Jump to content


Grundig ponovo


jonicalfa

Recommended Posts

Sad moram da pokvarim malo. Slazem se sa svim sto ste gore napisali osim ovog. Auto iz 70tih ili 80 tih i danas su po kvalitetu nebo i zemlja. Za motore 70tih je 100000 predjenih kilometara bio razlog da zavrsavaju na otpadu , danas prelaze po 300k bez nekih vecih problema ( benzinci ) .

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 110
  • Created
  • Last Reply

@kale021

Da ne idemo u nedogled, samo kratko: slazem se da danas masovno stede na napajanjima. Slazem se da AU-X1 ima mnogo toga zanimljivog i da nisu stedeli na napajanju. Zao mi je zaista sto ne mogu da nadjem link da vidite jasno objasnjene probleme koji su se na njemu pojavljivali, znam da je gospodin jasno rekao da je to bilo na svih nekoliko komada koje je posedovao.

Slazem se za Vasu tvrdnju za savremene elektrolite ali mislim da to nema blage veze sa elektrolitima koje je Sansui ugradjivao u AU-X1 pre trideset godina, opet se vracamo na tehnologiju i elko istih karakteristika danas je daleko manjih dimenzija - ono o cemu Vi pricate danas je bila svemirska tehnologija za sve HiFi proizvodjace, takvih Elko nije bilo u to vreme, bar ne u komercijali.

CD plejere sam naveo kao primer - nekada su imali po 5-6 regulatora (uz multibitne konveretore) danas imaju 5-6 uz jednobitne (znaci bolje) a neki i skoro dvadeset.

Da ne budem nadobudan, evo slika par uredjaja, sa osnovnim komentarima.

Komercijalni uredjaj, do nedavno u proizvodnji. Klasa cene solidno ispod 2000 evra. Obratite paznju na napajanje i regulaciju. Kvalitet komponenti osrednji.

Komercijalni uredjaj (poseduje i CD plejer), jos uvek u proizvodnji, klasa cene solidno ispod 1000 evra. Obratite paznju na broj regulatora (ja sam ih izbrojao 11) i kvalitet ugradjenih komponenti. Snaga pojacala je vrlo mala - 25 W po kanalu.

Komercijalni uredjaj jos uvek u proizvodnji, cena solidno ispod 2000 evra. Kvalitet komponenti solidan, obratite paznju na blokove velikih elektrolita sa leve i desne strane. Ukupna kapacitivnost oko 60.000 mfd.

AV risiver srednje klase, pravljen negde na Dalekom istoku, nije vise u proizvodnji. Napajanje su dva aksijalna torusa i 4x15000 mfd u napajanju, plus 13.200 mfd za preamp. Klasa cene 750 evra.

Evropski uredjaj star oko 10 godina. Prepoznacete elektrolite, 60.000 mfd, snaga pojacala 2x100 W na osam oma, u cujnom opsegu.

Po stoti put ponavljam: ni danas nije problem skup uredjaj koji je dobro izveden. Pored toga, pogledajte masu komercijalnih japanskih uredjaja iz 70-ih i 80-ih - 2x10.000 u napajanju, eventualno 2x12.000. Danas je to bolje, pogledajte NAD, na primer - 2x15.000 u C320 koji je beda od snage. A mi opet mislimo da se stedi svuda. Uglavnom se stedi, ali ne uvek.

I pitanje za Vas: da li znate koliko primeraka AU-X1 je Sansui napravio?

post-1178-128511091846_thumb.jpg

post-1178-128511091893_thumb.jpg

post-1178-128511091911_thumb.jpg

post-1178-128511091924_thumb.jpg

post-1178-128511091979_thumb.jpg

post-1178-128511091846_thumb.jpg

post-1178-128511091893_thumb.jpg

post-1178-128511091911_thumb.jpg

post-1178-128511091924_thumb.jpg

post-1178-128511091979_thumb.jpg

Link to comment
Share on other sites

Da ne zaboravim, Inflation Calculator daje danasnju cenu AU-X1 od oko 2.200 USD, pa sam zato i stavljao slike uredjaja koji kostaju manje od 2.000 evra. To izgleda kao malo para za takvu mrgu, ali tada je jen bio uzasno slab, te cifre mozda ne oslikavaju pravo stanje.

