alex67 Posted January 16, 2010 Author Report Share Posted January 16, 2010 ................ Link to comment Share on other sites More sharing options...
mmilovan Posted January 16, 2010 Report Share Posted January 16, 2010 Pri snimanju i reprodukciji magentofonskih traka se koristi princip analogan RIAA kompresiji i dekompresiji koji je na 38 cm/s Äak isti kao RIAA kriva. Link to comment Share on other sites More sharing options...
teodorakis Posted January 18, 2010 Report Share Posted January 18, 2010 Mnogo pitas momce. Pozdrav. Link to comment Share on other sites More sharing options...
dvv Posted January 18, 2010 Report Share Posted January 18, 2010 Dosta sam zasnjih dana gledao , uporedjivao i citao iskustva korisnika trakasa i ovo bi bio neotkriveni talent ( po prici) : Philips N 4520 i 4522. Neko cuo za njega? Posto zivim u Philips-landu , on mi je i za test ( ako se na kraju i odlucim ) najpristupacniji.Opsirnije: http://www.thevintageknob.org/THEVAULT1 ... N4522.html Willi - koja je razlika izmedju Revox A 77 i B 77? @ PrekoBare - hvala Link to comment Share on other sites More sharing options...
dvv Posted January 18, 2010 Report Share Posted January 18, 2010 Alex, N4520 ima 28 kg i upuÅ¡tenu ruÄku na vrhu kutije, inaÄe se ne bi mogao nositi. I kao Å¡to si već proÄitao, ima gumicu, dok su tanjiri sa trakam naravno DD. Ima komande za Bias, brzinu motanja trake, dva odvojena stereo ulaza i Master volume (tako da može da bude i mali mikser za dva stereo signala), mehaniÄke metre koje možeÅ¡ preklopiti na VU ili Peak, a sa njima i po dve LED diode unutra, za +3 i +6 dB VU (one rade nezavisno od podeÅ¡enosti metara). Posebne komande za Volume i Balance zvuka ka sluÅ¡alicama. Pozadi imaÅ¡ i potove za svaki kanal, da možeÅ¡ lepo da ga uklopiÅ¡ u sistem po glasnosti. Link to comment Share on other sites More sharing options...
dvv Posted January 18, 2010 Report Share Posted January 18, 2010 Å ta je to RIAA "kompresija i dekompresija"? Link to comment Share on other sites More sharing options...
alex67 Posted January 18, 2010 Author Report Share Posted January 18, 2010 Dvv , veliko hvala Jos moram da razmislim da li mi trkas bas nesto treba u zivotu ali ako se odlucim ne gine mi jedan ovakav Filips. Link to comment Share on other sites More sharing options...
mmilovan Posted January 18, 2010 Report Share Posted January 18, 2010 Prilikom snimanja, signal na basovima se namerno slabi, kako hod levo-desno igle ne bi morao da bude preveliki usled talasnih dužina koje rastu na niskim tonovima, a na visokim se signal namerno pojaÄava za 20,1 db (oko 10:1). Prilikom reprodukcije, primejuje se kontra kriva, koja sve to treba da vrati na linearan signal, ali sa dubokim basovima tu. Prilikom tog vraćanja, visoki se utiÅ¡avaju za istih 20,1 dB, ali se zajedno sa njima utiÅ¡avaju i mehaniÄke smetnje, uzete kao opÅ¡ti Å¡um, pa dobijaÅ¡ jasnije visoke sa manje Å¡uma. Magnetofoni koriste sliÄan princip rada, ali naravno po drugaÄijim standardima i krivama, koje se normalno menjaju za svaku brzinu od poznatih, a to su: 2,4/4,75/9,5/19/38/76 cm/s. Link to comment Share on other sites More sharing options...
