Jump to content


Zasto lampaska pojacala nemaju XLR konekciju?


Lucky Strike

Recommended Posts

I mene je iznenadilo pitanje, s obzirom da znam da dosta lampaÅ¡kih pojaÄala upravo ima XLR-ove.

Možda je pravo pitanje zaÅ¡to samo skupa lampaÅ¡ka (i ostala) pojaÄala imaju XLR-ove (Äast izuzecima)? Neko bi rekao zato Å¡to je teÅ¡ko napraviti potpuno balansirani ureÄ‘aj, pa praktiÄno nema smisla stavljati XLR tamo gde im nije mesto, ali ako je samo do konektora onda su stvarno stipse.

Link to comment
Share on other sites

Cak sta vise - na lampaskim pojacalima koja imaju trafo na izlazu (a puno ih je takvih) je dosta jednostavno napraviti XLR interface. Solidan Neutrik XLR konektor kosta par eura, tako da to nije ni neki udar na cenu. Koliko je meni poznato ima puno lampasa sa XLR konektorima. I ima ih sve vise jer su prednosti XLR konekcije postale sve vise opsteprihvacene u HiFi industriji.

Link to comment
Share on other sites

Nije poenta XLR konekcije u dužini veza, koliko sam ja razumeo. XLR postoji tamo gde je topologija uređaja simetrična to jest balansirana (ako zanemarimo lažni XLR sa uzemljenim minusom, pa i balansirane veze kod kojih se simetrični signal postiže putem ulaznih i izlaznih transformatora sa srednjim izvodom). Ukoliko signal kroz konekciju nije +/- nego SE, džaba vam XLR.

Ako je pitanje zašto kod cevnih uređaja nije češće zastupljen balansirana topologija, ja kao cevni laik pretpostavljam da je reč o single-ended tekovini lampaša kod kojih većina u pretpojačivačkom i naponskom delu radi u SE režimu pa još i u klasi A, jer je tako tonski bolje pa i ekonomičnije, a tek se na početku izlaznog stepena nalazi obrtačica faze (jedna ili više) koje dalje simetrične signale vode u izlazne cevi ali tada više nema potrebe za spoljašnjom konekcijom.

Link to comment
Share on other sites

Balansirani interface (bez obzira kako je sama topologija pojacala izvedena) ima prednosti nad SE vezom (RCA) u tome sto ima bolji CMRR (cija vrednost zavisi od nacina kao je XLR interface uradjen). Pri tome nije nuzno da samo pojacalo bude simetricno uradjeno da bi CMRR bio bolji. Pri tome se smatra da su kvalitetni trafoi najbolje resenje (videti pod Jensen). Balansirana topologija samog pojacala ima svojih prednosti koje se ogledaju u potiskivanju suma u samom pojacalu ali zbog postojanja vise simetrickih, pojacavackih elemenata na izlazu, mnogi smatraju da SE topologije i pored toga bolje zvuce. To je prilicno stara diskusija ... U svakom slucaju nema niceg loseg ako imate lampaski SET sa XLR ulazom koji je npr. izveden pomocu trafoa.

Link to comment
Share on other sites

Nije poenta XLR konekcije u dužini veza, koliko sam ja razumeo. XLR postoji tamo gde je topologija ureÄ‘aja simetriÄna to jest balansirana (ako zanemarimo lažni XLR sa uzemljenim minusom, pa i balansirane veze kod kojih se simetriÄni signal postiže putem ulaznih i izlaznih transformatora sa srednjim izvodom). Ukoliko signal kroz konekciju nije +/- nego SE, džaba vam XLR.

Ako je pitanje zaÅ¡to kod cevnih ureÄ‘aja nije Äešće zastupljen balansirana topologija, ja kao cevni laik pretpostavljam da je reÄ o single-ended tekovini lampaÅ¡a kod kojih većina u pretpojaÄivaÄkom i naponskom delu radi u SE režimu pa joÅ¡ i u klasi A, jer je tako tonski bolje pa i ekonomiÄnije, a tek se na poÄetku izlaznog stepena nalazi obrtaÄica faze (jedna ili viÅ¡e) koje dalje simetriÄne signale vode u izlazne cevi ali tada viÅ¡e nema potrebe za spoljaÅ¡njom konekcijom.

