Jump to content


Tozin sistem


Toza

Recommended Posts

Hvala na podršci, ali...

Neće proći. Može samo da bude gore (Äešće).

Trajno mi je oÅ¡tećen sluh. Profesionalna deformacija. Kompresor koji je zviždao non stop je uÄinio svoje, tako da desnim uvom neÄujem baÅ¡ dobro. Odnosno, imam prekid na frekvenciji tog kompresora. "Dobra stvar" je Å¡to je to frekvencija glasa moje žene. PiÅ¡ je bio kada joj je doktor objaÅ¡njavao da mora da povisi glas ako hoće da je Äujem. Doktore, jel vi to mene savjetujete da se ja svadjam sa svojim mužem, da viÄem na njega...ha, ha.

Sve to ne bi bio problem da sad nemam Äeste upale zbog sadaÅ¡njeg posla. Promaja, klima...

Ma, opušteno, prije ili kasnije izgubiću te frekvencije i na lijevom, tako da će ušesa opet biti stereo.

P.s. valjda će i ženÄe s godinama prestati da zvoca, mada kad neÄujem nema ni problema.

Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...

Eh te žice...

Negdje sam proÄitao da je dielektrik mnogo važniji od samog provodnika, pa rekoh, ajde da se igram.

Ostalo neke žice u silioonskom bužiru, te ne budi lijen, promijenih unutraÅ¡nje ožiÄenje u zvuÄnim kutijama.

Od terminala do skretnice stavim 1,5mm2 kao i na basove.

Na srednje 0,75mm2

I na visokotonce utp kabl, tj, jednu žicu iz parice na + i još jednu na -.

Zanimljivo!

Ostaće ovo ovako jedno vrijeme.

Dok ne pronadjem srebro u teflonu ili još bolje u pjenastom polietilenu.

Link to comment
Share on other sites

Eh te žice...

Negdje sam proÄitao da je dielektrik mnogo važniji od samog provodnika, pa rekoh, ajde da se igram.

Ostalo neke žice u silioonskom bužiru, te ne budi lijen, promijenih unutraÅ¡nje ožiÄenje u zvuÄnim kutijama.

Od terminala do skretnice stavim 1,5mm2 kao i na basove.

Na srednje 0,75mm2

I na visokotonce utp kabl, tj, jednu žicu iz parice na + i još jednu na -.

Zanimljivo!

Ostaće ovo ovako jedno vrijeme.

Dok ne pronadjem srebro u teflonu ili još bolje u pjenastom polietilenu.

I ja sam mislio na visokotonce da stavim onu telefonsku plavo belu ne znam koliko je to pametno?

Link to comment
Share on other sites

Postoji teorija koja kaže da je na putu signala najbolje koristiti Å¡to tanji provodnik, punog presjeka i to srebrni (srebro, najbolji provodnik) reda veliÄine 0,1 mm u preÄniku ili Äak i manje i8li makar posrebreni ofc bakar.

 

S druge strane, postoji i teorija koja kaže da je izolator bitan koliko i kvalitet provodnika, ako ne i više. Najbolji je pjenasti polietilen, zatim teflon, pa izolatori na bazi silikona.

 

Ali...

 

Uvijek ono ali. Ako su zvuÄnii "gladni" onda je bitno zadovoljiti i presjek kabla.

 

Provodnik iz utp kabla je "debeo" 0.5mm ili oko 0.2mm2.

 

ZnaÄi, probaj. Nažalost, izlacija je od pvc-a, ali Å¡ta sad.

 

Ja sam iskoristio ono što sam našao po kući. Ideja je bila da stavim utp i na srednji, ali sam imao samo za visokotonce. Na srednjetonce sam planirao da stavim po dvije žice (jednu paricu) ili možda i tri, ali, eto, stavio sam 0.75mm2 licnastu u izolaciji na bazi silikona i zadovoljan sam. Mada, iako se visoki spektar dodatno otvorio i sa novim detaljima, najveće iznenađenje je bilo kod basa. Bas je dobio onaj brutalni "kick" i dodatnu dubinu i teksturu.

 

P:S: obavezno ga ostavi da se "usvira" pa donesi konaÄan sud.

 

P:P:S: Nije poenta kupiti brendirani gotovi od posrebrenog bakra sa izolacijom od teflona, već je caka napraviti neÅ¡to svoje, a svira isto kao brend, a možda i bolje. Na raÄun "brenda", oelbach posrebreni 1.5mm2, izbaÄen iz kutija i ode u penziju.

Link to comment
Share on other sites

Postoji teorija koja kaže da je na putu signala najbolje koristiti Å¡to tanji provodnik, punog presjeka i to srebrni (srebro, najbolji provodnik) reda veliÄine 0,1 mm u preÄniku ili Äak i manje i8li makar posrebreni ofc bakar.

