Jump to content


Grundig ponovo


jonicalfa

Recommended Posts

ÄŒovek se uÄi dok je živ, neki put i ne veruje neke stvari dok ih sam ne proživi.Elem mnogo sam se nasluÅ¡ao ureÄ‘aja, jeste malo mesto ali ima dosta pristojnih komponenata, menjamo se jedan drugom dajemo na poslugu, tj da posluÅ¡a na svojim komponentama razne ureÄ‘aje, jbl, revox, lampe itd itd.Stom namerom je ortak sa foruma Sule danas do mene doneo male grundig kompakt box 250, ni neuglednije ni manje kutije, ni neuglednije ni manje pojaÄalo sv1000 tjuner st1000, samo smo se pogledali.Sve viÅ¡e verujem da nije sve u parama,već da se komponente slažu

n224o7.jpg

ljudi ovo tako svira dobro, Å¡irok zvuk, bas dubok mekan , da napomenem da je samo 10cm, celih 25w, visoki i srednji fenomenalni, da napomenem da su kontrole na defaultu, ljudi propast od zvuka...probaću na drugim uredjajima i sumnjam da će zvuk biti isti. Eto toliko, znam da će većina samo sa smeÅ¡kom proÄitati ovaj post i da će nekolicina znati o Äemu priÄam, u svakom sluÄaju bogatiji sam za jedno novo iskustvo, i sve viÅ¡e sam siguran da ne mora da skup ureÄ‘aj da svira za sve pare, već da mora da se komponente uklope, usvire, ili kako već

1q1j6b.jpg

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 110
  • Created
  • Last Reply

Te kompresijske kutije imaju puno precizniji bas, ima ga koliÄinski manje od bas-refleksa, ali zato nema muljavog basa, nego je dobro definiran.

I naravno, papirnate membrane su još uvijek najbolje, kad je zvuk u pitanju.

Visokotonac je konusni, znatno je veća površina emitiranja nego kod kupolastih drajvera, pa otud i dobra disperzija i reprodukcija visokih tonova.

Takvi zvuÄnici imaju otvoreno visokotonsko podruÄje, idealno za analogne izvore zvuka, ali moglo bi zvuÄati oÅ¡tro kod CD-a.

Za digitalno su bolji kupolasti, sa prigušenim, tupim visokima :thumbsup2

A i danas se ovakvi zvuÄnici ne bi uopće mogli prodavati, jer nemaju niti svemirske tehnologije, a niti im izgled nije neÅ¡to.

Pa tko bi izmislio dobru marketinÅ¡ku priÄu oko njih??

To što sviraju dobro, danas uopće i nije bitno :thumbsup2

Link to comment
Share on other sites

kako god, svi mi jurimo zvuk koji odgovara nama samima, pojedincima, verovatno sam ponesen kompletnim utiskom koliko je to jeftina, mala, neugledna spravica, a daje zacudjujuce rezultate, juce su mi izmakli grundig 2500, i aktiv 40, kazem izmakli jer ih nisam slusao sa adekvatnim pojacalima, mada je i cena bila poveca za mene, ali da sam imao iskustvo kao sa ovim kompakt 250, definitivno bi uzeo super hi fi profesional 2500

Link to comment
Share on other sites

Nisu dzabe navodili svoj DIN pa jos high fidelity, stare skola jos uvek se drzi, mada imamo sijaset primera i u ostalim sferama da su od prevelikog kvaliteta mnoge firme propale, ili ih otkupile druge korporacije, koje su pravile proizvode koji su se prilagodjivale novonastalom trzistu

Link to comment
Share on other sites

ponovo doticemo dvije teme a u stvari jednu filozofiju kvaliteta elektronski obradjenog signala koji reprodukovan predstavlja zvuk koji Äujemo.

Čovjek je otkrio sasvim neugledan na oko uređaj koji "dobro svira" i veoma je ugodan za uši.

Vjerujte da i danas postoje radio prijemnici iz sedamdesetih koji u svojoj skromnoj mono izvedbi daju krasan ton. A onda kada Äujete takop jednostavne aparate, logiÄno je da su Hi Fi ureÄ‘aji tih generacija morali davati znaÄajno viÅ¡e. U ovom sluÄaju se radi o potpuno komercijalnom ureÄ‘aju koji je sastavljen od veoma kvalitetnih komponenti. Ko zna, možda su ih proizveli znatno viÅ¡e pa su probali da iskoriste neÅ¡to. Ima takvih primjera.

