prophet Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Mozemo da ga nazovemo i upsampling, samo da usvojimo jedinstvenu terminologiju. U svakom slucaju rekao bih da se radi o nekoj tehnici koja sluzi da se njom zaobidju ogranicenja samih konvertora i problemi koji oni unose u ceo proces. Sample-ovanje originalnog materijala sa visom frekvencijom, pa downsample-ovanje na 44.1 verovatno moze da resi neke probleme, ali i unese nove? Mislio sam da prvo nekako isplivamo sa frekvencijom, pa da onda predjemo na broj bita. Moze kako hoces. Ja teoremu ne dovodim u pitanje - ona je dokazana (na sta me je u jednoj ranijoj temi podsetio, cini mi se, Jazzavac). Problem je upravo u tome da li se ona moze u potpunosti implementirati u praksi. Ako ne moze, onda je pitanje da li je ovo bas pravo mestu za njenu primenu. A samim tim i da li je frekvencija uzorkovanja izvorno dobro izabrana. Kapiram Å¡ta hoćeÅ¡ da kažeÅ¡ ali ja za sada nemam odgovor. Postavlja se pitanje od kog momenta je za studijski standard prihvaćeno 24/96? Kako su digitalizovani prvi snimci, kako su napravljeni prvi digitalni snimci (da li je to bilo 16/44) itd. Možda tu leži odgovor (osim loudness war-a i nespretnih remasteringa) zaÅ¡to veliki deo prvih CD izdanja zvuÄi ponajbolje. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
prophet Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Smatra se da su markeri dovoljno mali da prate struju (velicina je od 1 do 50 mikrometara). Ne rastvaraju se, to su cvrste cestice (staklo). Pravilno ih rasporediti je u realnim uslovima nemoguce. Cak i da su u startu pravilno rasporedjeni, oni bi se pri kretanju kroz merni sistem (cevi, kolena, turbomasine i dr.) rasporedili onako kako ne odgovara onome kome meri. Zbog svega ovoga, vremenom su pocele da se pojavljuju nove tehnike merenja brzine - recimo PIV: http://en.wikipedia....age_velocimetry U tom sluÄaju idealno bi bilo od markera formirati "Å¡ipke" iste specifiÄne težine kao fluid. Npr. kristalizovati (smrznuti) fluid u kome su markeri i ubaciti u fluid u teÄnom stanju i raditi merenja neposredno posle ili u momentu otapanja. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
pera451 Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Idealno ili ne, nije moguce u realnim uslovima Sto se N-S tice, navescu jedan primer. Recimo da projektujem cevovod i treba da odredim debljinu zida. Ja cu prvo da odredim debljinu po formuli, uzimajuci u obzir sile koje na njega deluju i dozvoljeno naprezanje. Nakon toga cu dobijenu vrednost da korigujem navise, zbog smanjenja debljine do kojeg dolazi vremenom zbog korozije, kao i da bih uzeo u obzir moguca odstupanja pri izradi. To ne znaci da ja ne umem da primenim formulu, vec samo da uzimam u obzir problem sa implementacijom te formule. U tom smislu je i moje pitanje oko N-S teoreme. Ako smo svesni svih problema pri konverziji (obe konverzije!), greske kvantizacije, fenomena alias-inga, fold-inga, primene dither-inga i svega ostalog, da li onda treba da korigujemo vrednost dobijenu teoremom imajuci u vidu sva ogranicenja njene implementacije? Ako je neko jednostavno mnozio sa 2 po teoremi, onda je verovatno mislio da ne treba. Ako je mislio da je prosirenjem gornje geanice opsega sa 20 na 22 kHz nesto kompenzovao, a zadrzao faktor 2, mozda i nije bio u pravu? Teska pitanja, i nakon 30 godina. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