A evo i kako iznutra izgleda Accuphase E-560, nov model. Dva elektrolita (kao i uvek kod Accu-a), veliki trafo, releji na sve strane, potpuno nov sistem regulacije glasnoce. Ovde se nije nigde stedelo. Nisam bas siguran da je AU-X1 bolji od njega. Samo je pitanje koliko bi ZAISTA AU-X1 kostao danas? Ovaj kosta 8.400 evra.

post-1178-128511091998_thumb.jpg

post-1178-128511091998_thumb.jpg

Link to comment
Share on other sites

@kale021

Da ne idemo u nedogled, samo kratko: slazem se da danas masovno stede na napajanjima. Slazem se da AU-X1 ima mnogo toga zanimljivog i da nisu stedeli na napajanju. Zao mi je zaista sto ne mogu da nadjem link da vidite jasno objasnjene probleme koji su se na njemu pojavljivali, znam da je gospodin jasno rekao da je to bilo na svih nekoliko komada koje je posedovao.

Link to comment
Share on other sites

Mislim da smo malo otisli u corsokak. Meni broj regulatora , kondenzatora ne govori mnogo o trajnosti odredjenog uredjaja. Evo primera:

Napajanje , lep trafo , 7 regulatora ( koliko sam mogao da izbrojim jer je napajanje podeljeno na dve ploce ) sve kvalitetni ELNA for audio kondenzatori bez obzira na namenu) , napajanje odvojeno i fizicki od digitalno / analognog dela.

Analogni deo CS4397 sa diskretnim izlazom ( nema opampa vec marantzov HDAM moduli ) , lepota za videti ovako nesto slozeno. Idemo malo dalje i nailazimo na transport :

evo , ovo se nalazi u top modelu firme koja je nekad pravila CDM 0 , CDM 1 itd. SRAMOTA :lol: .

No bez obzira na sve , ovako skupljeno na gomilu dalo bi se zakljuciti da se radi o zaista kvalitetnom uredjaju , medjutim stvarnost je daleko od toga. Problema gomila: otkazivanje lasera , samog transporta , procesorske ploce - prilikom konstrukcije su napravili majmunsku glupost , naime sami procesori se prilicno greju a gospoda stavila metalnu plocu preko transporta sto onemogucava hladjenje istih sa poznatim zavrsetkom . Kod mene se ne vidi ta ploca jer sam je skinuo i vise ne primecujem taj stepen zagrevanja kao pre . Zasto ploca - da ne vidite jad i bedu od transporta , jer je bila smestena na takvom mestu da joj, ja bar , ne vidim nikakvu drugu svrhu a ne primecujem ni danas da nesto smeta u radu njen nedostatak. Jos nesto , ugradnja malih SMD kondova na procesorskoj ploci se pokazala kao greska- ovi nisu u stanju da odrade kvalitetnu filtraciju zbog cega se odredjeni cipovi zaduzeni za dekodiranje signala ( multiplejer ) preterano greju i otkazuju . Zamene nema.Po naznakama tipa koji se najuspesnije borio sa problemima na ovim plejerima sam postavio par kvalitetnih ( ovaj put velikih ) Elni i to tako radi i danas.

Zadnje tri godine vijam po lokalu jos jedan primerak za rezervu , posebno zbog ove procesorske ploce , jos nisam nasao ni jedan 100% ispravan primerak. Rezervni transport i laser imam.

Hm, kako li su onda oni taksisti prelazili po milion km sa Mercedesima 123, Golfovima 2 i sl? :D

Link to comment
Share on other sites

@kale021

Opet sam se nocas potrudio da pronadjem taj link na Youtube, ali nisam uspeo. Ranije je bilo dovoljno samo ukucati Sansui AU-X1 i on bi iskocio. Obzirom da nemam drugih argumenata sem toga sto je prikazano, povlacim se. Ukloliko ga pronadjem, odmah cu ga proslediti.

Moje pitanje koliko je AU-X1 napravljeno je pitanje, ne sugerisanje.

Za regulatore i elektrolite sam se uhvatio jer ste Vi to prvi pomenuli. Da ste pominjali zvucnicke terminale, onda bismo o tome pricali. Da ste pominjali nesto trece, opet bismo o tome diskutovali. Jednostavno, nisam zeleo da skrecem temu. Poceli ste sa navodjenjem prednosti sekcije napajanja i kako je ona losa kod danasnjih uredjaja, ja Vam kazem da niste u pravu, samo delimicno za odredjene kategorije.

Zaista cenim Vasu odanost AU-X1 ali mislim da podcenjujete danasnje uredjaje vise nego sto bi trebalo. Primera radi, onaj Harman sa mojih slika je testiran pod slicnim uslovima i izdrzavao je bez problema sa opterecenjem od 170W po kanalu (deklarisan je na 150). U stranim testovima je izvlacio i do 215W, ali ne znam u kom periodu. Ili, pogledajte novo Audio Research DSi digitalno pojacalo, mislite li da ono ne moze da izdrzi isto sto i AU-X1?

