Jump to content


Kaset Dekovi


ScepanBG

Recommended Posts

1 hour ago, Vlado.D said:

Nema neke znacajne fore

Hvala, pitao sam jer tada 89 - 91, neki drugari i ja , kupovali smo svoje prve ozbiljnije masine, a Technics je promenio brojke brze od ostalih, mislim da su tad izbacivali nove modele na godinu ipo,  Akai 75/95, Teac V7000/5000, Technics 955/965/765, Aiwa Excelia 009, to su bili najpopoularniji modeli,  vec period od 93/94 pa do ... Aiwe 850 nisam ispratio.  Meni je prvi ozbiljniji dek bio Teac V5000.  Dan danas imam neki cikaski house snimljen na Aiwa XKS9000 masini i snimak je izuzetan za taj tip muzike.

Danas sam preslusaovao neke trake snimljene na Nak-u BX2 a reprodukovane na Pioneer-u 820 i sviraju zaista odlicno, bez ikakve degradacije na visokim tonovima.

Koliko se secam Sony je sa cd-ima imao mislim ispunjene sve neparne brojke od 1 - 9 pre pocetka ES serije, ja sam imao 590, tacno iz sredine.  Nisam nikad ukapirao tacno zasto je kaseta tako stradala sredinom 90-ih,  sem sto su se pojavile DAT masine kao ozbiljni konkurenti i kasnije mini disc.  Snimanje na PC-ju je krenulo teko od 97/98 pa i tad Plextor rezaci nisu bili nimalo jeftini.   Steta zaista sto vise nema dekova i traka u proizvodnji.

Pozdrav od Krce

Link to comment
Share on other sites

On 24. 12. 2017. at 22:45, ScepanBG said:

Pokusacu da kupim CT-93.Inace od Pioneer-a imam CTS-740s,Ct-777,Ct-737 i Cts 670D.Zao mi je sto sam prodao CT-95,a imao sam i CTA9X,CTS 910,Ct-900S,CT7R,kao i legendarni CTF-1250.Drugar mi je donosio da probamo CT-959,sjajan dek.

Scepane od srca ti želim da kupiš Pioneer CT-93, prekrasan dek i odličan zvuk. Imam ga godinama u kolekciji i kad god ga upalim uvijek mu se divim jedino je zeznut za slikanje jer je prednja ploča klavir lak no ta mana je lako zanemariva.:D:wave2

Evoga u društvu sa bračom po kazeti.:wink:

 

DSC00317_renamed_2367.jpg

Link to comment
Share on other sites

Možda je negde u ovih 375 strana bilo nešto na ovu temu, ali pošto naleteh na nekom sajtu lepo sve na jednom mestu, pa rekoh da podelim. Možda neko nešto novo nauči. ;)

 

What is HX-Pro?

How do I clean tape heads?

How do I demagnetize tape heads?

Closed-Loop Dual Capstan Transport?

What is bias?

What is level calibration?

What is HX-Pro?

Dolby HX Pro is not noise reduction and does not use compression or expansion. HX Pro is a technique developed by Dolby Labs to increase tape headroom by decreasing the bias when recording signals with a large high frequency component. This allows better transient response, particularly on less expensive tapes, and requires no processing when the tape is played back. Dolby HX tapes can be played back on any system with no decrease in quality.

How do I clean tape heads?

To clean tape heads, use pure isopropyl alcohol and lint-free swabs. Throw the swab away after use.

How do I demagnetize tape heads?

Practical tape head demagnetizers are available for under $10. Try to find one with a plastic coated tip. If you can't find one which is plastic coated. you can slip a drinking straw or plastic tube over the tip for the same effect. This plastic will prevent the demagnetizer from scratching the head. 
Before plugging in the demagnetizer, remove all tapes from your working area and unplug the recorder. Hold the demagnetizer away from the recorder as you plug it in. Slowly bring the tip of the demagnetizer up to the tape head and slide it back and forth across each tape head for five one-second strokes. Then pull it away from the head slowly and go on to the next. After demagnetizing the heads, use the tip on each metal tape guide with a similar five strokes. Last, slowly pull the demagnetizer far away from the recorder and unplug it. Recording engineers use a demagnetizer before each recording session.