phenomenon Posted March 19, 2012 Author Report Share Posted March 19, 2012 Kakvo je onda tvoje objasnjenje da postoji razlika izmedju 44.1 i HR fajlova? Ili smatras da razlika ne postoji? Naravno da postoji. Uvo ne Äuje, ali mozak registruje. Seti se samo 24 sliÄice filma i 1 sliÄice reklame u jednoj sekundi. Oko nije videlo reklamu, ali prodaja koka-kole i kokice naglo je skoÄila zbog te nevidljive sliÄice. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
pera451 Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Uvo ne Äuje, ali mozak registruje. To o cemu ti govoris su tzv. "subliminalne poruke" i njih je moguce ostvariti na razlicite nacine. Mi ovde valjda govorimo o cujnim razlikama. Ljudi tvrde da cuju razlike. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Bujodrag Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Sugestija pomoću subliminalne stimulacije je vrlo diskutabilna tema.Nikako se ne uzima za dokazanu pa je ne treba koristiti ni za poredjenja a naroÄito ne kao argument. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
pera451 Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Hm, cak i da je dokazana, ja sam mislio da mi govorimo o necemu sto se cuje. Ili sam opet upao na pogresnu zurku Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
phenomenon Posted March 19, 2012 Author Report Share Posted March 19, 2012 Nije iskljuÄeno i da su masteri za SACD i DVD-audio mnogo bolji u odnosu na CD, jer ciljalju na probirljivije i zahtevnije kupce. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Bujodrag Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Hm, cak i da je dokazana, ja sam mislio da mi govorimo o necemu sto se cuje. Ili sam opet upao na pogresnu zurku Ne postoji pogrešna žurka! Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
zika Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 UÄestanost koja je izabrana nema (neposredno) ikakve veze sa pominjanim matematiÄkim tvrÄ‘enjem... https://en.wikipedia.org/wiki/U-matic Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
ninja Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 http://people.xiph.org/~xiphmont/demo/neil-young.html Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
nkrgovic Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 @pera: Ne radi se o subliminarnim porukama, vec, pre svega, o psihoakustici. Ako ljudi razlicito percipiraju HR i CDDA muziku moguce je da je cuju, ali ne registruju kao pojedinacni ton. Jedno je cuti 25kHz, a drugo cuti razliku kad uz ton od 12kHz ide i prvi harmonik ili ne ide. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
pera451 Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 @n, da razjasnimo jedno po jedno. 25 slika koju je pomenuo phenomenon je subliminalna poruka. Postoje i takvi zvuci, koje covek ne cuje, ali deluju na njegov mozak. Da se vratimo na 44.1 i HR. Da li ljudi ove dve stvari razlicito cuju, ili ne cuju, ali im je nesto "drugacije"? Ljudi koji tvrde da cuju razliku ne govore o tome da cuju nesto izvan cujnog opsega (25 kHz), vec da im je ono sto cuju unutar cujnog opsega "jasnije", "transparentnije", "bolje definisano". Dakle, da podjemo od toga. Oni tvrde da to CUJU. Ja za sada ne tvrdim nista - i dalje slusam 16/44.1 i nisam kupio future-proof uredjaj (imam Lampuceru i FCA202, ali ih nisam kupio zbog toga). Ali volim da cujem tudja misljenja. Ninja-in link kaze da je 24/192 cak i losije od 16/44.1. Po tebi, da li ovi ljudi to: a) cuju, ne cuju, ali percipiraju "nekako" ili c) zamisljaju? Inace, da stvari budu jos zanimljivije, evo navoda