Jump to content


ODLIČAN CD PLEJER - Ima li rešenja za mali novac?


ZoranBG

Recommended Posts

ODLIÄŒAN CD PLEJER - IMA LI REÅ ENJA ZA MALI NOVAC?

Tokom prethodnih par godina praćenja foruma primetio sam da najveći broj zaljubljenika u Hi-Fi ima priliÄan problem kada treba da izabere izvor zvuka. NajÄešće je to CD plejer, ali onda dolaze i nedoumice - pogledajte samo broj tema i komentara.

Oni malobrojni srećnici koji mogu da priuÅ¡te sebi plejer od dve, tri, pet ili deset hiljada evra ne treba ni da Äitaju ovaj tekst - njima nije namenjen. Neka uživaju Å¡to su Bogom dati da imaju para i volje da ih ulože u HiFi.

Ispod navedene aristokratije rotadžija malog srebrnog diska imamo zemaljsku kategoriju: plejere do, recimo hiljadu - hiljadu i po evra. To je cifra koja je prijemÄiva za strance, ali u Srbiji... ide to, ali pomalo. Opet, narod koji je navikao da se snalazi na sve moguće naÄine i da trpi nemaÅ¡tinu kao naÄin života teÅ¡ko može da odvoji taj novac za samo jednu komponentu. Mnogo je to. Razumljivo.

Zato ću se spustiti joÅ¡ niže na novÄanoj lestvici komponenti: u rangu 300-800 evra imamo osrednji izbor solidnih plejera, govorim o novim ureÄ‘ajima. Ispod toga teÅ¡ko je naći bilo Å¡ta novo da iole pristojno svira. Može, ponekad, NAD C542 je odliÄan plejer i kada su rasprodavali zalihe u 4Audio-u, definitivno je bio best buy. Ovde je, inaÄe, prelomna taÄka: tu dolazimo na podruÄje polovnih plejera u Srbiji. Za do nekih 600 evra svaÅ¡ta može da se naÄ‘e. Od novijih ureÄ‘aja kojima strmoglavo padaju cene do starih Äiji vlasnici misle da vrede kao suvo zlato. Ima tu, s vremena na vreme, vrhunskih Sony-ja kategorija pet i sedam, Denon-a 3300, 3520, 3560, Philips-a 960, Marantz-a CD17 itd. itd. Sve su to bile skupe maÅ¡ine, od dve hiljade maraka pa na viÅ¡e, pre dvadesetak i kusur godina. Neki tvrde da sviraju bolje od danaÅ¡njih plejera, ali to je zato Å¡to danaÅ¡nje plejere u toj kategoriji nisu Äulu ili su ih Äuli ovlaÅ¡ po sajmovima. No, razlika u ceni je ogromna i ide itekako u korist polovnjaka. Grubo reÄeno, da bi se dobio subjektivno 30% bolji zvuk treba dati 3x viÅ¡e novca za nov ureÄ‘aj. Jeste da taj zvuk polovnjak bez žešćih ulaganja ne može da postigne, a možda ne može da postigne ni sa njima, ali opet se sve svodi na pare, koje nisu problem, jer njih za to najÄešće nema.

Sa polovnjacima dolaze i problemi: nabavka delova, prvenstveno laserske jedinice koja je isto Å¡to i kamenje sa Marsa za mnoge Sony ureÄ‘aje. Philips je tu najbolji, dovoljno ima predstavnika vrste te je kanibalizam raÅ¡irena pojava. Problem sa Philipsom je Å¡to ne svira tako dobro kao Sony, bar dok se ne modifikuje. To je i normalno: plejer (Philips 960, 880) koji je koÅ¡tao 2.000 DEM teÅ¡ko će da stigne onaj Sony 3.500. Ne želim da sada ulazim u raspravu da li je navedeno taÄno ili nije, ko ne veruje neka stavi Sony 707 pored bilo kog Philips-a i neka se sam uveri. U modifikacije takoÄ‘e neću za sada da ulazim jer to je teren u kome se većina ljubitelja HiFi-ja oseća kao riba na suvom. A i koža njihovog ljubimca je u pitanju, dok kasnija eventualna prodaja znaÄi samo jedno - delimiÄan, nimalo zanemarljiv gubitak uloženog.