Closed-Loop Dual Capstan Transport?

A closed-loop dual capstan transport mechanism ensures smooth, precise tape traveling and as a result excellent sound reproduction.

What is bias?

Bias is the amount of energy transferred to the tape. As tiny amounts of head wear begin, the tape gap grows slightly larger. It is therefore necessary to adjust so the proper amount of energy is transferred in order to maintain proper high-end response while maintained low THD.

What is level calibration?

It is the setting that assures that the level you record on tape in the record (source) mode is what comes back on play (tape) mode. Differences develop as uneven head wear occurs. Depending on use, an annual calibration is an excellent idea.

Link to comment
Share on other sites

Nazalost, moram da primetim da autor na nekim mestima nije bio u pravu, a na nekima je jasno nedorecen. Nisam sve procitao, ali:

1. HX Pro is a technique developed by Dolby Labs to increase tape headroom by decreasing the bias when recording signals with a large high frequency component. Ovo nije tacno. Dolby Labs su razvili Dolby HX, headroom extension sistem koji je primenjen na nekim dekovima (npr. Teac C-3X). Sa druge strane, nezavisno, Bang&Olufsen je razvio HX Pro sistem koji su zatim licencirali Dolby-ju jer je bio bolji od Dolby-jevog sopstvenog sistema. Prvi HX Pro dek je Beocord 9000, na kojem je HX Pro odradjen preko nespecijalizovanih kola i nema licencu Dolby Labs jer oni u to vreme nisu ni preuzeli patent.

Interesantno je da je Beocord 9000 nastao iz zelje inzenjera B&O koji su bili frustrirani time da su robna marka (i uredjaji) prepoznavani samo kao dizanerski domet, a ne i inzenjerska genijalnost. Zbog toga su resili da naprave najbolji dek na svetu. Da li je ili ne, o tome se moze diskutovati.

2. Bias i level: podesavanje jednog i drugog se ne radi samo zbog trosenja glava vec i fabricke (ne)prilagodjenosti glava/elektronike pojedinim tipovima traka - zato se prvenstveno te kontrole i ugradjuju u dekove kao deo korisnickih kontrola. Ovo pise u maltene svakom korisnickom uputstvu takvog deka. Prema tekstu autora dobija se utisak da je trosenje glava primarni zadatak, a u stvari je minorni... jer kada se glave malo potrose, onda se dek ili interno rekalibrise ili, pri vecem trosenju, zameni glava.

Link to comment
Share on other sites

Dolby HX Pro & Bias pitanje :

Dolby HX Pro smanjuje struju Biasa u odnosu na dolazeci signal da se traka ne bi prezasitila i samim tim zapravo izgubila deo visokih fekvencija.

Nekada masa ljudi ( ponekad i ja, priznajem ) , prilikom snimanja namerno smo "pojacavali" Bias ( u minus ) da bi smo izvukli vise visokih tonova,   kao da je Bias tonska kontrola.

Dakle ako Dolby HX Pro radi non stop tokom snimanja na tome da prilagodi Bias u odnosu signal/traka a korisnik je pritom u startu zadao "vise" Biasa...  da li je to bio razlog za prstanje visokih tonova ?  Da li je Dolby HX Pro kolo radilo preko svojih mogucnosti ?

Unapred Hvala,  Krca

Link to comment
Share on other sites

Krco,

generalno ste u pravu, odnosno kombinacija HX Pro i bias-a je davala izrazito izdizanje krive iznad 10 kHz i time potpuno nelinearni frekvencijski odziv, zrtvujuci prirodnost na osnovu boost efekta.

Prema mom iskustvu, a vezano za Vase pitanje, problem nije samo u HX Pro kolu vec i u samom deku, tj. njegovoj elektronici (ukljucujuci i glave - posebno bitne), koja nije mogla da odradi adekvatno frekvencijsko podrucje visokih tonova. Kada bi se na takvim dekovima mogao iskljuciti HX Pro, videli biste da su njihovi tonovi gornjeg ekstrema bez detalja, tipicni "dekovski", cinele koje zvuce vise kao povuceni, zamuljani "ksh ksh" nego kao metalni instrument te da je mnogo finih tonova skuvano u jedno. To se desava cak i na nekim troglavim dekovima na kojima se HX Pro moze iskljuciti. Pomenuti sistem ovu situaciju delimicno popravlja (pojavljuje se nesto vise detalja), ali se dobija utisak izvestacenosti jer on ne moze u potpunosti nadoknaditi ono za sta je ostatak nesposoban.

