Jump to content


Spendor Café


Milos A

Recommended Posts

Za kraj , iz mog gledanja sta je hi end se vidi da je po meni moguce da Spendor 9 bude Hi end zvucnik ali da ponovim,  ti sve to najvise slusas i gledas i tvoj ce sud iznet javno imati najvecu tezinu.a to je bio moj cilj.  :thumbsup2 

 

Stradi, na Spendoru A9 sam, slusajuci meni jako dobro poznate muzicke materijale, cuo neke detalje i osetio "prostor" na nacin na koji ni sa jednim drugim zvucnicima nisam (a da sam mao prilike da ih ozbiljno poslusam). 

Mislim da zasluzuju bolju amplifkaciju i od Leben CS600 i od Hegel H100 sa kojima sam ih pazljivo "istestirao". O izvoru zvuka da ne govorim... 

Mozda uskoro ponovo stigne M2Tech Vaugan i neki malo bolji amp pa ce biti prilike da stvari dodju na svoje mesto. :) 

Link to comment
Share on other sites

"...ne bih da ovim nikoga kvalifikujem kao dobre ili loÅ¡e al su brate u svojim stavoima, ponaÅ¡anju ili navikama jednostavno zadrti 

Zadrti zato sto nemaju misljnje isto kao tvoje, to je sustina,   Pa svetiliste prosto puca od ne zadrtosti. i tolerancije prema drugacijem.  ;-) (iskljucivo se odnosi na tvoje postove kojima i vredjas ne istomisljenike, mozda bi ih trpao i u podrum,  ko zna.)

Jednom si meni licno uputio kritiku da sam ja lik koji sve pise po sistemu ja pa ja (japajac) i ja kao inteligentan i nadasve obrazovan covek, sam, sebi postavio pitanje da li si stvarno u pravu, mozda bi trebalo da nesto promenim, i promenio sam stil pisanja i iskazivanja stavova ali   kako je vreme prolazilo vidim da ti u stvari ne vidis  (kao mozda ni ja) sebe i svoje pisanje kako ih vidim ja i mnogi drugi  pa ocekujem da ti sada budes dovoljno covek i sebi postavis isto pitanje .  :facehearts i da dodje do istih pozitivnih promena.

ps

najbitnije , ja sam se obracao Sonicu jer je to njegova oprema a ti se uvek nadjes kao zastitar nekih ili necijih stavova i prava.. Deo koji sam napisao a odnosio se na  tebe i tvoju lepsu polovinu je pozitivan i bez ikakvih komentara pa stvarno ne vidim razlog da me nazivas imenima. (samo za razliku od tebe ja nisam "dete" da pritiskam dugme prijavi)

Link to comment
Share on other sites

Stradi, na Spendoru A9 sam, slusajuci meni jako dobro poznate muzicke materijale, cuo neke detalje i osetio "prostor" na nacin na koji ni sa jednim drugim zvucnicima nisam (a da sam mao prilike da ih ozbiljno poslusam). 

Mislim da zasluzuju bolju amplifkaciju i od Leben CS600 i od Hegel H100 sa kojima sam ih pazljivo "istestirao". O izvoru zvuka da ne govorim... 

Mozda uskoro ponovo stigne M2Tech Vaugan i neki malo bolji amp pa ce biti prilike da stvari dodju na svoje mesto.  :)

Zao mi je sto nisi bas najbolje razumeo moju nameru, kad se budemo videli, uzivo je lepse.  :facehearts  :cheers

Link to comment
Share on other sites

Sima je dobar cova i treba ga pogurati :-) ... samo, navijao je da DyA ne treba da bude u HiAnd tako sam ocekivao da i ovdje zastupa isti stav. U stvari, nadao sam se.

Forum ima podforume zbog odredjenih razloga koji se ocito ne postuju. Isti ljudi, jednom ovako a onda onako. Spendor ima modela ali ponajmanje HiAnd sorte.