 

To sa tanjim provodnikom...

Isto mu dodje,kao da si poslao malo dete u autobus GSP-a u sred spica

:wave2 & :cheers

Link to comment
Share on other sites

Svaki provodnik se sastoji iz atoma koji su rasporeÄ‘eni na odreÄ‘eni naÄin i tvore kristalnu reÅ¡etku. Kada metal kristaliÅ¡e, prilikom hlaÄ‘enja sa odreÄ‘ene temperature, javljaju se klice, oko kojih dalje metal kristaliÅ¡e. PoÅ¡to se to deÅ¡ava istovremeno po Äitavoj zapremini, postoji jako veliki broj klica. OÄvrsli metal oko takvih klica, susreće se sa drugim takvim oÄvrslim metalima sa raznih strana. Ta mikrostruktura se naziva zrno (metalno zrno).

 

Ako se posmatra popreÄni presjek nekog provodnika pod mikroskopom, vidjeće se da postoji veliki broj takvih zrna. Dalje, prilikom hlaÄ‘enja, većina neÄistoća se izluÄuje po granicama zrna. Postoje i veće koliÄine neÄistoća izdvojene u zapremini i nazivaju se nemetalni ukljuÄci.

 

Zrna u metalu imaju razliÄitu orjentaciju kristalnih reÅ¡etki u prostoru, popriliÄno haotiÄnu. Prilikom izvlaÄenja žice, povrÅ¡inski sloj metala se viÅ¡e deformiÅ¡e od centralnog dijela. Dolazi do razvlaÄenja zrna u prvcu izvlaÄenja tj, do njegovog izduživanja. Na taj naÄin se postiže usmjerena struktura zrna u metalu. S druge strane, termiÄkom obradom, zagrijavanjem na odreÄ‘enoj temperaturi, dolazi do rekristalizacije metala i stapanja pojedinih zrna, tako da se stvara krupnozrna struktura (long grain).

 

Sada idemo na atomski nivo. Atom, osim jezgra ima i elektrone koji kruže oko atoma na  svojim orbitalama. Osim toga, oni se okreću i oko sopstvene ose tj. imaju spin.

 

Pod odreÄ‘enim silama, neki elektroni mogu da napuste svoje orbitale. Razlikom potencijala na krajevima provodnika, javljaju se sile koje izbacuju elektrone iz svojih orbita. Tako, prilikom prolaska JEDNOSMJERNE struje, javlja se usmjereni tok elektrona, koji tvori tzv. rijeku elektrona. U tom procesu ne uÄestvuju svi elektroni, već samo neki.

 

Ako pretpostavimo da će struja da protiÄe dovoljno dugo, poÅ¡to je broj atoma i elektrona u provodniku ogroman ali konaÄan, to znaÄi da će u jednom trenutku da nestane elektrona i da će provodnik jednostavno da se isprazni. To se ne deÅ¡ava.

 

ZaÅ¡to? Zato Å¡to se nedostajući elektroni nadomjeste iz okoline, u ovom sluÄaju iz izolatora. Iako izolator ne provodi struju, ipak dolazi do razmjene elektrona, s jedne strane metala, odnosno provodnika, a s druge strane obiÄno vazduha u kome je velika većina atoma kiseonika.

 

Na taj naÄin, usled gubitka elektrona u sloju do metala, dolazi do polarizacije molekula izolatora tj. dielektrika.

 

Sam naÄin razmjene elektrona u dielektriku, ispade popriliÄno bitan u Äitavoj priÄi.

 

Sve se ovo deÅ¡ava pri proticanju jednosmjerne struje. Kod naizmjeniÄne se deÅ¡ava isto. Princip je isti. Malo se kreću u jednom smjeru, a onda se okrenu pa nazad.

 

To bi bile neke osnove iz kojih se da zakljuÄiti kako i sama mikrostruktura metala kao i osobine dielektrika utiÄu na put elektrona.

 

S druge strane, veliÄina elektrona i atoma je popriliÄno mala u odnosu na slobodan prostor oko njih. Debljina provodnika od 0.1mm u preÄniku je ogromna u odnosu na veliÄinu atoma, tako da zaguÅ¡enje saobraćaja nije adekvatna asocijacija.

 

Od ovog trenutka bih rijeÄ prepustio struÄnjacima iz elektrotehnike jer će oni bolje objasniti pojave koje se deÅ¡avaju prilikom proticanja struje na makro nivou.

 

Uzdravlje!

Link to comment
Share on other sites

Ima tu joÅ¡ kojeÄega...

Postoje i raznorazni metalni ukljuÄci, postoje i tzv dislokacije, kada jedna atomska ravan sklizne u odnosu na drugu pod nekim uglom, sliÄno kao kliziÅ¡te zemlje itd.