Suprotan primer su dekovi kojima HX Pro nije preko potreban, a ugradjen je - tu HX Pro dise punim plucima, jedan od primera su Sony dekovi serije 9xxES ili Aiwa XK-S9000.  

Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...

Dve nove igracke , Sony brenda naravno, u sistemu. TC-FX7 koji je i najtanji dek na svetu u koji se stavlja kaseta vertikalno. I TC-V7, midi autoreversni dek sa LA glavama. Iako je mali dimenzijama, unutra je poprilicno velik. Mehanika mu je narocito zanimljiva. Izuzetno precizno napravljena...oba deka su stigla neispravna. Dok je FX7 bio i nekompletan. Prevara sa KP...sta ces...pa je nabavljen jos jedan, isto nekompletan i posle mnogo truda je uspešno jedan pokrenut. Gomile problema, koje nisam ni uspeo sve sam da resim, ali se trud na kraju isplatio.

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

On 12/25/2017 at 11:00 PM, Krca44 said:

 Nisam nikad ukapirao tacno zasto je kaseta tako stradala sredinom 90-ih,  sem sto su se pojavile DAT masine kao ozbiljni konkurenti i kasnije mini disc.  Snimanje na PC-ju je krenulo teko od 97/98 pa i tad Plextor rezaci nisu bili nimalo jeftini.   Steta zaista sto vise nema dekova i traka u proizvodnji.

Pozdrav od Krce

Nisu ih sjebali DATovi ni minidiskovi (obe tehnologije su uvik bili preskupe masama) nego CDi.  CDi su sjebali i LP i l kazete.

Necu sad pisati o LP, vec o kazeti - u svoje vrime bila je najjeftiniji medij, koji se mogao lako kopirati a zvucno (sa dobrom trakom i sniman s dobrog izvora na dobrom uredaju) zvucala je odlicno.

Nazalost 90% traka u opticaju je bilo Jugoton-RTB-Diskoton smece, snimane ubrzano na najjeftinijoj traci u losoj kutiji s losim mehanizmom. Cijena CDa je brzo pala, postali su dostupni jeftini snimaci,mediji,uredaji za reprodukciju i ekipa je skartirala kazete i presla na CD. 

 

Link to comment
Share on other sites

5 minutes ago, dalmatinac said:

Cijena CDa je brzo pala, postali su dostupni jeftini snimaci,mediji,uredaji za reprodukciju i ekipa je skartirala kazete i presla na CD. 

1990. i 1991. cena cda je bila ista kao i cena ploce.  Posle su dosli Bugari to je tacno, ali cena originalnih cda u to vreme uopste nije bila mala.

Ploce su kostale oko 20 do 25 DEM,  CD je kostao isto toliko.  Pink Floyd The Wall dupli disk je kostao 60DEM,  u robnoj Kuci WOM,  Minhen, pocetak 91'.

Traka je pocela ici na dole sredinom 90tih,  tada jeste bilo jeftinih Bugara ali nije jos bilo snimanja na cd rom.

I opet iako su Bugari bili jeftini, nisi na njih mogao nista da snimis, morao si da kupujes kasetu i pravis svoju kompilaciju ili da kupis vec snimljenu sa novom disko muzikom.

Disc je sigurno bio znacajan faktor ali sta su bili ostali ?   Autorska prava ?   Kladim se da su menadzeri muzicke industrije bili presrecni kada je kaseta otisla...

Secam se i pomame kad se nesto kasnije pojavio mp3 i diskovi koji imaju 10,000 pesama... kakav idiotizam onog vremena

Mozda se ne secaju svi ali cdu je trebalo dosta vremena da udje u automobile,  krajem 90tih auto kasetofoni su jos uvek bili normalna stvar.

Od 95' na ovamo do 2000. godine Compact Disc je na tronu a tu su racunari, internet i mp3 & proizvodjaci koji ne prave dekove i brdo drugih Hi Fi aparata jer je japanski ekonomski boom pukao.