dvv Posted January 19, 2010 Report Share Posted January 19, 2010 @mmilovan Utoliko bolje, ja se ubih da pojednostavim Å¡to viÅ¡e mogu, misleći da ne znaÅ¡ o Äemu se radi. Problem je dakle jeziÄki, razlika izmeÄ‘u "emphasis/deemphasis" i "compress/decompress". Po meni, razlika baÅ¡ i nije neka, ali ću ipak ostaviti vas dvojicu da to reÅ¡ite. Oko Å¡telovanja krivih - to je uÄinak britanske subjektivistiÄke Å¡kole. Ja je iz dubine duÅ¡e mrzim, jer shvatam da je njena primarna svrha i uopÅ¡te cela poenta da "opere" (iliti engleski "whitewash") nesposobnost njihove industrije da drži korak sa trendovima i stvarno velikim igraÄima, tipa JBL, Altec Lansing, AR, KLH, Dahlquist, itd i pretvori slabosti u prednosti. Po meni, totalno pogreÅ¡an pristup, ali bi Å¡to bi. Uzgred, negde sam proÄitao (ima tome bar 25 godina) da se granice Äujnosti izobliÄenja mere, iz ljudskog aspekta, tako Å¡to pozovu iskusne klavir Å¡timere, jer po nekoj tamo teoriji, oni imaju ubedljivo najrazvijeniji sluh. Ne svi, naravno, oni najbolji. Iz skromnog liÄnog iskustva, sklon sam da u to poverujem, 1969. godine sam sedeo u katedrali u Ulmu (smatra se najboljom akustiÄki gledano rimo-katoliÄkom katedralom na svetu) i sluÅ¡ao jednog Äikicu matorog kao biblija kako Å¡teluje orgulje. Posle prvih 15 minuta, pa preko narednih pola sata, ja viÅ¡e nisam Äuo razliku, ali taj Äikica jeste. Svaka mu Äast! U takvim sluÄajevima, prihvatam liÄni sluh pojedinca kao merilo. Ali, igranje sa jasno definisanim krivama u ime boljeg zvuka, za mene, to je Å¡ufteraj nekih nadobudnih dunÄ‘era. To možda njima bolje zvuÄi na licu mesta, ali Å¡ta je sa svim kasnije Äija će elektronika oÄekivati standardnu RIAA krivu? A kada se drže principa, dobijamo fenomenalne snimke na primer Decca Phase 4 Stereo edicije. Tada i nikada viÅ¡e kasnije. Link to comment Share on other sites More sharing options...
mmilovan Posted January 19, 2010 Report Share Posted January 19, 2010 Sa Å¡telovanjima i modifikacijama su se igrali svi: Englezi, Ameri, Nemci. Niko tu nije bio imun, ruku na srce. Potpuno se slažem za ploÄe Decca Phase 4 Stereo, mada i tu ima dunsteraja. OÄekujući uvek brilijantne rezultate, posebno u domenu klasiÄne muzke (odvajkada je britanska Decca važila za posebno ime u domenu klasiÄne a ameriÄka Decca, to potpisujem rukama i nogama da je imala izvanrednu jazz produkciju kao niko u svetu - tridesetih i Äetrdesetih), tu skoro nabasah na neku ploÄu sa flamenko gitarom i isprepadah se grdno koliko to brljivo zvuÄi. ZnaÄi, umeli su i oni da omanu. Mada, generalno, produkcijski gledano, studiji koji je koncipirao tridesetih Blumlajn (Ebi roud, naravno), bili su dugi niz godina superiorni. Mora se priznati ipak, jedan je Blumlajn, istinski genije - u privatnom životu tih i povuÄen Äovek. Kao Å¡to i sam reÄe: Blumlajn, tada i možda Kuk pedesetih... sve ostalo Link to comment Share on other sites More sharing options...
alex67 Posted January 23, 2010 Author Report Share Posted January 23, 2010 Ok , pricu za sada zavrsavamo na ovom . Sledi mu detaljan pretres i ciscenje , dosta dugo je stajao van upotrebe. Inace sve radi kako pripada................ Link to comment Share on other sites More sharing options...