Link to comment
Share on other sites

Posted · Hidden by nkrgovic, June 25, 2012 - No reason given
Hidden by nkrgovic, June 25, 2012 - No reason given

Nije poenta XLR konekcije u dužini veza, koliko sam ja razumeo. XLR postoji tamo gde je topologija ureÄ‘aja simetriÄna to jest balansirana (ako zanemarimo lažni XLR sa uzemljenim minusom, pa i balansirane veze kod kojih se simetriÄni signal postiže putem ulaznih i izlaznih transformatora sa srednjim izvodom). Ukoliko signal kroz konekciju nije +/- nego SE, džaba vam XLR.

Ako je pitanje zaÅ¡to kod cevnih ureÄ‘aja nije Äešće zastupljen balansirana topologija, ja kao cevni laik pretpostavljam da je reÄ o single-ended tekovini lampaÅ¡a kod kojih većina u pretpojaÄivaÄkom i naponskom delu radi u SE režimu pa joÅ¡ i u klasi A, jer je tako tonski bolje pa i ekonomiÄnije, a tek se na poÄetku izlaznog stepena nalazi obrtaÄica faze (jedna ili viÅ¡e) koje dalje simetriÄne signale vode u izlazne cevi ali tada viÅ¡e nema potrebe za spoljaÅ¡njom konekcijom.

Link to comment

Većina danaÅ¡njih Hi-Fi ureÄ‘aja na tržiÅ¡tu nije balansirane konstrukcije, već ima tik pre XLR konektora elektronsko izvlaÄenje nebalansiranog u balansirani signal. ObiÄno se to radi sa jednim duplim op-ampom koji služi kao buffer i fazni spliter. Može da se odradi i tonskim trafoima. Ali, glavna ideja balansirane veze je poniÅ¡tavanje smetnji tj. svega onoga Å¡to nije originalno sadržaj signala, a to može da se postigne samo balansiranom konstrukcijom ureÄ‘aja. U celom hifi lancu svi ureÄ‘aji treba da budu balansirane konstrukcije.

copy/past sa audiofil.net foruma:

Potpuno balansirani ustroj ureÄ‘aja je koncepcija sklopova koji rade u diferencijalnom modu. Kako je balansirani signal koncipiran kao dva identiÄna protufazna(zrcalna) signala,potpuno balansirani sklop ih mora kao takve i obraÄ‘ivati od ulaza do izlaza. Prednost toga je ta da ukoliko je simetrija sklopa dovedena u savrÅ¡eni balans sa svim njegovim nusproduktima(izobliÄenja, Å¡um...) ti nusprodukti bi se trebali poniÅ¡tavati a sve Å¡to ostaje je Äisti obraÄ‘eni signal.

Kvazi balansirani ustroj je ustroj kad se na ulazu ili izlazu nebalansiranog sklopa balansirani signal pretvara u nebalansirani i obratno. To se može uÄiniti tonskim transformatorom koji osim pretvorbe vrÅ¡i i galvansko odvajanje te poveÄava CMRR sklopa, elektronskom pretvorbom koja je joÅ¡ jedan do dva amplifikacijska sklopa na putu signala po ulazu ili izlazu, te najjednostavnijim naÄinom uzimanja ili davanja signala na pin 2 (hot) XLR konektora, dok 1 i 3 djele masu. XLR konekcija obiÄno koristi pinove 2 i 3 za signal izmeÄ‘u kojih se razvija signalna razlika potencijala a pin 1 je uzemljenje, oklop itd.

link za temu: http://www.audiofil.net/forum/forum_posts.asp?TID=12602&PN=1

Link to comment
Share on other sites

E moj Dejane, sve je to meni jasno, sve sam ja to pokusavao da objasnim vise puta, pocev od mnogo ozbiljnije mehanicke veze nadalje, ali dzabe.

No dobro, neko shvati pre, neko kasnije. Nemam potrebu da pokrecem nove rasprave na forumu, meni to odgovara, kome ne odgovara, ne mora da ga poseduje i sve u redu.