Da rezimiram smatram da je kaseta prerano otpisana

Link to comment
Share on other sites

23 minutes ago, Krca44 said:

1990. i 1991. cena cda je bila ista kao i cena ploce.  Posle su dosli Bugari to je tacno, ali cena originalnih cda u to vreme uopste nije bila mala.

Ploce su kostale oko 20 do 25 DEM,  CD je kostao isto toliko.  Pink Floyd The Wall dupli disk je kostao 60DEM,  u robnoj Kuci WOM,  Minhen, pocetak 91'.

Traka je pocela ici na dole sredinom 90tih,  tada jeste bilo jeftinih Bugara ali nije jos bilo snimanja na cd rom.

I opet iako su Bugari bili jeftini, nisi na njih mogao nista da snimis, morao si da kupujes kasetu i pravis svoju kompilaciju ili da kupis vec snimljenu sa novom disko muzikom.

Disc je sigurno bio znacajan faktor ali sta su bili ostali ?   Autorska prava ?   Kladim se da su menadzeri muzicke industrije bili presrecni kada je kaseta otisla...

Secam se i pomame kad se nesto kasnije pojavio mp3 i diskovi koji imaju 10,000 pesama... kakav idiotizam onog vremena

Mozda se ne secaju svi ali cdu je trebalo dosta vremena da udje u automobile,  krajem 90tih auto kasetofoni su jos uvek bili normalna stvar.

Od 95' na ovamo do 2000. godine Compact Disc je na tronu a tu su racunari, internet i mp3 & proizvodjaci koji ne prave dekove i brdo drugih Hi Fi aparata jer je japanski ekonomski boom pukao.

Da rezimiram smatram da je kaseta prerano otpisana

Ako itko zna, ja znam to razdoblje (89-97a) jer sam tada bio aktivan prvo mladi entuzijast koji je zadnji dinar dava na muziku pa DJ sa svim popratnim djelatnostima - prodaja kompilacija etc.

Kazete (prazne) su bile jeftinije nego ikada. Normalke markicu, kromice dvi markice. Metal je ionako bija skup, 3-4  markice i samo za specijalu sta mjuzu sta vlasnike istih. Snimljene normalke su se prodavale na veliko za 3 markice, na malo za 6-7 maraka. Nekakav pocetni deck vise nego dobar za snimanje i kvalitetom snimke na normalki televizija u boji u odnosu na "original" kazete je je kosta 300 maraka (Aiwe su bile uber pristupacne, Pioneer puno bolji a Nakamichi standardno nedostizan) . Na radiju smo radili s Tascamima a u klubove sam ili nosija svoje Technicse/JVCe/Pioneere ili radija na Teacovima vecinom.

U toj prvoj polovici 90ih CD snimac za PC je bija 1000 markica, meni onda preskup. Mislim da sam prvi CD snimac kupija krajem 90ih i tu je bija kraj kazetofonima i kazetama koje su se zadrzale do polovice 2000ih. Krajem 2000ih je i kazeta u autu bila sredozemna medvjedica jer je to vec bilo doba ne CDa nego USBa i SD kartica.

Zadnji CD/DVD/BluRay  snimac (za PC) sam kupija nema misec dva i to "za rezervu", nekih 20 Eura,nov naravno. Moga bi kupit jos dva-tri. Primice se kraj CD/DVD eri, vracaju se ploce a kazete zive samo u nasim ludim glavama (imam 600injak punih, cca 120 praznih koje sam nabavija u zadnje dvi-tri godine , 3 vrlo dobra deka i jedan bzvz).

Meni je isto krivo sta nema vise kazeta, najvise jer svitli VU metar na decku dok ih slusam. Jebo mjuzu koja ne svitli. A sami smo krivi sta smo prisli na cedeje. Davolji izum, sjeba nam je i ploce i kazete a sam je vec skoro mrtav medij.

 

 

Link to comment
Share on other sites

I meni. Ona samo Technicsu specificna "siva" boja, ogroman display, ledice na svakom botunu....a tek natpis "DD" (direct drive tj bez gumica tj maintenance free!) Necu reci da su vjecni uredaji, ali da su jebeno otporni i trajni jesu.