PrekoBare Posted January 23, 2010 Report Share Posted January 23, 2010 Alex, care, cestitam Jedva cekam da cujem utiske. Link to comment Share on other sites More sharing options...
ScepanBG Posted January 24, 2010 Report Share Posted January 24, 2010 Alex cestitam na prinovi .Kostao je 785 funti(1981,izvor casopis:HiFi for pleasure). Link to comment Share on other sites More sharing options...
alex67 Posted January 24, 2010 Author Report Share Posted January 24, 2010 Jedva cekam da cujem utiske. Link to comment Share on other sites More sharing options...
Iron man Posted January 24, 2010 Report Share Posted January 24, 2010 ... Jos nesto , slusati muziku dok se ogromni kolutvi okrecu je cista pornografija . Link to comment Share on other sites More sharing options...
dvv Posted January 24, 2010 Report Share Posted January 24, 2010 Alex, ne sumnjam u to Å¡to kažeÅ¡, ali ako je tako, onda toj maÅ¡ini pod hitno treba servis. Posle 15 godina, bar dobro znam kako radi. Koji Å¡um trake? Ako možeÅ¡ da ga ÄujeÅ¡, neÅ¡to tu opasno ne valja. Ne znam da li si uz njega dobio i pÅ¡rirouÄnik, u kome postoji tabela kako treba podesiti Bias za koju traku, a naveden je lep broj. Moj savet tebi je da se dokopaÅ¡ par novivh Maxell UD-XL II traka, bias ide na +2. OÄisti detaljno celu putanju trake, demagnetizuj ga, a pretpostavlja se da si prethodno dao ta si proveri azimu glava, tj. da je po tom pitanju sve u redu. Pod normalnim uslovima, NE SME da se Äuje Å¡um trake. Ja sam koristi iskljuÄivo Maxell i Agfa trake. BASF nisam primao ni kao poklon. Scotch ima jednu dobru, Ampex nije loÅ¡, ali po meni, Maxell UD-XL II je baÅ¡ ono pravo. Te koloracije o kojima priÄaÅ¡ lako mogu biti uticaj trake i/ili neadekvatnog Bias-a. Link to comment Share on other sites More sharing options...
alex67 Posted January 24, 2010 Author Report Share Posted January 24, 2010 Alex, ne sumnjam u to Å¡to kažeÅ¡, ali ako je tako, onda toj maÅ¡ini pod hitno treba servis. Posle 15 godina, bar dobro znam kako radi. Koji Å¡um trake? Ako možeÅ¡ da ga ÄujeÅ¡, neÅ¡to tu opasno ne valja. Ne znam da li si uz njega dobio i pÅ¡rirouÄnik, u kome postoji tabela kako treba podesiti Bias za koju traku, a naveden je lep broj. Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted January 24, 2010 Report Share Posted January 24, 2010 ÄŒekajte drugari, ako mogu da vam dam poneki savet: Ono sto me je iznenadilo je prilican sum trake koji nisam ocekivao , bez obzira na brzinu trake - 9.5 , 19 ili 38 cm/s. Malo zvrljanja po net-u je pokazalo gde je (po meni ) ceo problem. Nivo zasicenja trke je manje vise isti kao i kod dekova tako da je pojacanje signala skoro identicno i kao posledica svega sum od nekih 65 dB ( 5dB bolje nego kod dekova ili u mom slucaju ZX7 koji ima nesto malo vise suma bez Dolby filtera) . Nije jasno da li Å¡um postoji na ranijem ili tvom snimku. Å um trake potiÄe od namagnetisanih glava i od razdeÅ¡enog biasa. Pre demagnetizacije i kalibracije ne treba donositi nikakav sud. Nivo zasićenja trake u nWb je skoro duplo veći nego na audio kaseti. Snimak nije pokazao kolebanja u brzini trakasa tako da je sa te strane