iz linka koji je postavio Zika: The PCM-1600 was the first system used for mastering audio compact discs in the early 1980s, with the famous Compact Disc 44.1 kHz sampling rate based on a best-fit calculation for the U-matic's video horizontal-sync rate Zakljucak je: a) 44.1 je izabrano iz prakticnih razloga, bez obzira na to da li zadovoljava potrebe dovoljno dobre rekonstrukcije signala, 44.1 je izabrano iz prakticnih razloga, pri cemu se smatralo da zadovoljava potrebe dovoljno dobre rekonstrukcije signala, c) 44.1 je izabrano jer... d) 44.1 je izabrano jer... e) 44.1 je izabrano jer... ... ? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Jazzavac Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Uf, potrebno je malo spustiti loptu na zemlju. Na zalost, digitaliju i digitalnu obradu signala je vrlo tesko 'zamisliti' i sve ovde prikazane analogije nemaju bas mnogo smisla. Potrebno je znati matematiku. HiFi user, na primer, se posteno raspisao, a nema ni malo smisla u tome sto prica. Ima neke predrasude i tim predrasudama dokazuje sam sebi nesto sto misli da cuje ili ono sto cuje oblaci u nekakvu pricu da sam sebi isto i objasni. Nekoliko cinjenica: 1. Nikvist/Shannon/Kotelnikov teorema vazi nezavisno od prirode signala. Bitno je da je isti frekventno ogranicen. 2. Ne cujete preko 20 kHz. Ne verujem da ste medicinski fenomeni. Vecina verovatno ne cuje ni preko 18 kHz-a. Ja na primer... 3. Spektar digialnog signala je u opsegu [-fs/2 fs/2] identican analognom signalu. Problem je sto je periodican sa periodom 2*fs (ponavlja se), dok analogni to nije. Na izlazu iz DAC-a imate 'reconstruction' filter koji ove kopije brise. Interpolacija nije nista drugo nego ovo filtriranje. E sada, Ono sto zanemarujete ovde je da se prilikom digitalizacije odigravaju dva procesa: 1. Sampling, ciji rezultat su vremensko diskretni, ali po vrednosti i dalje analogni odmerci analognog signala. Ovaj signal kroz DAC bi vam dao IDENTICAN signal od koga ste krenuli. 2. Kvantizacija, koja ove analogne vrednosti mapira u skup vrednosti koje memorisemo (16-bita, uniformno, za red-book). Problem digitalnog formata je ovo drugo. Pitanje je sa koliko bita je potrebno kodovati audio signal da bi smetnje koje ovaj proces unosi bile 'necujne'. Odgovor nije jednostavan. Po merenjima, to je 18 bita za opseg od 1 kHz do 4 kHz gde je ljudsko uho veoma osetljivo, manje sa druge opsege. Drugo pitanje je kakva je priroda ovih smetnji. Odgovor, bez matematike, je da ako kvantizujete signal sa 3, 4 bita smetnja ima prirodu THDa (harmonijskog izoblicenja). Ako to radite sa vise bita, smetnja ima prirodu suma (sum kvantizacije). Koliki je taj sum? Pominje se da je S/N za CD - 16 bita - 96 dB. Ovo je tacno za sinusoidu snimljenu pod punim opsegom. Ako imate muzicki signal, onda imate problem dinamike. Na primer, veoma glasan orkestarski kresendo cete zaista i kodovati sa 16 bita, dok cete tise deonice, kodovati sa efektivno 12-13 bita (zavisi koliko je tiha deonica) i tu je sum veci. Postoji i veza izmedju frekvencije semplovanja i broja bita kolikim vrsite kvantizaciju za ciljani odnos Signal/sum (S/N). Kako povecavate frekvenciju semplovanja, potreban vam je manji broj bita - to je taj 'trik' kod prvih CD player-a. Vecina vas zna da postoje i 1-bitni A/D konvertori gde se ovo dovelo do kraja. Inace, ovo nije lako ispricati preko foruma, Wikipedia-e i slicno. Ko zeli, vec sam negde naveo dobre reference... Pozdrav Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