Link to comment
Share on other sites

A evo i kako iznutra izgleda Accuphase E-560, nov model. Dva elektrolita (kao i uvek kod Accu-a), veliki trafo, releji na sve strane, potpuno nov sistem regulacije glasnoce. Ovde se nije nigde stedelo. Nisam bas siguran da je AU-X1 bolji od njega. Samo je pitanje koliko bi ZAISTA AU-X1 kostao danas? Ovaj kosta 8.400 evra.
Link to comment
Share on other sites

Izvinjavam se sto sam uvredio njihovo visocanstvo MB 123 i Golf 2 :D

Da vas obavestim , ovakve kilometraze nisu rezervisane samo za njih vec se nadje i poneki Volvo , Pezo i jos po par drugih firmi. Ja sam u Nl od 1990 ali ja MB 123 kao taksi ne videh. Ta vozila se voze do 150 - 200 K i odmah se prodaju dalje jer je posle toga ekonomski neisplativo drzati ova auta . Ovde se ne prolazi tehnicki tek tako pa su i sume vezane za odrzavanje takvih auta prilicno velike , mali broj primeraka koji se jos vozi okolo a sa velikom kilometrazom je uglavnom u rukama zaljubljenika u odredjeni model , koji ih odrzavaju bez obzira na cenu ( hobi) .

Link to comment
Share on other sites

Spomenuli ste Audio Research, evo dobrog primjera kako izgleda pojaÄalo u D klasi kad ga napravi firma koja ima iza sebe 40 godina razvoja, znanja i iskustva, i Lyngdorf, kao predstavnik nove, digitalne, SMD Å¡kole.

Koje od ova dva pojaÄala će raditi i nakon 20-30 godina upotrebe?

(ako zanemarimo veliku vjerojatnost da će Lyngdorf tehnološki zastarjeti, zbog ovih silnih digitalnih procesora koje ima)

post-3721-128511092341_thumb.jpg

post-3721-128511092355_thumb.jpg

post-3721-128511092371_thumb.jpg

post-3721-128511092341_thumb.jpg

post-3721-128511092355_thumb.jpg

post-3721-128511092371_thumb.jpg

Link to comment
Share on other sites

Interesantno je da je po istorijskom pregledu odnosa jen/dolar, na datum 01.06.1979., uzimajuci podatak sa k-nisi sajta, AU-X1 kostao samo oko 950 USD. Smesno malo za takvu tehnologiju. Ponovo kazem - slazem se da je sve to novo u high end areni preskupo, tu nije problem.

Meni nije jasna jedna druga stvar: gospodin Kale je naisao na AU-X1 u losem stanju, a zatim ga popravio. Prethodno je uredjaj "krpljen" od strane ko zna koga. To sto je radio u momentu kada je stigao kod Kaleta ne znaci nista - relativno je lako naciniti da uredjaj radi ali kako? Da li je meren pre nego sto je popravljan? To je ono sto me zanima. Glavna stvar koja se ne zna jeste istorija uredjaja - da li je crkao posle godinu, dve ili pet pa popravljan. Ili je trajao 28 pa crkao? I, najvaznije, zbog cega se inicijalno pokvario? Sve tvrdnje o trajnosti jedne serije AU-X1 mogle bi da dodju u obzir kada bi se nasao ispravan, nepopravljan komad koji je preziveo sve ove godine. Ako neko ima iskustva neka kaze.

Ja sam do sada naisao na tri AU-X1 i nijedan nisam kupio - razlog je bio jednostavan: nijedan nije bio ispravan. Prodavci su govorili kako "mu se odmah ukljuci zastita", "radi ali ne daje zvuk" itd. Za mene, gledajuci sa stanovista obicnog korisnika to nije merilo trajnosti, o cemu smo ovde prvenstveno poceli da pricamo. Za mene, AU-X1 nije dugotrajno pojacalo, mozda se Sansui preforsirao u pokusaju da napravi statement uredjaj po konkurentnoj ceni.

Izvinjavam se kreatoru teme sto sam je odveo u offtopic, nije bilo zlonamerno. Ponovo pozivam sve poznavaoce vintage uredjaja da navedu jasna sopstvena iskustva oko crkavanja novijih high end uredjaja (recimo, skupljih od 1.500 ili 2.000 evra, starih do 10 godina), naziv, u kom periodu, kakav kvar, usluga servisa itd. Pa da bar znamo cega da se cuvamo. Moguce je da gresim, ali imam utisak da ce lista biti prilicno kratka.

Link to comment
Share on other sites

Spomenuli ste Audio Research, evo dobrog primjera kako izgleda pojaÄalo u D klasi kad ga napravi firma koja ima iza sebe 40 godina razvoja, znanja i iskustva, i Lyngdorf, kao predstavnik nove, digitalne, SMD Å¡kole.

Koje od ova dva pojaÄala će raditi i nakon 20-30 godina upotrebe?