Matematika je jasna, 2 + 2 daje 10% popusta ... a mozda i 20% ... pisac je vec odavno najavio trgovinu kod 'prijatelja'.

Link to comment
Share on other sites

Sima je dobar cova i treba ga pogurati :smile: ... samo, navijao je da DyA ne treba da bude u HiAnd tako sam ocekivao da i ovdje zastupa isti stav. U stvari, nadao sam se.

Matematika je jasna, 2 + 2 daje 10% popusta ... a mozda i 20% ... pisac je vec odavno najavio trgovinu kod 'prijatelja'.

 

Joj, znaÄi imam pravo da piÅ¡em samo o ureÄ‘ajima (ploÄama, radnjama, koncertima) koji mi se ne sviÄ‘aju, koji su gadni, preskupi i gde rade ljudi koje ne podnosim...  ZnaÄi - samo hejt je poželjan na forumu  :wacko:

Link to comment
Share on other sites

Sima je dobar cova i treba ga pogurati :smile: ... samo, navijao je da DyA ne treba da bude u HiAnd tako sam ocekivao da i ovdje zastupa isti stav. U stvari, nadao sam se.

Forum ima podforume zbog odredjenih razloga koji se ocito ne postuju. Isti ljudi, jednom ovako a onda onako. Spendor ima modela ali ponajmanje HiAnd sorte.

Matematika je jasna, 2 + 2 daje 10% popusta ... a mozda i 20% ... pisac je vec odavno najavio trgovinu kod 'prijatelja'.

 

Ninja, ako si pazljivo procitao jedan od mojih predhodnih postova mogao si da uocis moj stav da ni Spendor ni Dy (nisam navijao, samo izrazio misljenje) sustinski ne pripadaju Hi-End podforumu ali ih u isti guraju neke potpuno degradirajuce teme koje se nalaze u {(ne)odgovarajucem} HiFi Audio podforumu i koje po svom znacaju ne zasluzuju da sa Spendor, DY, B&W... budu "pod istom kapom". Zato sam i predlozio otvaranje jos jednog adekvatnog podforuma pod imenom "buvlja bijaca" i sl... Dok takvog podforuma ne bude mislim da teme poput ove silom prilika imaju svoje mesto u Hi-End "kuci".

Ovo oko popusta ti je malo neumesno. Umes ti i bolje. ;)

Link to comment
Share on other sites

U gostima kod Spendora i Lebena, part II   :)

 

Na redu je Bahov oratorijum Pasija po Mateju, fragmenti, Kamerni orkestar iz Å tutgarta, Decca iz 1967. Snimak je mono. Za potpuno razumevanje ovog dela je potrebno ozbiljno teoloÅ¡ko i muzikoloÅ¡ko predznanje, ali i bez toga može se uživati u prelepim arijama. Preplitanje kontra-alta i lelujave solo violine u 45-47 „Erbarme dich, mein Gott“ će nam joÅ¡ dugo ostati u uÅ¡ima. Ako ovako božanstveno zvuÄi snimak, mogu samo da zamislim kako uzbudljivo zvuÄi izvoÄ‘enje u katedrali. Neko je rekao da bez Baha i MikelanÄ‘ela priÄa o stolarovom sinu možda ne bi bila takav planetarni hit.

Inspirisano citatom

mozda delimican Off  ali ipak

 

Malo o baroku 

 

"MuziÄki barok je prvi najznÄajniji stilski pravac u evropskoj muziÄkoj umetnosti, proizaÅ¡ao iz muziÄke renesanse, koja je u Evropskoj muzici vladala u drugoj polovini XV i tokom celog XVI veka. Vremenski, muziÄki barok se može ograniÄiti na vreme od 1600. do 1750. godine, znaÄi on obuhvata ceo XVII i prvu polovinu XVIII veka. Evo Å¡ta se dogodilo u tim dvema godinama, koje se uzimaju kao njegove granice.