Moj stric konkretno, ima Aiwa radio aparat mono izvedbe iz 1970 godine. I dan danas ga sluÅ¡a sa istim zadovoljstvom kao i kada ga je kupio. Vjerujte na rijeÄ, mnoÅ¡tvo tzv. Hi Fi ureÄ‘aja zvuÄi kako kokoÅ¡ka koja snese jaje pored navedenog ureÄ‘aja. Drugi primjer su zaista nepoderivi radi aparati marke Philips i Grunding iz tog doba. Poznajem firme u kojima su ljudi mjenjali kancelarije i nosili svoj radio sa sobom a onda ga sa odlaskom u penziju nosili kući ili nevoljno ostavljali radnim kolegama u nasledstvo.

Ako pokuÅ¡am da povežem neke Äinjenice - tadaÅ¡nji odnos prema kvalitetu i tržiÅ¡nom uspjehu zasnovanom na eksplicitno pouzdanim proizvodima i danaÅ¡nji odnos prema istom-, stava sam da smo i svi mi dali doprinos svemu tome. Nemoguće je mladom Äovjeku obajsniti razliku izmeÄ‘u praktiÄnog MP3 formata i gramofonske ploÄe (konkretno i ja pomalo odustajem od takvih pokuÅ¡aja jer postajem dosadan i namćorast u oÄima mog sina). Nemoguće je objasniti razliku u Äitavoj filozofiji reprodukovanog tadaÅ¡njeg evropskog i ameriÄkog tona u odnosu na istoÄni pristup. Starije kolege a i dosta mlaÄ‘ih ljubitelja audio tehnike, znaju da su prvo Japanci poÄeli nemilosrdnu borbu za tržiÅ¡te a otvarajuće takav fronz i sami su praktiÄno nestali.

Zamislite i danaÅ¡nje paradokse na tržiÅ¡tu koje mi finansiramo. ProizvoÄ‘aÄi nestaju i dolaze novi, nije tu kljuÄni faktor samo tržiÅ¡ni faktor, postoje i problemi unutar firmi koji nemonovno dovode do zaostajanja i gaÅ¡enja. Brz i tzv."moderan" svijet traži takav odnos prema svemu (ja ga ponekad odreÄ‘ujem terminom "single use only" i "fast food").

Moglo bi se razgovarati na tu temu. Ovaj put bi možda bilo dekadentno ulaziti u filozofska razmiÅ¡ljanja, a ne poentirati audiofilskim i umjetniÄkim promiÅ¡ljanjima tj. sve je odraz duÅ¡evnog stanja.

Posebno bih ohrabrio sve mlade ljude da istražuju sam konceptualni pristup nekadaÅ¡njeg Hi Fi standarda. Zamislite samo ljude koje su stvarali takve ureÄ‘aje, sigurno nisu mogli biti bitno drugaÄiji.

Veliki pozdrav

Link to comment
Share on other sites

@mgac

Sedamdesete su poznate kao "era kvaliteta" kada su se firme borile za trzisnu poziciju kvalitetom. Pedesete su bile npr. "era proizvoda" kada je bilo samo bitno da se proizvede posto je traznja bila veca od ponude.

U modernoj marketing filozofiji previse kvaliteta nije kvalitet. Firme racunaju su periodom zamene najvise do 7 godina, a taj se rok rapidno smanjuje sa napretkom tehnologije tj. tehnoloski napredniji proizvod brzo smenjuje stari, primer nije mi potreban DVD player koji ce da traje 20 godina kada ce ga blue ray ubrzo zameniti, a njega u tom periodu bog zna koja tehnologija.

Audio trziste ima svoju trzisnu nisu zvanu "high end" u kojoj za ekstra kvalitet moras da platis i ekstra cenu, pa ko voli neka izvoli, ne mora da kuka za proslim vremenima ili vec ako nema para a ima znanja moze da se baci na restauriranje starih uređaja.

Link to comment
Share on other sites

Evo, da se i ja pridružim klubu ljubitelja Grundiga!