pooya Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Uf, potrebno je malo spustiti loptu na zemlju. Na zalost, digitaliju i digitalnu obradu signala je vrlo tesko 'zamisliti' i sve ovde prikazane analogije nemaju bas mnogo smisla. Potrebno je znati matematiku. HiFi user, na primer, se posteno raspisao, a nema ni malo smisla u tome sto prica. Ima neke predrasude i tim predrasudama dokazuje sam sebi nesto sto misli da cuje ili ono sto cuje oblaci u nekakvu pricu da sam sebi isto i objasni. Nekoliko cinjenica: 1. Nikvist/Shannon/Kotelnikov teorema vazi nezavisno od prirode signala. Bitno je da je isti frekventno ogranicen. 2. Ne cujete preko 20 kHz. Ne verujem da ste medicinski fenomeni. Vecina verovatno ne cuje ni preko 18 kHz-a. Ja na primer... 3. Spektar digialnog signala je u opsegu [-fs/2 fs/2] identican analognom signalu. Problem je sto je periodican sa periodom 2*fs (ponavlja se), dok analogni to nije. Na izlazu iz DAC-a imate 'reconstruction' filter koji ove kopije brise. Interpolacija nije nista drugo nego ovo filtriranje. E sada, Ono sto zanemarujete ovde je da se prilikom digitalizacije odigravaju dva procesa: 1. Sampling, ciji rezultat su vremensko diskretni, ali po vrednosti i dalje analogni odmerci analognog signala. Ovaj signal kroz DAC bi vam dao IDENTICAN signal od koga ste krenuli. 2. Kvantizacija, koja ove analogne vrednosti mapira u skup vrednosti koje memorisemo (16-bita, uniformno, za red-book). Problem digitalnog formata je ovo drugo. Pitanje je sa koliko bita je potrebno kodovati audio signal da bi smetnje koje ovaj proces unosi bile 'necujne'. Odgovor nije jednostavan. Po merenjima, to je 18 bita za opseg od 1 kHz do 4 kHz gde je ljudsko uho veoma osetljivo, manje sa druge opsege. Drugo pitanje je kakva je priroda ovih smetnji. Odgovor, bez matematike, je da ako kvantizujete signal sa 3, 4 bita smetnja ima prirodu THDa (harmonijskog izoblicenja). Ako to radite sa vise bita, smetnja ima prirodu suma (sum kvantizacije). Koliki je taj sum? Pominje se da je S/N za CD - 16 bita - 96 dB. Ovo je tacno za sinusoidu snimljenu pod punim opsegom. Ako imate muzicki signal, onda imate problem dinamike. Na primer, veoma glasan orkestarski kresendo cete zaista i kodovati sa 16 bita, dok cete tise deonice, kodovati sa efektivno 12-13 bita (zavisi koliko je tiha deonica) i tu je sum veci. Postoji i veza izmedju frekvencije semplovanja i broja bita kolikim vrsite kvantizaciju za ciljani odnos Signal/sum (S/N). Kako povecavate frekvenciju semplovanja, potreban vam je manji broj bita - to je taj 'trik' kod prvih CD player-a. Vecina vas zna da postoje i 1-bitni A/D konvertori gde se ovo dovelo do kraja. Inace, ovo nije lako ispricati preko foruma, Wikipedia-e i slicno. Ko zeli, vec sam negde naveo dobre reference... Pozdrav Ja lepo kazem da je gramofon bolji... Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
pera451 Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Tebe sam cekao (a i pominjao). Iz ovoga sto si napisao moglo bi se (a mozda i ne bi) zakljuciti sledece: a) NSK teorema je potpuno primenljiva na ovaj slucaj, te nam ne treba preko 40 kHz, a vecini ni preko 36 kHz, 18 bita bi trebalo da bude dovoljno i u opsegu gde je ljudsko uho najosetljivije i c) problemi sa kvantizacijom bi ponajpre trebalo da se detektuju u domenu suma, pogotovo na tisim deonicama. Sta cemo sa zapazanjima ljudi koji na HR materijalu cuju bolji prostor, timbralno korektnije instrumente i sl? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