Iz težnje muziÄke renesanse XVI veka, da se obnovi stara antiÄka grÄka drama, za koju se utvrdilo i to da je imala pevane numere i baletske meÄ‘uigre, rodio se nov muziÄko scenski oblik, kasnije nazvan OPERA. Prvu u istoriji poznatu operu napisali su i postavili na scenu 1594. godine, književno – muziÄki tandem OTAVIO RINUÄŒINI – JAKOPO PERI, u Firenci, pod nazivom DAFNE. I upravo bi ova godina mogla da se uzme kao poÄetak muziÄkog baroka, da nisu libreto i partitutra te opere ostali izgubljeni i zaboravljeni. Å est godina kasnije – 1600 – isti firentinski tandem, postavlja na scenu drugu poznatu operu u istoriji muzike – EURIDIKA – Äiji su libreto i partitura do danas u potpunosti saÄuvani. I tako je taj dogaÄ‘aj uÅ¡ao u Evropsku muziÄku istoriju kao poÄetak muziÄkog baroka.
Godine 1750. nakon Å¡to ispuniio svoju tada nepriznatu, a u suÅ¡tini grandioznu stvaralaÄku misiju, nakon Å¡to je potpuno izgubio vid i veoma bolestan preminuo 28. jula te godine u Lajpcigu, u svojoj skromnoj kući, ’’na svom krevetu od orahovine’’ * Johan Sebastijan Bah je uÅ¡ao veÄnu slavu. Taj trenutak je zatim i uÅ¡ao u Evropsku muziÄku istoriju kao kraj epohe baroka, iza koje koje je usledilo razdoblje muziÄkog klasicizma Äiji je galantni rokoko ili pretklasicizam kako se u muziÄkoj kulturi zvao, bio u toku već petnaestak godina pre Bahove smrti.
 
 
A sad ono glavno nesto o delu iz citata 
 
Delo Barokne epohe inspirisan Vaskrsom - Pasije po Mateju   
 
Johan Sebastijan Bah, komponovao je za života dve grandiozne pasije, oratorijumska dela inspirisana Hristovim stradanjem, kao i jedan kratak, trajanja ’’svega’’ 50 minuta, UskrÅ¡nji Oratorijum. Pasija po Mateju (druga i neÅ¡to slabija je Pasija po Jovanu), najgrandiozniji je spomenik svetske muziÄke baÅ¡tine. Komponovana je prigodno za izvoÄ‘enje na praznik Cveti, a na standardnom koncertnom repertoaru, prisutna je kao njegov neizostavni sastavni deo. Dva dela iz kojih je pasija sastavljena, obrazuju ukupno trajanje dela 3 sata, te se na koncertnim, crkvenim i oratorijumskim podijumima izvodi kao opsežna celoveÄernja kompozicija.
 