Ja licno vec duze vreme radim na prelasku, polako prodajem sistem i kupujem nove stvari.

Link to comment
Share on other sites

Dugo se smatralo da na kracim duzinama balansirana veza nema neke narocite prednosti i da ima smisla samo na jako dugackim kablovima, ali se taj stav zadnjih godina promenio i XLR veza nalazi sve vecu primenu u HiFi. Potreba za balansiranom vezom se pojacala od kako su otkriveni i razni drugi efekti koji se desavaju na kablovima (kao npr. pojava struja kucista koje se zatvaraju preko kablova).

Link to comment
Share on other sites

Prvo prenost balansiranih kablova u odnosu na nebalansirane, bez obzira na duzinu:

"

The inherent weakness of unbalanced interconnections is that the

shield, which is also a signal conductor, is a path for power line

related currents that always flow between equipment grounds. The

voltage drop across the resistance of the shield and connectors adds

directly to the signal, producing the familiar hum and buzz. "

Ovaj citat je preuzet iz:

http://www.jensentransformers.com/an/an003.pdf

strana 1. U ovom clanku postoje i podaci o pojedinim merenjima kao i vrednostima za CMRR koja su jako interesantna. Kako nastaju struje kucista o kojima je rec i koji se problemi pri tom javljaju kod nebalansiranih kablova, moze ovde da se procita:

http://www.jensentransformers.com/an/an004.pdf

Slicna tema je i ovde opisana:

http://www.jensentransformers.com/an/ts_guide.pdf

Kod balansirane veze ne postoje ovakvi problemi i to je jedna od najbitnijih razlika. Doduse kod balansiranih kablova postoje neki drugi problemi (recimo precizan match impedansi koji nije tako jednostavno realizovati).

Link to comment
Share on other sites

Mozda i malo iskustva iz prakse ... Ja sam analogne izlaze iz mog AV Receivera vezao na ulaze u preamp i na taj nacin preko svog stereo sistema pokretao prednja dva zvucnika dok su ostala 3 bila pokretana direktno od AV Receivera. Ovo je dosta cesta konfiguracija kucnog bioskopa i stereo sistema. Ali sam imao pojavu bruma upravo na toj vezi, zato sto je dolazilo do razlika u masama na AVRu i na mom preampu zbog cega su vrlo verovatno tekle dosta velike struje po RCA interconnectima i izazivale znacajan brum. Primenio sam resenje koje je predlozio Bill u jednom od ovih clanaka i kupio RCA interconnects sa ugradjenim razdvojnim trafoima. (Radi se o Lundahl trafoima dok je sam kabl zapravo Mogami). I brum ne samo da je nestao, nego sad imam gotovo savrseno tamnu pozadinu na ovim kanalima ...

Da sam imao mogucnost da ih vezem balansiranim kablovima, ovg problema verovatno uopste ne bi bilo ...

Link to comment
Share on other sites

Prvo prenost balansiranih kablova u odnosu na nebalansirane, bez obzira na duzinu:

"

The inherent weakness of unbalanced interconnections is that the

shield, which is also a signal conductor, is a path for power line

related currents that always flow between equipment grounds. The

voltage drop across the resistance of the shield and connectors adds

directly to the signal, producing the familiar hum and buzz. "

Ovaj citat je preuzet iz:

http://www.jensentra...om/an/an003.pdf

strana 1. U ovom clanku postoje i podaci o pojedinim merenjima kao i vrednostima za CMRR koja su jako interesantna. Kako nastaju struje kucista o kojima je rec i koji se problemi pri tom javljaju kod nebalansiranih kablova, moze ovde da se procita:

http://www.jensentra...om/an/an004.pdf

Slicna tema je i ovde opisana:

http://www.jensentra...an/ts_guide.pdf

Kod balansirane veze ne postoje ovakvi problemi i to je jedna od najbitnijih razlika. Doduse kod balansiranih kablova postoje neki drugi problemi (recimo precizan match impedansi koji nije tako jednostavno realizovati).

Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...