HiFi User Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Potrebno je znati matematiku. HiFi user, na primer, se posteno raspisao, a nema ni malo smisla u tome sto prica. Ima neke predrasude i tim predrasudama dokazuje sam sebi nesto sto misli da cuje ili ono sto cuje oblaci u nekakvu pricu da sam sebi isto i objasni. Hahah, da nije smeÅ¡no bilo bi žalosno. Kakvu crnu matematiku treba znati za sluÅ¡anje muzike? Najbolje da Äovek mora biti doktor nauka (pogotovo matematiÄkih) da bi uopÅ¡te smeo da sluÅ¡a muziku. Hahah, Å¡ta sve neću proÄitati ovde. I posle ja imam predrasude... Ajd' ostavljam vas doktore nauka da raspravite zaÅ¡to ploÄa zvuÄi bolje, možda neÅ¡to i otkrijete. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
phenomenon Posted March 19, 2012 Author Report Share Posted March 19, 2012 Edit Chowek: obrisano na molbu Phenomenon-a. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
trotter Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Hahah, da nije smeÅ¡no bilo bi žalosno. Kakvu crnu matematiku treba znati za sluÅ¡anje muzike? Najbolje da Äovek mora biti doktor nauka (pogotovo matematiÄkih) da bi uopÅ¡te smeo da sluÅ¡a muziku. Hahah, Å¡ta sve neću proÄitati ovde. I posle ja imam predrasude... Ajd' ostavljam vas doktore nauka da raspravite zaÅ¡to ploÄa zvuÄi bolje, možda neÅ¡to i otkrijete. Nemoj da si na kraj srca, radi se o raskrinkavanju jedne od najvećih misterija na planeti - sarma protiv punjene paprike (KonaÄni obraÄun). Dok se ne ukljuÄi kuvar, konzumenti pokuÅ¡avaju da otkriju recept. Konzumenti ponekad zaborave da je važno redovno jesti i da jelo bude ukusno, ali, Å¡ta sad... Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
zbrujic Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 44.1 kHz izabrano je jer 2^2*3^3*5^5*7^7=44100, t.j. proizvod kvadrata jednocifrenih prostih brojeva. Proizvod kvadrata! 2^2*3^2*5^2*7^2=44100 Ono sto zanemarujete ovde je da se prilikom digitalizacije odigravaju dva procesa: 1. Sampling, ciji rezultat su vremensko diskretni, ali po vrednosti i dalje analogni odmerci analognog signala. Ovaj signal kroz DAC bi vam dao IDENTICAN signal od koga ste krenuli BaÅ¡ identiÄan? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Jazzavac Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Tebe sam cekao (a i pominjao). Pratio sam ovaj thread, ali mi se nije dalo da ulecem u rasprave. Setio sam se kako se zavrsilo prosli put.... Iz ovoga sto si napisao moglo bi se (a mozda i ne bi) zakljuciti sledece: a) NSK teorema je potpuno primenljiva na ovaj slucaj, te nam ne treba preko 40 kHz, a vecini ni preko 36 kHz, 18 bita bi trebalo da bude dovoljno i u opsegu gde je ljudsko uho najosetljivije i c) problemi sa kvantizacijom bi ponajpre trebalo da se detektuju u domenu suma, pogotovo na tisim deonicama. Sta cemo sa zapazanjima ljudi koji na HR materijalu cuju bolji prostor, timbralno korektnije instrumente i sl? a) Teorijski da. Problem je onaj 'reconstruction' filtar na kraju koji ima 'brick wall' karakteristiku i teorijski ga nije moguce napraviti idealan. Zbog toga se 'malo ukosi' pa pravis veci razmak da bi imao prostora za neidealan filtar. Zakljucak izveden eksperimentima na dovoljnom uzorku za odredjeni stepen pouzdanosti. Uvek postoji neki minoran % koga statistika ne pokriva (audiofili mozda?). Kada je pravljen CD, tehnologija je bila problem. Danas se lako prave DAC/ADC za znatno vise bita i da rade znatno brze. Vise ne moze da skodi, pitanje je