Svi navedeni plejeri imaju elektroniku (sem lasera) koja se retko kvari, napravljeni su da traju. Ali... kada na Sony-ju petici ili sedmici otkaže laser, ukoliko nemate sreće (a trebaće vam) da nabavite novi (a najÄešće nemate sreće, para ili sreće i para) vaÅ¡ lep Sony biće samo lepa mrtva mrcina, ili Å¡to kažu u jednom vicu "Lijep, k'o da je živ!". Ne priÄam sada o tome da ga prepravljate u D/A konverter, to će Siroma da elaborira.

Dolazimo do raskrsnice sa tri puta: da li kupiti nov plejer od nekoliko stotina evra koji ćete poželeti da bacite kroz prozor prvi put kada ga postavite pored zdravog dedice od dvadeset leta ili ćete... raditi neÅ¡to drugo? Dedica možda ima dobro zdravlje, ali se ne zna dokle. A... para opet nema, i 500 evra je mnogo. Neko rizikuje, neko ne. Neko ne rizikuje jer nema Äime i opet idemo klasu niže.

Ovde smo sada u kategoriji 100-200 evra. Novo? Njet. Polovno: da, gomile ureÄ‘aja koji su pripadali nekadaÅ¡njem srednjem i viÅ¡em staležu. Ima tu Harmana, Sony-ja dvojki i trojki (ako se iscenkate a da vam ne uvale gubav primerak), Philips-a 67, 850, 304, 304 Mk2, Denon-a serije 14xx, 15xx itd. Problem je Å¡arenilo: neko kao Vulejov ili ja smatra da njegov Philips 304 Mk2 vredi 50 evra, dok ga drugi ceni 150. Kao... vrhunska maÅ¡ina, neuniÅ¡tiv, izuzetan, vrhunski zvuk, pravio ga TVORAC CD-a liÄno i personalno. Jes', al zamalo. Od Äetiri 304/304 Mk2 koja sam posedovao, tri su zezala i preskakala, muÄila se dok se ne ugreju ili kada se ugreju... Možda su elektroliti, možda je laser, možda je... ali niko ne želi da kupi CD koji će za nedelju dana da mu ode na letovanje u servis. Da ne zaboravim, elektrolit star dvadeset i pet godina je elektrolit star 25 godina. Treba da se menja, sem u retkim sluÄajevima. A to sve koÅ¡ta, viÅ¡e rad nego delovi, mada ako baÅ¡ hoćete kvalitetne delove, onda je obrnuto. Neko pristane da ga klepe po uÅ¡ima, većina ćuti i trpi, pa dokle CD izdrži ili dok ne skupe kintu za neÅ¡to bolje.

Mnogo toga ima da se naÄ‘e. Vrhunski zvuk nema. OdliÄan nema. Solidan ima. I tu je kraj. Ili nije? Za većinu, nažalost, jeste. Neko ih je savetovao da je Marantz 67 ili Sony 202 najbolje Å¡to se može naći za te pare.

Dolazimo do kraja: i vrapci na grani znaju koliko se teÅ¡ko živi van Beograda, Srbija nije skroz zamrla ali nije ni u dobrom zdravlju (nije politika, samo zdravoseljaÄko razmiÅ¡ljanje). Zamislimo mladog Äoveka iz unutraÅ¡njosti koji se snalazi kako zna i ume i uÅ¡tedi nekako 50 evra. Svaka Äast, nije to lako, znamo kako se živi. Ali, HiFi je skup sport i on treba da ostane sa onim gorkim osećajem da ne može sebi da priuÅ¡ti ni iole bolji CD plejer jer nema novca. Bar tako kažu. Možda može da skupi joÅ¡ deset. Za njega je tu kraj. Sramota ga da kaže a slepci se prave pametni, te skupi joÅ¡ pedeset, te skupi sto, te moglo bi joÅ¡ malo... kao kada informatiÄara pitate koji raÄunar da kupite za malo kucanja teksta, bauljanja po Internetu i jednu tabelu sa kućnim raÄunima koju ažurirate svake godine, plata vam je tri stotine evra a ono Äaskom iskoÄi kao neophodna maÅ¡ina od hiljadu i kusur evra.

