ‘aÄa famoznog T-ampa. ReÄ je o modifikovanoj klasi D sa poboljÅ¡anom vernošću zvuka u celom zvuÄnom opsegu putem specijalno projektovanog modulatora. Klasa T radi na frekvenciji od 650 kHz. TD «Tracked» klasa D je patent firme Lab Gruppen koji skenira oblik signala na ulazu i prema njemu optimizuje pojaÄavanje u toku rada, eliminiÅ¡ući na taj naÄin odreÄ‘ene nedostatke klase D. Z PojaÄivaÄ u D klasi sa direktnom digitalnom reakcijom. ZaÅ¡tićeno ime firme Zetex Semiconductor. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
suca77 Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 I Sony i Linn koji ste naveli su dve od mnogih implementacija klase D koja ima brojne pobleme koji se u topologijama reÅ¡avaju na razne naÄine. Evo joÅ¡ nekih podklasa: ICEPower Patent Bang&Olufsena. Modifikovana klasa D sa trostrukom korekcijom greÅ¡ke: signal na ulazu u pojaÄivaÄ se poredi sa izlazom iz modulatora, zatim sa izlazom iz pojaÄivaÄa i konaÄno sa krajnjim rezultatom na zvuÄniÄkim terminalima, Äime se znaÄajno smanjuju greÅ¡ke i njeni efekti na zvuk. Dostupan je iskljuÄivo proizvoÄ‘aÄima i nema ga na slobodnom tržiÅ¡tu. T Izum firme Tripath, proizvoÄ‘aÄa famoznog T-ampa. ReÄ je o modifikovanoj klasi D sa poboljÅ¡anom vernošću zvuka u celom zvuÄnom opsegu putem specijalno projektovanog modulatora. Klasa T radi na frekvenciji od 650 kHz. TD «Tracked» klasa D je patent firme Lab Gruppen koji skenira oblik signala na ulazu i prema njemu optimizuje pojaÄavanje u toku rada, eliminiÅ¡ući na taj naÄin odreÄ‘ene nedostatke klase D. Z PojaÄivaÄ u D klasi sa direktnom digitalnom reakcijom. ZaÅ¡tićeno ime firme Zetex Semiconductor. Veoma informativan post za one koji bi nesto da saznaju o principu rada D klase , TD , T itd . . . raznoraznih klasa . Hvala ja ostajem zasad na A B klasi i DY , ne dam veru za veceru Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Aleksandar75 Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Pre svega, svaka cast za temu. Za mene je nacin rada pojacala u D klasi prava enigma. Bio bih veoma zahvalan kada bi neko pokusao da nama laicima pruzi objasnjenje na neki slikovit nacin (jos jednom se zahvaljujem ljudima sa foruma na objasnjenju rada A, B i AB klase putem primera sa curenjem vode). Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Ja sam to ovako objasnio u Hi-Filesu br.19, davne 2007. godine i nadam se da će vam biti jasnije: KLASA D Ovde govorimo o vrsti pojaÄivaÄa koji funkcioniÅ¡u bitno drugaÄije od prethodnih klasa. Njihov pravi naziv je prekidaÄki (switching) pojaÄivaÄi, gde slovo "D" ne znaÄi da su ovi pojaÄivaÄi digitalni već je to sledeće slovo u abecedi posle C. U prekidaÄkim pojaÄivaÄima tranzistor, poznaje samo dva stanja - ukljuÄen i iskljuÄen - izmeÄ‘u kojih prelazi vrlo visokom uÄestanošću. Prirodno, kada je tranzistor iskljuÄen, deluje kao prekidaÄ, dok u ukljuÄenom stanju kroz njega prolazi struja i to uvek iste jaÄine, nezavisno od nivoa signala na ulazu. Ako ovakav signal prikljuÄimo na osciloskop dobićemo monoton impulsni signal Äetvrtastog oblika. Frekvencije nekoliko desetina pa i stotina kiloherca, on je u mirnom režimu iznad Äujnog opsega. Dobro, ali kako se on može iskoristiti za pojaÄavanje sinusnog signala? Da bi se to postiglo, pre samog pojaÄivaÄa se postavlja naroÄito kolo u kome ulazni signal, na primer sinus, moduliÅ¡e, to jest oblikuje Äetvrtku na izlazu. Modulacija se