Vrlo je nezahvalno u par reÄenica pokuÅ¡ati da se objasni kompletan mehanizam.

Što je kristalna rešetka savršenija sa što manje anomalija to je bolje.

I ta razmjena elektrona u dielektriku nije trenutna, već atom može neko vrijeme da egzistira bez elektrona, ali teži da se vrati u energetski stabilno stanje itd.

U principu i dielektrik je jako važan, a ako peovodnik već mora da obnovi elektrone, neka to neradi u mojim žicama.

Sve su to maleški uticaji, ali kad se zbroje i nisu više tako mali.

Za smetnje se slažem. I tu dielektrik takoodje ima važnu ulogu.

Medjutim, to sa strujama je vrlo kompleksan problem i nisam baš kompetentan da o tome polemišem, ali za sve nevjerne tome, dovoljno je prisjetiti se nekog elementarnog školskog znanja da bi neke stvari bile jasnije.

Pozz

Link to comment
Share on other sites

BaÅ¡ sam pomislio da će joÅ¡ neko da se ukljuÄi i da napokon skinemo "mrak" sa zvuÄniÄkih kablova.

Kad niko struÄan neće pokuÅ¡aću ja.

U teoriji polja, gdje se opisuje kako se energija prenosi talasima, primijenjeno na paealelne vodove, kaže se da će elektromagnetno polje da potpuno obuhvati dielektrik i jednim dijelom penetrira u provodnik.

Najveća brzina prostiranja talasa je brzina svjetlosti u vakuumu. Svi ostali materijali utiÄu na smanjenje brzine peostiranja.

U naÅ¡em sluÄaju, dielektrik ima viÅ¡e uticaja od provodnika na brzinu prostiranja, tako da je zapravo ograniÄavajući faktor dielektrik tj njegov sastav.

To znaÄi da izolator mora imati stabilan raspored atoma i molekula. Tu opet dolazimo do polarizacije koja može biti jonska, dipolna i elektronska.

O elektronskoj sam već govorio i ona nikako ne dolazi u obzir.

Iz ovoga slijedi da svi pokušaji pletenja kablova sa izolacijom od pvc-a u startu su osudjeni na propast, jer pvc ne dolazi u obzir.

Volio bih da neko od struÄnijih objasni Å¡ta je to nepravilni modul impedanse zvuÄnika, jer pravilan izbor zvuÄniÄkog kabla direktno od toga zavisi.

Naime, isti kabl neće svirati isto i sa jednim fr zvuÄnikom visoke osjetljivosti i sa nekim Äiji je modul impedance izrazito nelinearan i male osjetljivosti.

Link to comment
Share on other sites

  • 3 years later...

Nadovezaću se ovde, deluje nekako najprirodnije, iako tema već neko vreme miruje.

Gospodin Toza me je pozvao da čujem njegov sistem. Priča ima izvesnu pozadinu o kojoj se u jednoj temi na ovom forumu može dalje čitati, no, primarni razlog bila je obostrana želja za upoznavanjem.

Tozine postove čitam sa pažnjom neko vreme. Njegove konstruktorske ideje su mi takođe vrlo zanimljive. Pre svega, iznadprosečno posvećenje sopstvenom sistemu i odlučnost da se iz njega izvuče načelno neočekivano su polazne tačke koje bih nazvao zajedničkim. Još jedan razlog za moju radoznalost, da doznam ko je gospodin sa takvim namerama.

Tokom dvoipočasovnog slušanja priče je bilo isključivo u toku pauza za promenu CD-a. Nešto što smatram esencijalnim i beše mi izuzetno drago da i Toza očigledno deli to mišljenje. Boravak u gostima je bio izuzetno prijatan.

Osim jednog Opus3 diska na početku, muziku koju smo slušali sam doneo. Nije se radilo ni o kakvim audiofilskim semplerima, već o preseku stvari iz nekih 300 godina istorije muzike koje sam taj dan poželeo čuti. Toza je prokomentarisao da mu je drago da mu je elektronika prodrmana onim što smo slušali. Glasnoća je bila nešto iznad one koju gospodin Toza preferira, ali ne iznad dobrog sobnog nivoa, rekao bih.

Sažeto - ovo jeste sistem koji u svakom trenutku prikazuje negu, pažnju i vreme uloženo u njega. 

Biću vrlo jasan - Visaton zvučnike apsolutno nikada nisam čuo na ovom nivou. Bilo je odmah očigledno da je pažljiv rad na kablovima omogućio izvlačenje velikih pomaka iz sprege komponenata u igri.