Grundig Hi Fi Box 706b Compact

DSCN3072.jpg

NakaÄio sam ih na Harman/Kardon 430 risiver, Äisto da imam na Äemu da sluÅ¡am muziku dok ne kupim bolje zvuÄnike i, evo, već par meseci rade a ja polako shvatam da će mi trebati mnogo para da bih dobio bolji zvuk.Jedini problem je Å¡to su kutije ružne ("neugledne" ne odgovara istini) i Å¡to mi sujeta govori: to je neki stari, komercijalni Grundig, gde to može dobro da radi, ne ÄujeÅ¡ dobro, kupi Tannoy, JBL.....

Sad, vidim da mnogi govore o sinergiji Grundig uredjaja.Možda ne treba da menjam zvuÄnike već pojaÄalo.Å ta bi dobro iÅ¡lo uz ove Box-ove?Ne znam niÅ¡ta o Grundig pojaÄalima, risiverima....

Ovaj put bi možda bilo dekadentno ulaziti u filozofska razmišljanja.....
Link to comment
Share on other sites

Bujodrag, u pravu si, ružni su, ali trebat će puno novaca za bolji zvuk od njih!

To bi bilo dobro upariti s pojaÄalom V 5000, bilo je rijeÄi i ovdje na forumu o tom pojaÄalu.

Ili možda Äak sa pre-power kombinacijom VX500 i A5000.

Nabavljivost, i stanje u kojem se nađu na ebayu je već upitna..

post-3721-12851108936_thumb.jpg

post-3721-128511089387_thumb.jpg

post-3721-12851108936_thumb.jpg

post-3721-128511089387_thumb.jpg

Link to comment
Share on other sites

Jedno oko ću odvojiti za Kupujem/Prodajem, drugo za Ebay a treće za Forumske oglase.

Koje cene dostižu te sprave.Vidim da su u igri i V1700, V7000, V20, V30...i, kakvi su za sredjivanje;koja god da im je cena, trebaće im osvežavanje-ako su im delovi teško nabavljivi :thumbsup2

Hvala za info.Izgleda mi da ova Grundig avantura može biti vrlo zabavna....ma, nema dok ne grune Grundig...

Ovaj V5000 ima MM i MC phono preamp.Bombonica!

Link to comment
Share on other sites

Ne bih da kvarim uzitak svima koji su zapali u nirvanu opisujuci Grundig komponente, ali moram da kazem: imao sam njihovo pretpojacalo model 6000 i nije bilo nista narocito: puno suma, ne narocito dinamicno, ne posebno detaljno, sasvim osrednje. A bilo je top model (nasledio ga je model 7500, spolja koliko se secam identican). Posedovao sam i tjuner iz iste serije: 6000, top model. Odlicne opcije ali malo komplikovan i vrlo losi, nekvalitetni tasteri. Zvucno razocaravajuci, verovatno je bio losiji komad u pitanju, fabricka osetljivost na FM-u mu je svega 0.5 mikrovolti.

Ima jedna simpaticna knjizica od Jove Regaseka, zove se "HiFi i njegove tajne", mozda je jos uvek imam negde. U njoj je naveden DIN standard za, na primer, pojacala: opseg od 40 Hz do 16 kHz (ovo je kasnije bilo osrednje cak i za dekove na normal trakama), a snaga... 2x6W. Kasetofoni su, da bi bili HiFi, morali imati opseg 40-12.5 kHz i neki jadan odnos signal/sum, mislim da je svega oko 50 dB. Sve u svemu beda najbednija.

Severnoamericki standard je bio jos gori. Tako da... DIN45500 uredjaj moze da napravi bilo koji samograditelj bilo gde, ovaj standard nema faktickog znacaja danas jer ni tada nije bio nista sem pukog minimuma.

Cinjenica je da su pravili neke stvari, kao te zvucnike, ruzne ali zaista dobro sviraju. O Grundigu moze dosta toga da kaze Komsija sa foruma.

Link to comment
Share on other sites

Kod Grundig-a nema sreÄ‘ivanja. Samo originalno stanje sa original kablovima i naravno sve komponente u sistemu moraju biti Grundig. I to ne važi za sve modele. Neke serije su radili zajedno sa Sanyo i Fisher i to su generalno dobra pojaÄala. Imaju jedan dobar tjuner, jedan pre-amp, dva gramofona, dva CD plejera, par pojaÄala i par zvuÄnika. Aktivni moraju da se prerade da bi dostigli kombinaciju pasivnih i pojaÄala.