(ako zanemarimo veliku vjerojatnost da će Lyngdorf tehnološki zastarjeti, zbog ovih silnih digitalnih procesora koje ima)

Link to comment
Share on other sites

Kako sad da navodim probleme kada me novotarije slabo zanimaju :lol:

Ali gugle radi , evo jednog primera

http://hometheaterreview.com/krell-to-r ... -products/

+ svi oni Krell SACD-i bazirani na onom transportu i procesorskoj ploci gore zbog cega je izbio nemali rat izmedju Philips-a i par drugih kompanija

http://forum.audiogon.com/cgi-bin/fr.pl ... nflup&11&4

http://forum.audiogon.com/cgi-bin/fr.pl ... enflup&2&4

Link to comment
Share on other sites

Cene koje ja imam za AU-X1 su sledece i datiraju iz 1981 godine: 1450 dolara u USA(Stereo) dok su Kenwood K-907 i B-750 bili po 1000 dolara i 628 funti(Hifi for pleasure,Engleska).Dok je u istom Engleskom katalogu Kenwood L-01A kostao 995 funti a Revox B-750 je bio 500 funti.

Link to comment
Share on other sites

Zorane, prvo jedna isprika, ja ne želim da se ova rasprava okreće u neki napad na Vas, niti bilo koga osobno.

Ako govorimo o pouzdanosti, iz mojeg iskustva u servisiranju aparata znam da je teže popravljati SMD tehniku, nego klasiÄnu, recimo kod ovog pojaÄala vidim da se radi o ploÄicama koje su kao moduli, i nisam baÅ¡ siguran da će za desetak godina biti moguće nabaviti takav modul. ÄŒisto iz sliÄnih iskustava govorim, zato jer vidim da je osnivaÄ firme nabrojao na svome sajtu desetak firmi koje je osnivao, suraÄ‘ivao, i Å¡ta ja znam! To upućuje da firma nema neki kontinuitet, pa se postavlja pitanje da li će uopće ta firma postojati za koju godinu. ÄŒak konkretno ne piÅ¡e od koje godine djeluju kao Lyngdorf. Kod Audio Researcha je to vrlo jasno, postoje 40 god, i to je to. Već to dovoljno ukazuje o ozbiljnosti.

Kod recimo ovog Sansuija ni nakon prestanka rada firme nema (uglavnom) velikih problema s nabavkom dijelova, jer se koristi klasiÄna, provjerena tehnika.

:lol:

Link to comment
Share on other sites

@TapeMan

Potpuno se slazem sa svim sto ste rekli. :D Mada, SMD se da popravljati, pa ona je u mobilnim telefonima, a ja, kao laik, posedujem i SMD stanicu za lemnjenje i duvaljku za skidanje SMD komponenti. Mogu misliti sta tek imaju serviseri laptop racunara (a ima ih kod nas), neke infracrvene sisteme za skidanje elemenata, ako sam dobro razumeo.

Posebno mi se dopalo da ste primetili diskontinuitet u saradnji vlasnika firme :D. To jeste razlog za bojazan - danas ima, sutra nema. Mada, kada covek pogleda ko je vlasnik danasnjih manjih firmi (u privatnom vlasnistvu), moze da primeti da ima tu onih koji su saradjivali u drugim kompanijama, sve je to biznis. Medjutim, uvek bih pre verovao starom imenu. Neko moje iskustvo pokazuje da takve kompanije ne prave ocigledne greske. Cak i stare kompanije, kada nastupaju na novim segmentima prave greske u konstrukciji uredjaja - npr. kompanija koja pravi jevtine komponente kada zeli da nastupi na trzistu skupih.

Scepo, hvala puno!!! Po novoj racunici, danas bi AUX1 kostao 4230 USD.

Alex, hvala puno, znam za taj problem sa Krelom, sramota najveca. Ovde smo dosli do sustine: kako da kazem sta ne valja kod novog, kada me ne zanima. :lol: To je bitno. Nama se novo gadi vec na prvi pogled, priznajte. Kada vidim na kakvim ociglednim stvarima stede, pitam se kako li stede tamo gde ne vidim :lol:. Preslusao sam do sada bar stotinu novih uredjaja za potrebe testiranja (kod sebe u sistemu) i mogu na prste jedne ruke izbrojati one koje bih voleo da imam u svom domu do kraja zivota.

Link to comment
Share on other sites

Cene koje ja imam za AU-X1 su sledece i datiraju iz 1981 godine: 1450 dolara u USA(Stereo) dok su Kenwood K-907 i B-750 bili po 1000 dolara i 628 funti(Hifi for pleasure,Engleska).Dok je u istom Engleskom katalogu Kenwood L-01A kostao 995 funti a Revox B-750 je bio 500 funti.
Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...