Nijedna Aiwa mi nije mi potrajala duze od godine-dvi, a ni jednog Techicsa nisan uspija pokvarit. Zakljuci sam.

Link to comment
Share on other sites

Imao i radio na Aiwa 850, ovde mega popularnoj za stanc kaseta,  crkla pre vremena, drugi komad radio preko vremena... priznajem tad nisam ni razmisljao o zameni trakastih gumica i ostalog, mashine su samo radile,  prijatelj imao 905 i na njemu smo snimili jako mnogo kaseta tamo neke 88?,  to je prva ozbiljna mashina koju sam uopste video.

Kad je Aiwa krenula da crkava to su bili kvarovi u nizu, inace 89' do 91' kvalitet snimanja je generalno bio visok, radilo se na dobrim mashinama, najmanje Technics 755,  jaci modeli su bili u upotrebi, bar kod onih ljudi koje sam licno znao.

Kasnije se masovno radilo na toj Aiwi 850 i na Teac duplom deku mislim W850, taj se koristio za stanc traka jako puno, imali smo ih vise komada i servisirali po potrebi, nikad nisam imao dobro misljenje o njemu i kad danas iskopam trake koje sam sebi kopirao na njemu... BASF normalke, kopiranje 1 na 1, nesto mi ti snimci nisu uopste dobri.

Link to comment
Share on other sites

A kako si zadovoljan snimkama po tipovima kazeta?

Ja sam nedavno slusao stare snimke, npr Sony UXS je fenomenalna , TDK SA-X vrlo dobra, Maxell XL/XLS bzvz (**** ih mehanizam).

Sony UX/TDK SA korektne. CDing serije onako niti smrde niti mirisu.DJ serija mrvicu ispod CDinga. TDK FE (najjeftinija traka onda) vrlo dobra i cujno bolja od TDK D i Sony HF  (koje su  ono doba bile vrlo slicne mainstream normalke). BASF nalazim u stanju bez nekih velikih pohvala, ali i bez razocaranja. RAKS isto kao i BASF (koristili su iste trake). Thats-vrlo dobar.

"Originalne" kazete su vecinom neupotrebljive ili samo lose.

Link to comment
Share on other sites

U ono vreme ja sam bio Maxellovac mada sam koristio isto toliko TDK traka i kasnije drugih.

TDK SA/ SA-X odlicne,  Maxell XLII & XLII-S dobre ili odlicne do 93' , BASF CMII i Metalke ( oko 99 do 2001 ) odlicne,  a  u periodu oko 2001.  TDK D najbolje od normalki, Maxell UR i BASF loshe,  Sony HF starije odlicne, Sony XR Metal imam jedno 30-40  losa mehanika,  Sony hrom razne sa keramikom odlicne, mislim ovde igra ulogu i mashina na kojoj je traka snimljena,  Maxell XLII-S 90 iz 89' made in japan su nazalost pocele da bivaju problematicne,  jedan dug period sam drzao trake spakovane u odlicnim uslovima ali nisam ih premotavao,  pa sad neke Maxellice zezaju zbog toga.   That's koristim tek odnedavno i dobre su.  

TDK SA-X su jako dobre posle 30 godina, i na njima mogu i dalje da izvucem jako dobar snimak iako je to sad 4.ta kopija !    TDK hrom iz svih perioda su jako dobre.

BASF CMII i jos neke hrom iz ranih 90-ih tek treba da proverim.

Od kupovnih snimljenih imam neke grcke sa JM Jarre-om i one rade neverovatno dobro, s obzirom da su ovi nashi koristili krsh, kao sto si napisao.  Domace "org" uglavnom neupotrebljive.

Od dekova sad imam Nakamichi BX-2 i Pioneer CT-S 820,  izmedju ta dva uglavnom mogu da slusam skoro sve trake iako u vreme snimanja na raznim makinama nisam drndao azimuth.   Pioneer je nesto osetljiv na stare trake, kao da nema snage u motoru,  ceka ga servis u svakom slucaju.  Nak mi je favorit, ono sto radi dobro na njemu, zvuci tako da mi se jako svidja

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...