Snažna, harmonski masivna muzika i bogate vizuelne predstave koje budi u svesti sluÅ¡aoca o Hristovom stradanju, naÄinili su od ovog grandioznog Bahovog dela, veliÄanstvenu katedralu muzike, kojom je Bah za Äitav jedan vek izmakao svojoj generaciji. Pasija po Mateju, nastala je i premijerno izvedena u crkvi svetog Tome u Lajpcigu (gde je Bah tada službovao kao kantor i organizator muziÄkog života) 1729. godine. UÄinak tadaÅ¡nje izvedbe (koja se odigrala pod dirigentskom palicom samog kompozitora), morao je biti viÅ¡e nego veliÄanstven, meÄ‘utim, kako to biva kod svih velikih muziÄkih dela, premijera je proÅ¡la neslavno, sa veoma malo razumevanja kod tadaÅ¡nje publike i kritike. Najpre, delu je prebaÄena preterana Äulnost i svetovnost. Bah je Pasiju stvarao na principu korišćenja opisa iz Biblije i Novog Zaveta, kombinujući ih sa elementima prikaza realistiÄke ljudske drame. Time se Bah izdvojio iz obaveznog religioznog obreda koji je davan muzici pri komponovanju ovakvih dela u to vreme. Kao drugo, Bahova Pasija po Mateju je svojevrsni meÄ‘aÅ¡ epoha, pogled na ono Å¡to je u muziÄkoj kulturi do tada postignuto i daje pogled unapred, u karakteristike epoha koje su dolazile. Bah je naime, svaku muziÄku misao prihvatao, asimilirao na svoj specifiÄan naÄin, dajući joj  svoje specifiÄno muziÄko obeležje, obogaćeno vlastitim muziÄkim jezikom, Äime je za Äitav jedan vek izmakao svojoj generaciji. To je naÅ¡lo najviÅ¡e odraza upravo pri komponovanju Pasije po Mateju, Å¡to priprosta publika crkve setog Tome u Lajpcigu Bahovog vremena, nije ni mogla ni umela da shvati i prihvati, a struÄni muziÄki krugovi smesta skinuli taj veliÄanstven zvuÄni opus sa dnevnog reda za sledećih stotinu godina. U Bahovo vreme se po svaku cenu tražilo novo, staro se viÅ¡e nije poÅ¡tovalo, a Bah, mada se koristio elementima tog savremenog muziÄkog jezika, nije ga doslovno preuzimao, već ga je kombinovao sa vlastitim muziÄkim afinitetima i vrednim dostignućima muziÄke kulture proÅ¡lih vremena. Zato je neizostavno doÅ¡la i osuda tada važećih muziÄkih krugova.
 
Trebalo je da proÄ‘e ravno stotinu godina, pa da jedan veliki romantik i kompozitor Feliks Mendelson – u Lajpcigu, u autentiÄnom ambijentu crkve svetog Tome – ponovo izvede ovo delo i tako upozna svet sa najvećom svetskom ’’muziÄkom katedralom’’. I to posle velikih muka i intriga koje su pratile pripreme i probe izvoÄ‘enja ovog dela. ZvaniÄna istoriografija tvrdi da se prvo Mendelsonovo izvoÄ‘enje Bahove Pasije, odigralo 11. marta 1829. godine, u vreme stote godiÅ¡njice od praizvedbe. KnjigaIznad želje, autora Pjer La Mir iznosi podatak da se ta izvedba odigrala na Cveti, 5. aprila 1847. godine, kao poslednji veliki Mendelsonov poduhvat pre smrti sedam meseci kasnije. OÄigledno, nastao je spor oko ovog pitanja. Å taviÅ¡e, po podacima iz knjige Iznad želje, delo je izvedeno upravo onako kako se i moglo oÄekivati, posle gotovo sedam meseci opsežnih priprema (delo zahteva pored ostalog, Äak Äetiri profesionalna hora) i velikih intriga i sukoba u Lajpcigu koji su pratili te pripreme.
 
Oratorijumski tekst za Pasiju po Mateju napisan je na nemaÄkom jeziku, prema prevodu Biblije i Novog Zaveta, koji je naÄinio Martin Luter, znameniti reformator crkvenog uÄenja iz XVI veka. Radnju Pasije tumaÄe reÄitativi i to opisni i u prvom licu, sa pratećim tekstom evanÄ‘eliste. Na ove reÄitative se nadovezuju izrazito refleksivne arije, u dramatiÄnom tonu komponovani orkestarski meÄ‘ustavovi, te kratki ali veoma ekspresivni, masivni horovi. IzmeÄ‘u ovih zvuÄno izražajnih fragmenata, umetnuti su i posve jednostavni, smireni korali koje pevaju i solisti i horovi (pri starim crkvenim bogosluženjima, ovakve korale su zajedno sa Äinodejstvujućim sveÅ¡tenicima i crkvenim horom, pevali i prisutni vernici). Prvi deo, trajanja 1 sat i 23 minuta, sadrži moćan vokalno-instrumentalni uvod, prikaz pogrebne povorke, koji preko moćnog kreÅ¡enda nabujava do moćnog fortisima i postepeno splasne, ustupajući mesto muziÄkoj radnji. Donosi se opis Hrista i njegovih uÄenika (apostola), dogaÄ‘aja u Getsimanskom maslinjaku, Judine izdaje i hvatanja Hrista. Drugi deo, trajanja 1 sat i 37 minuta, opisuje nam susret Hrista i vrhovnog sveÅ¡tenika Kajafe, predaju i suÄ‘enje pred Pilatom, put na Golgotu (to je veoma žustar, tipiÄno barokno motoriÄan orkestarski prizor), raspeće i smrt na krstu i konaÄno, jedan harmonski bujan i vrlo izražajan zavrÅ¡etak – bdenje nad mrtvacem, nadu i konaÄno, Hristovo Vaskrsenje. Posve realistiÄki zavrÅ¡etak jedne velike muziÄke ceremonije.
 