može vrÅ¡iti na viÅ¡e naÄina a u klasi D se najÄešće primenjuje modulacija Å¡irine impulsa (Pulse Width Modulation). Kada se na ulaz pojaÄivaÄa dovede signal, tranzistor menja ponaÅ¡anje na sledeći naÄin: viÅ¡e neće biti polovinu vremena ukljuÄen a drugu polovinu iskljuÄen, kao u mirnom režimu, već će se njegovi "on" i "off" intervali produžavati i skraćivati u zavisnosti od nivoa signala (Sl.7) i time ukljuÄeni i iskljuÄeni intervali ulaze u Äujni opseg. Drugim reÄima, svakoj vrednosti ulaznog signala odgovara odreÄ‘eni vremenski interval ukljuÄenja i iskljuÄenja odnosno razliÄite Å¡irine impulsne Äetvrtke. Radi ilustracije, zamislite da se tranzistor bez signala ukljuÄuje i iskljuÄuje svake sekunde - pola sekunde je ukljuÄen a pola iskljuÄen, Å¡to odgovara nivou signala nula. Na pozitivnom vrhu sinusoide biće ukljuÄen celu sekundu. Kako signal bude padao prema nuli, skraćivaće se vreme "on" a produžavati "off" tako da će na negativnom vrhu biti iskljuÄen celu sekundu. Upravo zbog ovog neprestanog sviÄovanja izmeÄ‘u dva stanja, ovi pojaÄivaÄi se pogreÅ¡no nazivaju digitalnim, iako je ceo proces mnogo viÅ¡e analogne prirode. Na izlazu digitalnog pojaÄivaÄa se, prema tome, dobija sinusoida utisnuta u frekvenciju sviÄovanja pojaÄivaÄa - ova druga nam nije potrebna i zbog toga se uklanja putem odgovarajućeg filtera. Osnovne mane kod ranih pojaÄivaÄa ove klase bile su neravnomeran frekvencijski odziv u audio spektru koji je imao odstupanja i do 10 dB, kao i nedovoljno dobra filtracija na izlazu koja je davala rezak i oÅ¡tar zvuk, zbog Äega su svojevremeno izbegavani za audio aplikacije u Å¡irokom luku. Ipak, klasa D je poslužila kao dobra osnova za brojne nadgradnje (videti NETIPIÄŒNE KLASE) koje su u manjoj ili većoj meri uspele da otklone nedostatke osnovne ideje i uvedu klasu D u audiofilsku arenu, mada mnogi audiofili i danas odbijaju da je prihvate. Ostaje Äinjenica da audiofilska konstrukcija u klasi D po ceni nimalo ne zaostaje od svog pandana u tradicionalnoj klasi AB. Prednosti: Teorijska efikasnost klase D je 100% dok je u praksi moguće postići preko 90%. Ovi pojaÄivaÄi praktiÄno uopÅ¡te ne emituju toplotu i vrlo su malih dimenzija. Za proseÄne audio zahteve, relativno su jeftini, tako da njihova izlazna snaga Äesto ima viÅ¡e nula nego njihova cena. Nedostaci: ovaj pojaÄivaÄ je pre svega osetljiv na elektromagnetne smetnje. Zatim, na ulazu se mogu javiti kvantizacione greÅ¡ke u procesu konverzije signala, kao i odstupanje u frekvenciji sviÄovanja - ovo poslednje, ukoliko iznosi samo jedan milijarditi deo sekunde može dati Äak 1% distorzije u zvuku. KonaÄno, neravnomeran frekventni odziv i sama distorzija zahtevaju primenu povratne reakcije. Svi ovi fenomeni mogu dati "neaudiofilski" zvuk. Primena: isprva su korišćeni za precizno upravljanje malim elektromotorima na jednosmernu struju dok se danas sve viÅ¡e koriste kao izlazni pojaÄivaÄi. Zbog visoke efikasnosti i male impedanse, najviÅ¡e se sreću u subvuferima, naroÄito u auto ozvuÄenjima. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