I tako smo stigli do kraja skale. Kazaljka se zaustavila na cifri od 30-50 evra i to je to. Tu može da se naÄ‘e neÅ¡to Å¡to svira, Å¡to će Äak i da traje. Ali... kako će da svira? Jadno, bedno, veÅ¡taÄki, kompresovano, bez detalja, sa basom koji zvuÄi kao da lupate u plastiku od ÄaÅ¡e jogurta. Stavite najjevtiniji polovan Dual gramofon, onaj sa plastiÄnim tanjirom i fabriÄkom zvuÄnicom i ima da ga oduva direktno u svemir. Jad i beda. A mi bismo želeli samo malo zvuka, ali DOBROG.

Link to comment
Share on other sites

DA LI JE SVE BAÅ  TAKO?

Odgovor je: NIJE! SuÅ¡tina je da postoje ureÄ‘aji koji reprodukuju dobro mali Red Book disk, ali njihova popularnost nikada nije dostiglna nivo urbanih HiFi legendi. PriÄe provejavaju izmeÄ‘u audiofila i nailaze na vetar neverice koji ih brzo razveje u noći gde caruje muk.

Dugo sam razmiÅ¡ljao i zakljuÄio da je želja menadžmenta proizvoÄ‘aÄa uvek bila da naprave ureÄ‘aj za ODREÄENI mali segment tržiÅ¡ta, da ne seku granu na kojoj sede. Zamislite da su napravili univerzalni plejer koji bi puÅ¡tao DVD diskove tako da budu odliÄnog kvaliteta, podržavao ostale MPEG4 formate i zvuÄao kao nekada najbolji CD plejer iz ponude? A mogli su, ali para nikada dosta za velike kompanije. Eventualni univerzalni proizvodi (reklamirani baÅ¡ kao univerzalni plejeri) su bili skupi kao sam Ä‘avo a opet nije sigurno da su svirali koliko su koÅ¡tali. Tako ponekada sa jedne strane imate dobar CD plejer, a sa druge jednako skup i jednako dobar plejer koji radi i neÅ¡to drugo. Omaklo im se. I Å¡ta su proizvoÄ‘aÄi uÄinili? Jednostavno nisu reklamirali njegov kvalitet zvuka već su ga predstavljali kao propratnu opciju, kao kod Sony Playstation konzola. Time se pokrivali tržiÅ¡te CD plejera zasebnim ureÄ‘ajima i tržiÅ¡te drugih plejera posebno. Govorim o propagandnoj modifikaciji informisanja kupaca, direktnom/indirektnom uticaju na svest kupca sugestijom i kanalisanju izbora od strane velikih kompanija. Ovo je, prema mom miÅ¡ljenju, poÄelo na kraju osamdesetih i poÄetku/prvoj polovini devedesetih godina proÅ¡log veka.

Link to comment
Share on other sites

Neke priÄe postoje...

ÄŒuo sam od nekih starih audiofila da pojedini Pioneer-ovi CD rezaÄi sviraju boli glava. Nisam, takoÄ‘e, mogao svojim uÅ¡ima da verujem kada sam primetio kako svira moj DVD HDD rekorder, proizveo ga je LG. Nije Äak ni bio skup - oko 400 evra za HDD rekorder bilo je taÄno na lestvici ispod Sony-ja i Panasonic-a onoliko koliko LG proizvodi vrede na tržiÅ¡tu. A mali puÅ¡ta audio CD odliÄno. Sledeća stvar na koju sam naleteo jeste Philips CDi-210, propali interaktivni standard i mali neugledni plejer za koji mi je Komsija sa foruma rekao da svira odliÄno. A kad Komsija to kaže, ja reÄenu informaciju upiÅ¡em u poseban tefter u mozgu - Äovek zaista ima sjajno znanje. On ga je cenio deset evra, na kraju ga dobih na poklon. Opet ista priÄa... mali svira vrlo fino, samo mu fali daljinac, a na sebi ima svega Play i Stop komandu. Sa daljincem preko oglasa već koÅ¡ta 40 evra, ako se ne varam. Ima tu cela serija tih interaktivnih plejera. Znajući Philips-a, ne bi me Äudilo da su maltene isti iznutra, a to bi znaÄilo da mnogi od njih mogu da lepo reprodukuju audio CD. Za sada, to je samo pretpostavka, nisam posedovao niti jedan sem CDi210.