Tako se Äitava muziÄka radnja odvija u svesti sluÅ¡aoca, poput kakvog dramatiÄnog filma, obogaćenog vlastitom vizuelnom montažom. ZvuÄni sadržaj Pasije upravo je takav, da sluÅ¡aoca dovodi u direktan odnos prema muzici, povezujući je sa sopstvenim vizuelnim predodžbama. Tako je na vrhuncu barokne muziÄke umetnosti, ostvaren najviÅ¡i stepen baroknog crkvenog teatra, kombinacija muziÄkog doživljaja i evociranja živih slika u svesti sluÅ¡aoca. Dramatska osnova Bahove Pasije po Mateju, graÄ‘ena je na izvanredno primenjenim muziÄko-dramaturÅ¡kim principima, svaki muziÄki fragment (reÄitativ, arija, koral, instrumentalni meÄ‘ustav), izvodi se neposredno iz date situacije u radnji. Direktan govor u reÄitativima Pasije, deluje snažnije i neposrednije nego u bilo kojem operskom delu Bahovog doba i kasnijih zrelih muziÄkih epoha. Po tome, kao i po svemu Å¡to je Äini, Bahova Pasija po Mateju, karakteristiÄan je primer izrazitog muziÄkog realizma, toliko neshvaćenog u Bahovo vreme, a koji je to vreme ubedljivo pretekao, proroÄanski najavljujući kasnije epohe i njihove veoma inventivne muziÄke stvaraoce."

 

Edit Paja

Link to comment
Share on other sites

Sad tek vidim da je post izazvao odredjeno interesovanje. pa da se prica ne siri bez potrebe u nezeljenom pravcu:

Ceo post je pod navodnicama i to valjda  govori. da se radi o citatu  a i koriscen je poseban tip fonta koji je jako razlicit od standardnog sa foruma.

 

Na sajtu koji je postavio Milos korisceni su razliciti izvori a za ovaj deo koji sam ja preneo (citirao) ovde najznacajniji je izvor knjiga Iznad želje, autora Pjer La Mir.

Toliko znacajan da je ceo prvi deo o baroku prepisan iz nje (knjige) kao i deo o spletkama kod Mendelsonovog postavljanja dela jer je i cela kniga posvecena Mendelsonu.

Svi koji su je procitali vrlo lako su mogli da prepoznaju ceo citat iz prologa knjige. Za opis samog muzickog dela izvor su bili textovi povodom svetskog dana muzike kao i udbenici iz srednje skole muzicke, sajt svetionik i textovi o Johanu Sebastijanu Bahu i dosta clanaka iz raznih dnevnih novina. i druga literatura.  Za ostale textove sa tog navedenog sajta mislim da ovde nije bitno koji su izvori korisceni.mada su slicni.

Za ovaj forum je bitno da je ceo text pod  znacima navoda, znaci citiran je , original je napisao Simfonicar sa  foruma okrugli sto. odakle je i preuzet citat.

 

Zao mi je zbog nesporazuma (mada su navodnici jako vidljivi) koji je nadam se sada ispravljen. Prijatno citanje  :thumbsup2 i ostatka texta sa linka.

Link to comment
Share on other sites

Koga zanima i ovde  ima  znacajan text o Bahu. i ne samo njemu.