Link to comment
Share on other sites

Kombinacija o kojoj je ovde reÄi je ako se ne varam bila izložena u komisionu polovnih haj-faj uredjaja koji je jedno vreme pre oko godinu dana radio na NBG-u...poÅ¡to se poznajem sa gazdom nisam imao srca da mu kažem da je to ujedno i najbolje zvuÄeći sistem u radnji iako verovatno i najjeftiniji...

Svojevremeno je negde na forumu mislim upravo Willie okaÄio Älanak o tome kako je na nekom sajmu vintage Grundig sistem pojeo neke hi-end pizdarije...

Link to comment
Share on other sites

Ono što je meni posebno interesantno je to da na prvi pogled Naim deluje kao jedini propagator DIN45500 i danas. Još kad bi uspeli svom PRAT-u da dodaju ono što je Grundig postigao svojim CCI (circuit chassis interface-om) imali bismo "diskretni" Ongaku.

Link to comment
Share on other sites

@Tutti,

zar to nije tipiÄan primjer "single use only"? Lijepo si to opisao.

Ako obraćamo pažnju na kvalitet proizvoda prilikom izrade i njegove namjene trajnost sama po sebi postaje jedan od sekundarnih standarda a ne primarni cilj.

I nije trajnost bitan i primaran faktor kod audio ureÄ‘aja. Bitan je kvalitet tona tj krajnje reprodukcije. Å ta je opcija danas jednom mladom Äovjeku ili bilo kojem pokloniku kvalitetne audio reprodukcije? Navedeni tzv. High end???!!

To su posebno bezobrazne i na granici prevare kategorije. Gdje je logika i razum u svemu tome a da ima iole razumnu cijenu koju moraš da platiš?

Tzv. High end gdje je bitno da platiÅ¡ nekoliko stotina € za dužni metar kabla a imaÅ¡ motor u pojaÄivaÄu koji pomoću daljinca pogoni klimav i od plastike napravljen (u najboljem sluÄaju, obložen tankim filmom aluminijuma) toÄak od potenciometra snage??? Cijena, zar su normalne sume koje se traže? ÄŒista prevara.

Iz liÄnog iskustva, poÅ¡to sam Äovjek koji jako voli Hi Fi a ne znam da radim restauracije (smatram da i mi ljekari treba da živimo i uživamo u Hi Fi!!) pokuÅ¡ao sam da kupim pojaÄalo. I Å¡ta sam doÄekao? Sumanute proizvoÄ‘aÄe koji traži nekoliko hiljada € za koliko toliko pristojan ton. ObjaÅ¡njenje ljudi iz prodavnica glasi :"da vi ste potpuno u pravu ali danas je tako vrijeme".

Konkretno, primjer koji sam doživio u Zagrebu (ne spominjem prodavnicu zbog reklamiranja ali sam spreman poslati na PP po zahtjevu). Marantz mono blokovi sa pre ampom cijena u izlogu 195 000 Kuna. Prodavac mi kaže da ako želim da kupim, možemo razgovarati za cijenu od 75 000 kuna !!!? Okrenuo sam se i otišao.

Ma kakav žal za proÅ¡lim vremenima, kod mene je stanje bijesa na postojeće zablude i prevare (da ne kažem neku težu rijeÄ).

Evo pitanje za sve: Da li bi ste radije potroÅ¡ili 4 000 € na novo Revox ili Sansui pojaÄalo ili bi platili taj isti iznos za bilo koje danaÅ¡nje pojaÄalo za koje sigurno znate da obzirom na danaÅ¡nju politiku cijena, sigurno nije ni blizu tzv High end kategorije?

Isto se odnosi i na polje CD player-a, nov Revox B 225 ili BILO KOJI danas (uzimajući parametar cijena-kvalitet)

@ZoranBG

potpuno korektan i taÄan prikaz.

Link to comment
Share on other sites

Na to pitanje tesko da moze vecina da da odgovor, jedini nov uredjaj koji sam otpakovao bilo je u proslom veku, malo ko je od nas uopste cuo kako rade takozvane vrhunske ili firme koje mi uslovno receno cenimo na forumu, pravo da vam kazem i neznam imaju li neke nove modele i koji su.Tako da smo mozda u zabludi, nisam u mogucnosti, recite vi, kako radi model nekog revoxa iz 2010te u odnosu na 1980te, i ne samo on, bilo koji

Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...