Link to comment
Share on other sites

Ova priÄa poÄinje pre desetak godina...

U navedeno vreme naiÄ‘em na sajt nekog Japanca koji je, koliko se sećam, menjao operacione pojaÄavaÄe na CD plejerima. ÄŒovek je tvrdio da su neki modeli tih pojaÄavaÄa namenjeni prvenstveno video signalima odliÄni za primenu u audio svrhe. Nikada posle nisam naiÅ¡ao na sliÄnu tvrdnju. No, tvrdio je joÅ¡ neÅ¡to: u SAD-u i Evropi je postojao kasnije propali format LaserDisc, u Aziji je bio dosta popularan, prema nekim podacima sve do pre godinu dana, mnogo toga možete naći na Wikipediji. Uglavnom, Japanac je doÅ¡ao u posed Pioneer-ovog LaserDisc plejera kojeg je modifikovao i tvrdio je da se radi o odliÄnom, Äak vrhunskom ureÄ‘aju. Da napomenem, nemam podatke ali ovi LaserDisc plejeri nisu bili nimalo naivni. Stari modeli su vrteli samo LaserDisc-ove dok su oni s poÄetka devedesetih reprodukovali Video CD i Audio CD, Å¡to je bitno za priÄu. Posle su poÄeli da Äitaju i DVD, dvoje vrata u jednom na prednjoj ploÄi. Prave chimere. Uglavnom, LaserDisc plejere pravili su svi, neki samostalno, neki su lepili svoja imena preko tuÄ‘ih, ali bitno je da je proizvod pravio skoro svaki iole poznatiji proizvoÄ‘aÄ: od Pioneer-a, Philips-a, Sony-ja, pa do McIntosh-a (da, zaista!!!), Luxman-a i Teac-a. A bilo je dobrih i luksuznih modela, može da se naÄ‘e na Internetu baza ovih ureÄ‘aja. A danas... kod nas kao da nikada nisu postojali, relativno je mali broj ljudi koji su ih videli uživo.

Link to comment
Share on other sites

I Limundo iznedri Telefunken LaserDisc plejer...

Pre nekoliko nedelja protrÄah kroz Limundo i videh da Äovek prodaje LaserDisc plejer. Nije ga prodao, naravno, kome to treba? Marka Telefunken, model VDP-500. Možda ne radi, prodavac kaže da ga je probao sa pet CD-ova i radi. Dobro. Strpljenje je nekada bogatstvo. SaÄekam par nedelja i pojavi se isti plejer ponovo, za 800 dinara. Kupim ga na kraju za 811, plus poÅ¡tarina 350 dinara. To mu, grubo reÄeno, doÄ‘e deset evra.

Stigao je ureÄ‘aj: musav, smrdi malo "naciganjski", oÄigledno pravi kontejnerski primerak. Ali displej je dobar, ima par ogrebotinica po kućiÅ¡tu i... radi! Mislim... rade Audio CD-ovi. Mrzi me da pravim Video CD a LaserDisc nemam. A i Å¡ta će mi? A daljinac? Kakav daljinac? Izgubljen je davno, ko zna kada.