koliko zaista dobrog moze da donese. Kao kada te doktor salje na ultrazvuk - pregled ne skodi, lovu ce uzeti, a da li ce ista videti veliko je pitanje . c) Cuje se i kada imas punih 16-bita u test uslovima. Kada je deonica tisa, ta razlika je cujnija. No, retko ko od nas je ikada bio u test uslovima. Ove poslednje ne bih komentarisao. Nisam do sada video rezultate double-blind testa gde je nedvosmisleno utvrdjeno da je prostor bolje definisan kod hi-rez formata, da su instrumenti 'prirodniji' pod uslovom da se krenulo od istog originala bez produkcionih zahvata. Naravno, ako je izvor traka, pa imas razlicite ADC, pa se to procesira do iznemoglosti, onda ce sa vise bita biti lakse odraditi ovu obradu. Svasta sam tokom ovih godina cuo: I da u nekom procesoru ima bug u kodu pa su basovi zamrljaniji i jos kakvih bisera za udzbenike. Vidis, ovde ce se javiti i ljudi koji cuju ultrazvuk, pa neki koji ce prikazivati analogni signal (snimljen na digitalnom osciloskopu) i tvrditi kako je taj 'pravi' a digitalija nista ne valja . CD kao sto ovde i pisem ima svojih mana. Mana ima i ploca i to znatno vise. To je stvar tehnike, ne misljenja. Sada, kako to nekom zvuci - kako sam vec i ranije rekao, po mom iskustvu najvise zavisi od produkcije. Za svoje 'favorite' ja licno pokusavam da nabavim i CD i LP izdanja. I to od originalnog izdavaca, ne licencno. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
pera451 Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Ma koliko sam u pocetku bio skeptican prema ovoj temi, cini mi se da smo na kraju dosli dalje nego prethodnih puta. Barem sam ja cuo neke za mene nove stvari. Svim ucesnicima Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Jazzavac Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Hahah, da nije smeÅ¡no bilo bi žalosno. Kakvu crnu matematiku treba znati za sluÅ¡anje muzike? Najbolje da Äovek mora biti doktor nauka (pogotovo matematiÄkih) da bi uopÅ¡te smeo da sluÅ¡a muziku. Hahah, Å¡ta sve neću proÄitati ovde. I posle ja imam predrasude Matematiku ne treba znati za slusanje muzike. Za objasnjavanje principa na kome rade digitalni audio uredjaji treba. Ne mora se biti doktor, ali matematika je iznad srednjoskolskog nivoa. Tada ne biste seckali salame i sireve i zamisljali stepenaste signale... Inace, sarma vs. punjena paprika === ovaj user voli sarmu Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
trotter Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Respect Jazzavac! Respect i ostalim uÄesnicima u temi, ljudi, nije vas mrzelo! Živeli , neÅ¡to smo nauÄili, neÅ¡to smo znali pa se prisetili, sve u svemu, nije bilo loÅ¡e. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
pera451 Posted March 19, 2012 Report Share Posted March 19, 2012 Ovde moram da se slozim sa Jazzavcem. Ne po pitanju HFU, sa kojim imam odlicnu komunikaciju , nego generalno. Za uzivanje u muzici nije potreban doktorat. Za uzivanje u muzici takodje nije potreban ni forum. Za uzivanje u muzici takodje nije potrebno ni ucesce u diskusijama na forumu. Nazalost, za ucesce u diskusijama je ipak potrebno odredjeno predznanje ili bar zelja da se nesto nauci. Inace sve pocinje da lici na fudbalsku utakmicu u kojoj se drugi trude da igraju dobar fudbal, a Vi samo zelite da se dobro zezate. Epilog je jasan - do svadje lako dodje, a svi misle da su u pravu. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Recommended Posts
Join the conversation
You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.