Delo Istorija muzike na sezdesetak strana

poglavlje 2

http://www.pravoslovo.net/tekstovi/muzika/ist_muzike.pdf

Za ovu seansu kod Sonika je dosta bar od mene.

Ako bude neke druge zvucne seanse i nekog interesantnog muzickog materijala na istoj kao sto je bilo na ovoj veceri mozemo da nastavimo.

Do tad pozdrav  :wave2

Link to comment
Share on other sites

Hoce li najzad neko nesto da napise o Spendoru D7?

E pa druže, ne možeÅ¡ tako, samo da doÄ‘eÅ¡ i neÅ¡to da zahtevaÅ¡...  :nono 

 

Ako nisi do sada primetio, ovo funkcioniÅ¡e kao žrtveni oltar, prokomentariÅ¡eÅ¡ Sonicove stalke ili policu, i dobijeÅ¡ neku sliku uz komentar... Od tvojih komentara zavisi kakve će poslastive Sonic prirediti! 

 

:wave2

Link to comment
Share on other sites

Joj, znaÄi imam pravo da piÅ¡em samo o ureÄ‘ajima (ploÄama, radnjama, koncertima) koji mi se ne sviÄ‘aju, koji su gadni, preskupi i gde rade ljudi koje ne podnosim...  ZnaÄi - samo hejt je poželjan na forumu  :wacko:

Ma boli te paja pisi bre sta ti se pise, jedan je zivot. Sta sad treba da pazis i mezis da Ninji slucajno nesto ne zasmeta.  Odredjeni modeli Spendora  mogu u hi - end  OPUSTENO kao i modeli DY , B&W 

 

Svaka firma koja ima  makaar jedan model kutija koji pripada hi - end - u  moze da se svrsta u taj podforum.  

Link to comment
Share on other sites

E pa druže, ne možeÅ¡ tako, samo da doÄ‘eÅ¡ i neÅ¡to da zahtevaÅ¡...  :nono

 

Ako nisi do sada primetio, ovo funkcioniÅ¡e kao žrtveni oltar, prokomentariÅ¡eÅ¡ Sonicove stalke ili policu, i dobijeÅ¡ neku sliku uz komentar... Od tvojih komentara zavisi kakve će poslastive Sonic prirediti! 

 

:wave2

 

Ok! Mislim da je Spendor D7 bezkompromisni hi-end i zato bih voleo nesto vise da cujem o tom modelu!?

Link to comment
Share on other sites

Ma boli te paja pisi bre sta ti se pise, jedan je zivot. Sta sad treba da pazis i mezis da Ninji slucajno nesto ne zasmeta.  Odredjeni modeli Spendora  mogu u hi - end  OPUSTENO kao i modeli DY , B&W 

 

Svaka firma koja ima  makaar jedan model kutija koji pripada hi - end - u  moze da se svrsta u taj podforum.

Upravo tako,i sam sam imao takvo pitanje sto je L&n u high end podforumu.ako mogu da naprave Cd12 i prodaju ga uspesno za 20000usd i ostane po mnogima najbolje zvuceci plejer naravno da ću da stavim temu tamo.Neću valjda da je stavim u car audio jer su napravili i muziku za Aston Martin.Da bi imalo od cega da se živi,uostalom i da se ima novaca za skupe high end projekte mora da se ima i nizi rang proizvoda za Å¡iri krug audiofila.Mene ta priÄa jeste nije high end tol'ko nervira da bi ladno da sam moderator sve posle miloÅ¡evog sjajnog opisa pobrisao bez griže savesti.Å to već neko reÄe ako nije hejt,offtopic il vec neka zajedljivost i ismejavanje bilo Äega malo skupljeg i kvalitetnijeg Å¡ta ima da se i piÅ¡e.zato nam i ode forum u high end rasprave o plastikanerima i krsevima sa Eu otpada za 35-40 eur koji ni pre 30g nisu bili niÅ¡ta drugo do mikimaus produkcija.
Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...