Nisam ni ja baÅ¡ boza... pogledao sam na netu Å¡ta je to Å¡to mi se dopalo i naÅ¡ao da je pomenuti plejer klon Pioneer-a CLD-1600. NaÅ¡ao sam koje konvertore koristi i servisno uputstvo za modele 1500 i 1700, za 1600 nije bilo. Ispostavilo se da modeli 1500 i 1600 ("moj plejer") koriste AD1860 konvertore dok 1700 koristi Pioneer integralac. Analog Devices nekako viÅ¡e poÅ¡tujem a data sheet konvertora je jasno isticao da je to kolo za ugradnju u high end CD plejere. Mmmmm.... primamljivo. Ceo plejer je težak oko osam kilograma a posebno mi se dopalo jer jer njegov transport neÅ¡to posebno. Transport u užem smislu reÄi znaÄi mehanika sa laserskom jedinicom, u Å¡irem on obuhvata i servo ploÄu koja je kod mnogih novih plejera integrisana sa transportom, poreklom od nezavisnih OEM proizvoÄ‘aÄa. Danas je taj nivokvaliteta oÄitanih zvuÄnih podataka od strane bednog plastiÄnog Philips transporta oÄigledno visok pa imamo plejere kao Bryston, Naim itd. koji ga koriste a opet zvuÄe fenomenalno. Stari plejeri/transporti/servo ploÄe nisu bili takvi inaÄe bi se od gomile jevtinih Philips plejera mogao napraviti vrhunski transport, Å¡to se teÅ¡ko ili nikako postiže. U tom smislu LaserDisc plejer je optimizovan za reprodukciju LaserDisc video diskova Äiji je promer Äak 30 cm (kao gramofonska ploÄa!!!) umesto audio CD-a od 12 cm. Sad zamislite Å¡ta za takav transport predstavlja mali audio disk, odnosno koliko njega uopÅ¡te ovaj transport oseća, to je bukvalno smeÅ¡no. Na lampizator sajtu se navodi da je obrtni moment motora ovakvog sistema oko trideset puta veći nego kod klasiÄnog CD-a. Telefunken VDP-500, na žalost, ne poseduje S/PDIF digitalni izlaz, ali nisam ni mislio da ga uzmem kao transport.

Komande su sa desne strane, soft taster za ukljuÄenje sa leve. Sve Å¡to je potrebno nalazi se na prednjoj ploÄi, Äak i vrlo simpatiÄna rotaciona komanda za premotavanje po numeri (i filmu, ako posedujete LaserDisc). Na dosta luksuznom ekranu upali se oznaka tipa diska (CD Audio, CD Video ili LaserDisc) i "Digital Sound"... stari video diskovi imali su na neki naÄin ugraÄ‘en analogni signal, uopÅ¡te mi nije jasno kako je to funkcionisalo ali na Wikipediji kažu da je bilo tako. Kasniji su imali digitalni zvuk, pa se samim tim pali i oznaka na displeju. Postoji joÅ¡ jedan kuriozitet - taster "CD Mode" gde, pretpostavljam, plejer gasi video kola (nisam ga kaÄio na TV, pa je ovo samo pretpostavka) i prepoznavanje tipa diska ide brže jer se smatra da je unutra audio CD.

Pozadi SCART, kompozitni i audio izlazi. ObiÄni ÄinÄevi, niÅ¡ta drugo. Originalan Pioneer ima i optiÄki digitalni izlaz.

Najbolji Å¡tos je kada otvorite vrata - nosaÄ diska: on se nekako podigne, zatim gurne poklopac vrata i napolje izaÄ‘e neÅ¡to Å¡to viÅ¡e liÄi na poslužavnik kada vam doÄ‘u gosti nego na nosaÄ CD-a. Mene je podsetio na one stare CD plejere sa pet izmenljivih diskova, znate one... Å¡to su stavljali u "mambo džambo" muziÄke sisteme.

Link to comment
Share on other sites

Kako svira?

Å to se rekreacije finih detalja tiÄe, VDP-500 je veoma dobar, posebno imajući u vidu da je godiÅ¡te njegove proizvodnje 1992. Peter Gabriel - Shaking The Tree obiluje dinamikom i preciznim oslikavanjem finesa. U odnosu na nove plejere klase 800 evra i viÅ¡e (i to ne sve, već samo vodeće predstavnike), njemu fali joÅ¡ malo Å¡lifa ali, realno, sve je na mestu: detalji gornjeg ekstrema uopÅ¡te ne iritiraju niti zamaraju kako bi se moglo oÄekivati. Oni idu do jedne priliÄno daleke granice i tu staju, ne pokuÅ¡avajući da prikažu ostatak po svaku cenu. Prostornost je solidna/dobra, novi high end ureÄ‘aji su ovu osobinu izdigli do nebesa ali Telefunken VDP-500 se zadržava u kategoriji dvodimenzionalnog prostora, kao Å¡to su to radili Sony/Denon predstavnici nezavisno od kategorije cene, na primer. U to vreme, poÄetkom devedesetih nije ni bilo drugaÄije.