prophet Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Imao sam nedavno prilike da sluÅ¡am Hypex NC400 module sa Hypex SMPS600 napajanjem u domaćoj dual mono konfiguraciji. Trenutno je to top model koji Hypex ima u ponudi. Moram priznati da je to zvuÄalo izuzetno dobro. Brzo, precizno, toplo i transparentno. Koliko sam imao prilike da Äujem, većina D class ureÄ‘aja nema dovoljno energije u bassu. Kod ovih se to nije primećivalo, mada su radili sa zvuÄnicima, sa po mom ukusu preizraženim basom. E sad, cena je popriliÄno visoka. Samo delovi bez troÅ¡kova slanja, su oko 1000 EUR + slanje + carina + kućiÅ¡te i ostali delovi potrebni za sklapanje može biti popriliÄno skupo. Da li vredi? Ne znam. Uskoro ću organizovati uporedno sluÅ¡anje u svom sistemu sa protivnikom u licu Taticevog 300b SET. Na kojim zvuÄnicima su sluÅ¡ani? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
pantaNS Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Da ne zaboravimo Crown BCA pojacavace . . . Class I http://www.crownaudio.com/media/pdf/amps/137234.pdf http://www.crownaudio.com/ampinfo.htm Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Ja sam u uvodu teksta o klasama rada traznsitora u Hi-Filesu br.19 napisao da klase rada nisu vezane za audio tehniku već da uopÅ¡te u elektrotehnici oznaÄavaju režim rada traznistora ili elektronske cevi i da da se sve nadgradnje i topoloÅ¡ka okruženja, bez obzira na naknadne komercijalne nazive koje usvajaju proizvoÄ‘aÄi a ne teorija elektrotehnike, mogu svrstati u postojećih Äetiri-pet klasa rada. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
sondek Posted May 30, 2013 Report Share Posted May 30, 2013 Linn CHAKRA je takodje patent i chip je specijalno razvijen za Linn,nije nabavljiv,vise od 5 godina istrazivanja je iza njega i jos bar toliko za SMPS napajanje optimizovano za audio(switch mode power suply) pre toga.Takav sistem za power suply koji je bitan deo i tih pojacala imam u svom DAC-u i on je zamenuo klasicno resenje u predhodnoj verziji-torusni trafo.Imao sam oba DAC-a u isto vreme,zvucna razlika postoji i to dosta velika iako je sve ostalo potpuno isto,cak se radio i fabricki apgrejd na stariju verziju. Ono sto pre svega zabezekne prosecnog audiofila su dimenzije,Linn dimenzije su kao LP omot sa 5 cm visine.Iz tog malog cuda od jedva 9kg izlivenog od jednog komada aluminijuma izlazi 290W na 4 ohm.Na 4 ohm inace duplira snagu,nije bas puno pojacala klasicnog dizajna koja to rade.Noviji sistemi idu im u sve veci minimalizam,uz toliki snagas(ili 2 mono) ide jos streamer/preamp u jos jednoj tolikoj kutijici i to je sve od hifi-a,ako niste gramofondzija.Sto rece jedan UK forumas linnovac kao komentar na naimov sistem od 17-18 kutija od kojih su pola skupa napajanja i oromni snagasi,puna soba hife, bar 150kg-"ovi bas ne znaju u kom su veku".Inace nedavno sam citao da je taj malecni Klimax preamp koji ja cesto nazivam sat resiver nadsvirao Naimov 552 preamp. Saljem jos jedan Link gde se vidi maleni snagas iznutra. http://www.google.rs/imgres?imgurl=http://www.allegrosound.com/Linn_Klimax_Chakra_500_Twin_3.jpg&imgrefurl=http://www.allegrosound.com/Linn_Twin.html&usg Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Paulo Posted May 31, 2013 Report Share Posted May 31, 2013 Da li ima neko iskustva sa audiosector patek ili 47 lab? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
nackom Posted May 31, 2013 Report Share Posted May 31, 2013 Na kojim zvuÄnicima su sluÅ¡ani? Rad jednog domaćeg konstruktora. Gore Dynaudio visokotonac u horni (ne znam koji) i Altec Lancing 15 iz 1950-60'ih Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Recommended Posts
Join the conversation
You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.