ok To ćeÅ¡ moći da ÄujeÅ¡ tek kada budeÅ¡ snimao i reprodukovao sinus 1kHz. Dakle podrhtavanja i zavijanja. idealno je da digitalnim brojaÄem frekvencije izmeriÅ¡ hiljadarku u reprodukciji ali ne tokom snimanja već u zasebnoj "sesiji". iako sam primetio blagu koloraciju u mid-bas podrucju zbog cega trakas subjektivno zvuci do jaja ali na zalost ne odgovara stvarnom snimku Jedan deo koloracije ćeÅ¡ otkloniti podeÅ¡avanjem biasa ali ne potpuno. Welcome to Philips. Moj savet tebi je da se dokopaÅ¡ par novivh Maxell UD-XL II traka, bias ide na +2 Ja ne znam na koji bias se odnosi +2, uglavnom bias se nikada ne podiže već uvek obara u odnosu na vrÅ¡nu vrednost koju postiže signal od 10kHz i -20dB. Za Maxell UD-XLII pad biasa je -4 do -6dB. Kod magnetofona sa eksternom kontrolom biasa najbolje je držati selektore na nuli a sva podeÅ¡avanja raditi interno, na odgovarajućim trimerima. Ja sam koristi iskljuÄivo Maxell i Agfa trake. BASF nisam primao ni kao poklon. Scotch ima jednu dobru, Ampex nije loÅ¡, ali po meni Ne znam Å¡ta nije u redu sa BASF-ovim trakama LP i LPR, kada su dobro podeÅ¡ene. Sa druge strane, Ampex je klasiÄna traka za izbegavanja, bilo polovna ili NOS, a ovde ne govorimo o tonskim kvalitetima i ukusima već o Äisto hemijskom defektu koji ih Äini lepljivim. Ja sam ocekivao bar da bude tako necujan kao CD ali nije, u svakom slucaju mislim da sa te strane je sve u redu jer kao sto rekh sum mu je nizi od onoga sa deka tako da se to poklapa sa podacima koji se daju uz njega. Ja ti lepo rekao koji magnetofon da uzmeÅ¡. Å alu na stranu, dobro podeÅ¡en magnetofon sa reprodukcijom kalibrisanom 6 dB jaÄe od specifikacije jednostavno nema Å¡um, Äak ni izmeÄ‘u numera. Da bi se to ostvarilo, potrebno je da elektronika ima nizak sopstveni Å¡um (u Å¡ta nisam siguran za Philips) i da ima visok prag distorzije da bi mogla da primi jaÄi signal bez izobliÄenja. Ne vredi ti ni mnogo da gledaÅ¡ specifikaciju, ton dobro podeÅ¡enog magnetofona je mnogo bolji od utiska koji imaÅ¡ na papiru. Na naku imam 15khz signal koji bih mogao da iskoristim za stelovanje glave za snimanje na nacin kako to nak radi. MožeÅ¡ li da objasniÅ¡ kako si to zamislio? Da ne bi mnogo lutao, ja sam joÅ¡ ranije sastavio detaljno uputstvo za mehaniÄko podeÅ¡avanje glava. Evo linka: viewtopic.php?f=18&t=7197&start=0 Srećno. Link to comment Share on other sites More sharing options...
dvv Posted January 24, 2010 Report Share Posted January 24, 2010 .... Ja ne znam na koji bias se odnosi +2, uglavnom bias se nikada ne podiže već uvek obara u odnosu na vrÅ¡nu vrednost koju postiže signal od 10kHz i -20dB. Za Maxell UD-XLII pad biasa je -4 do -6dB. Kod magnetofona sa eksternom kontrolom biasa najbolje je držati selektore na nuli a sva podeÅ¡avanja raditi interno, na odgovarajućim trimerima. Ne znam Å¡ta nije u redu sa BASF-ovim trakama LP i LPR, kada su dobro podeÅ¡ene. Sa druge strane, Ampex je klasiÄna traka za izbegavanja, bilo polovna ili NOS, a ovde ne govorimo o tonskim kvalitetima i ukusima već o Äisto hemijskom defektu koji ih Äini lepljivim... Link to comment Share on other sites More sharing options...