Glas reprodukovan preko VDP-500 je odliÄan - sluÅ¡ao sam The Corrs - Unplugged, Pavartottija I Kate Bush (u numeri P. Gabriela - Don't Give Up) i svuda je reprodukovan odliÄno, sa odreÄ‘enim manjkom detalja (opet u odnosu na danaÅ¡nji high end) ali potpuno muzikalno i tonski korektno. Da napomenem, nije taj manjak detalja niÅ¡ta drastiÄno kako je Äesto to kod starih 16 bitnih maÅ¡ina. Mnogi bi primetili da detalja baÅ¡ ima, ali ja to govorim u odnosu na nekadaÅ¡nje vrhunske sprave ili danaÅ¡nje vrlo skupe plejere. Imajući u vidu srednju kategoriju danaÅ¡njih plejera do nekih, 700-800 evra ili nekadaÅ¡nju do 1.000 DEM, nedostatak detalja u odnosu na njih ne postoji.

Bas ovog LaserDisc plejera je odliÄan. Voluminoznost i dinamika su sjajne: Calling Elvis i Money For Nothing, a ataka nikada ne nedostaje Äak i na "tvrÄ‘em" izdanju kao Å¡to je ovaj album Dire Straits. Bas nikada ne lupa u prazno i samo malo mu fali da dostigne samo dno. Pomalo je zaokrugljen, definicija nije najbolja koju sam Äuo ali je sasvim adekvatna bilo kom polovnom plejeru kategorije 250-300 evra. Agilnost je jedan od atributa Telefunken-a (Pioneer-a), odmah ide komentar "vidi, vidi kako mali lepo svira". OÄekivao sam tunjav, jadan zvuk a dobio voluminoznu prezentaciju. Cela zvuÄna slika je homogena, a uživanje je garantovano. Prezentacija nije svetla, malo je tamnija, sa blago povuÄenim visokim tonovima.

Telefunken sam poredio sa Onkyo Grand Integra DX-G10 teÅ¡kaÅ¡em (platio sam ga, koliko se sećam 750 evra i to je bilo ekstra povoljno). Dati Onkyo može da stane na crtu bilo kom novom plejeru do 1.500-2.000 evra. Onkyo je imao viÅ¡e dinamike i cela skala je nekako bila razvuÄena viÅ¡e nego kod Telefunkena, odmah se osetila razlika. Posebno je bilo uoÄljivo na visokotonskom i bas podruÄju, gde ima snažniju, svetliju prezentaciju i neÅ¡to bolju definiciju. Onkyo je za oko dve klase bolji plejer, ali to ne treba da bude mana Telefunkena jer je Grand Integra DX-G10 bolji i od Sony "sedmica" koje sam imao prilike da poredim sa njim (CDP-X779ES, CDP-XA7ES).

Da ne zaboravim: sistem na kojem je debeljuca Telefunken testiran je priliÄno visoke rezolucije - MAS Marquis/Solitaire pre/power amp kombinacija i Dynaudio Focus 220 zvuÄnici, kao i Jamo C809.

Link to comment
Share on other sites

Za kraj...

Å ta, zapravo, želim da kažem? Budite otvorenog srca i oÄiju kada želite neÅ¡to da kupite. "Nije zlato sve Å¡to sija", niti sve skupo dobro svira. Kao Å¡to volim da kažem, lako je napraviti skup ureÄ‘aj da bude kvalitetnog zvuka. Ali jevtin... to nije nimalo. Kod polovnih ureÄ‘aja je tek interesantno: nabasa se s vremena na vreme na neÅ¡to Å¡to svira sjajno, a da to skoro niko ne zna: primer je ovaj CD plejer, svi znaju kako sviraju jevtiniji plejeri poznatih marki ali niko ne zna kako svira Telefunken (Pioneer) VDP-500. I umesto da se ostavljaju stotina, dve ili viÅ¡e evra, dosta je dati desetak ako isti naiÄ‘e na buvljaku ili kod lokalnih preprodavaca. Zadovoljstvo je zagarantovano. Bitno je da ureÄ‘aj radi. Kada jednog dana prestane, biće Vam žao njega, a ne novca. Å ta viÅ¡e tražiti?