Ono što je od samog početka bilo vrlo upadljivo je veoma lepo sačuvana struktura muzičkog tona. Tokom slušanja, ma koliko nedostataka sve više bivalo očigledno, ta karakteristika je bila dovoljno sugestivna da opstane. Žestoka ograničenja po pitanju rezolucije u najvišem delu spektra, napadne kolorisanosti u nižim srednjim mogla su se apstrahovati da bi se izuzetno dobar rezultat postignut na polju očuvanosti mikrodinamike muzičkog tona očuvao na vidiku. Upravo taj kvalitet omogućava da različitosti muzičkih izvedbi i idioma na diskovima koje sam doneo dođu do izražaja. Lepota i mirnoća tona, uprkos svemu, jednom rečju. Toza zna šta radi i čuje ono što radi.

Bas je svojom karakternošću takođe bio veoma upadljiv. Ne posebno izbalansiran, ali po pitanju boje izuzetno definisan.

Među najvećim anomalijama izdvojio bih poteškoće sistema sa makrodinamikom. Sa jednim velikim orkestrom je bilo problema, što je dovelo i do urušavanja transparencije. Ambijentalne informacije su takođe bile oskudnije i nisu dopuštale da se razvije efekat prisutnosti na mestu prvobitne muzičke izvedbe, parametar koji za mene ima priličnu težinu. Cela prezentacija je *detached*, ako se smem tako izraziti.

Moj domaćin mi je preneo da je locirao izvore ovih poteškoća. Smatra da zvučnike nadilazi ostatak sistema i njima se i ne namerava dalje baviti, već teži nekoj promeni na tom polju. Takođe, pomenuo mi je da smatra da elektronika koju poseduje nije sposobna za rekreiranje adekvatne muzičke dinamike. 

Ovo je isključivo komentar onoga što sam čuo, pomen nekih stvari o kojima smo pričali i istovremeno i jedno veliko hvala na pozivu i odvojenom vremenu. 

Link to comment
Share on other sites

Hvala na posjeti i druženju.

Malo smo familijarno bili u gužvi, ali smo se snašli. Iznenadi me sa ovom temom. :)

Naravno da elektronika ima svoja ograničenja, a pogotovo visaton starleti sa polikarbonatnim visokotoncem DT94. 

Sistem je, kako volim da ga zovem, pokazni tj. nadam se da pokazuje i prikazuje upravo ono što si i opisao i šta može da se izvuče sa pažljivim pristupom kablovima. Iako su i oni u eksperimentalnoj fazi, jasno je da je vrlo neobično da takav sistem može uopšte da zvuči kao jedan donekle ozbiljan sistem.

 

Još jednom hvala na posjeti!

Link to comment
Share on other sites

  • 5 months later...

Evo ih redom:

Sony mds jb 920qs

Sony cdp xb 930qs

Sony st se 700

Sony ta f 444esII

SoundAge polica by Turbomaximus.

Minidisk i cd plejer su rotirali mjesta trenutno jer mi se više dopada kako svira mds na nižim policama. Inače je u ulozi dac a, a cdp izigrava transport.

Kablovi: ručni rad by moja malenkost.

Odlučih da prenem temu iz dubokog sna sve zahvaljujući izuzetnoj polici koja je donijela toliko života da me bukvalno vratila iz penzije.

Znao jesam da podloga na kojoj stoje uređaji utiče na zvuk. Znao jesam, nadao sam se pomaku, ali sam toliko prijatno iznenađen da je to toliko nadišlo sva moja očekivanja da sam prosto toliko oduševljen da sam odlučio da to podijelim s vama.

Elem, zvučni napredak i benefiti koje donese polica...

Već rekoh, ako bi moralo samo jednom riječju, vrhunska transparentnost!

Šta to znači u svakodnevnom životu tj. slušanju? Znači da su se pojavila uska grla u kablovima i sistemu koja do sad ne da se nisu čula, nego se nisu ni pretpostavljala. 

Prvo sam morao da odradim interkonekt, što bi rekli, do krajnjih dometa mog znanja i majstorluka, a odmah za tim i digitalni koaksijalni kabl. 

Sledeća stvar je bila uklanjanje poveće količine damp vune iz kutija, a moraću i moje omiljene saksije (komore za srednjotonce) da zamijenim odgovarajućim originalima.

Polica je donijela, najkraće rečeno, zvonkost, životnost, prirodnost tonova i nevjerovatnu rezoluciju, jednostavno rečeno radost u slušanju, tako da sam morao sve ovo opisano da odradim da bih čuo sve ono što dosad nisam čuo na snimcima i da bi svaki ton u spektru došao do punog izražaja sa svojom bojom i jasno ocrtanim početkom i krajem. Takva rezolucija i transparentnost su donijeli dodatnu pozadinsku tišinu tako da su bez problema na površinu isplivali mnogi fini odjeci i šumovi u studiju i na koncertu.

Turbomaksimuse, skidam kapu i još jednom hvala na fantastičnoj polici!!!

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...