alex67 Posted January 24, 2010 Author Report Share Posted January 24, 2010 Nije jasno da li Å¡um postoji na ranijem ili tvom snimku. Å um trake potiÄe od namagnetisanih glava i od razdeÅ¡enog biasa. Pre demagnetizacije i kalibracije ne treba donositi nikakav sud. Nivo zasićenja trake u nWb je skoro duplo veći nego na audio kaseti. Link to comment Share on other sites More sharing options...
teodorakis Posted January 25, 2010 Report Share Posted January 25, 2010 Moja iskustva upravo govore suprotno, najbolje trke koje sam koristijo su upravo BASF pogotovo njihove pro trake LGR 30,35,50. Sve druge nisu ni blizu po kvalitetu i postojavosti. Imam neke BASF trke iz 60-tih koje i danas rade besprekorno. Inace je za trke bitno kako se i gde cuvaju, vrlo su osetljive na vlagu. Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted January 25, 2010 Report Share Posted January 25, 2010 Moja iskustva upravo govore suprotno, najbolje trke koje sam koristijo su upravo BASF pogotovo njihove pro trake LGR 30,35,50. To su apsolutno trake bez mane ali su izuzetno abrazivne jer su studijske i vrlo brzo izližu glave. Ja sam pre svega mislio na BASF LP35 i LPR35.Istina je i da Maxell ima divan zvuk, vrlo nizak Å¡um, Äak i UD tip, i da je priliÄno postojan. jedna od najboljih traka za mene je Agfa PEM368, dok TDK AUDUA ne bih mogao da preporuÄim. Link to comment Share on other sites More sharing options...
PrekoBare Posted January 25, 2010 Report Share Posted January 25, 2010 Kao sto rekoh vise su u pitanju moja ocekivanja nego sto je greska aparata . Link to comment Share on other sites More sharing options...
mmilovan Posted January 25, 2010 Report Share Posted January 25, 2010 Å to se tiÄe postojanosti na vlagu i tokom vremena, ljudi u svetu su izradili Äitave studije o ovoj problematici i posebno, naÄina za njegovo izleÄenje. Ukratko za sticky shed sindrome, jedini lek je strpljivo peÄenje u rerni na niskoj temperaturi (40 stepeni Celzijusa) i trenutni transfer (sorry, one shot only) po ovom peÄenju. Na ovaj problem su studijske trake propriliÄno neosetljive, mada su, neretko, u srpskim uslovima Äuvanja i to jednom manje znanom podrumu ispod kojeg na pedeset santimetara teÄe glavni kanalizacioni kolektor za jedan deo grada - i one podložne plesnima i raspadanju, Å¡to sam se liÄno i uverio. Pored toga trake mogu biti hemijski razgradljive kada je nosaÄ emulzije nitrat i one umeju pokazivati vinegar sindrome (raspadanje uz miris sirćeta). Link to comment Share on other sites More sharing options...
dvv Posted January 25, 2010 Report Share Posted January 25, 2010 To su apsolutno trake bez mane ali su izuzetno abrazivne jer su studijske i vrlo brzo izližu glave. Ja sam pre svega mislio na BASF LP35 i LPR35.Istina je i da Maxell ima divan zvuk, vrlo nizak Å¡um, Äak i UD tip, i da je priliÄno postojan. jedna od najboljih traka za mene je Agfa PEM368, dok TDK AUDUA ne bih mogao da preporuÄim. Link to comment Share on other sites More sharing options...
Recommended Posts
Archived
This topic is now archived and is closed to further replies.