Link to comment
Share on other sites

TehniÄki detalji

Transport VDP-500 je, naravno, drugaÄiji od bilo kojeg instaliranog u CD plejer. Nije, na oko toliko robustan kao CDM-1 ili stari Sony ES transporti, sve se yasniva na presovanom metalu, pužu kao delu transporta za izbacivanje nosaÄa diska i ukupno gledano nekako viÅ¡e liÄi na transport obiÄnog komercijalnog video rekordera (novijih modela bez Å¡asije od livenog aluminijuma). Ansambl laserske glave je dosta velik i, naravno, ima dugi hod zbog Äega je i inicijalni pristup disku neÅ¡to duži nego kod plejera poteklih iz njegovog doba. Brzina pristupa numerama je sasvim OK, a premotavanje po istim vrlo teÄno i glatko uz pomoć Dial jog-a.

Transport sa gornje strane postavlja stabilizator diska koji nije velik kao kod Teac modela ali dobro doÄ‘e. No, zvezda predstave je motor: umesto malenih Mabuchi motora, ovo je ÄudoviÅ¡te koje viÅ¡e sliÄi pogonu za magnetofon. Probao sam da ga zaustavim dok okreće disk i mogu Vam reći da treba snage za tu operaciju. VeliÄina motora je kao omanja pesnica, sa livenim nosaÄem osovine koja pokreće video/audio disk i dodatnim diskom za optiÄko oÄitavanje brzine. Ovo mi nije potpuno jasno, možda je povezano sa regulacijom brzine rotacije kod LaserDisc sistema, jer CD format funkcioniÅ¡e drugaÄije.

Sekcija napajanja nije niÅ¡ta posebno, tu su standardne Elne i viÅ¡e regulatora. Å to se tiÄe elektronike, plejer ima dosta nepopunjenih mesta na ploÄama koje vrÅ¡e obradu video signala, Å¡to je dobro za naÅ¡e potrebe.

Samo kućiÅ¡te je klasiÄno, sa dosta tankim poklopcem i saćastom antivibracionom Å¡asijom.

Vidim da ovde ima mesta da se plejer unapredi: napajanje, izlazi, eventualno dampiranje kućišta. Da li će biti poboljšanja u zvuku, saznaću kada dođe na moj operacioni sto.

Link to comment
Share on other sites

Trebalo bi da se odradi jos jedan test od strane clana foruma koji se nedavno dokazao vrsnim pisanijem :cry:.

Tako bismo imali kompletan uvid u mogucnosti ovakve sprave. A na kraju (to ko zna kada... kad stignem) malo modifikacije pa da vidimo gde smo i za koliko novca.

Link to comment
Share on other sites

Po obicaju iz Karapandzine kuhinje, jos jedan izvrstan te(k)st :cry: . Ali brate Zoki presao si nas sa trik pitanjem :wave2 . Ako se trazi dobar zvuk za male pare minimum se zahteva da predmetni CD player bude manje vise dostupan. Ne sumnjam da laser disk , pogotovu sa AD DACom svira fenomenalno ali nema ih bas na svakom koraku, pardon buvljaku, i jos za te pare. U svakom slucaju hvala na iscrpnom opisu i obavestenju da LD moze da bude dobar CD izvor. Sad predstoji potraga. I naravno ono sto mene kopka je mogucnost :wink: tweakovanja ovakvog LDa.

Link to comment
Share on other sites

Ideja je bila, u stvari, da se ukaze kako postoje i drugi uredjaji cija je reprodukcija vrlo korektna a za smesan novac. Mnogi su sigurno nekoliko puta u zivotu prosli na pijaci pored njih i nisu obratili paznju. Zato je steta ne reci, a ovaj LaserDisc je samo jedan od primera. Naravno da takvih aparata nema na svakom uglu jer bi neko vec provalio da dobro sviraju, pre ili kasnije. A, opet, steta ih je propustiti kada naidju.

Evo jos jednog primera: Bimba je prodavao Philips CDi210 sa daljinskim upravljacem za nekih 40-50 evra, ne secam se tacno. Znam da se oglas vrteo mesecima. A sprava super svira, moze da se modifikuje napajanje a i koristi ultrajevtin CDM12.1. Za tih 40 ili 50 evropejaca sumnjam da postoji plejer koji moze da se meri sa njim (iskljucujem ovaj Telefunken LaserDisc).

Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...