Jump to content


FAQ


nkrgovic

Recommended Posts

Ovo je FAQ odeljak početničkih pitanja. Molimo vas da pre nego što nešto pitate, pročitate ove odgovore.

Ako neko od korisnika misli da je na neko pitanje koje nije u FAQ-u negde dat dobar odgovor, ili ako neko želi da napise odvojen FAQ entry neka ga slobodno pošalje moderatorima, ili im skrene pažnju na post u kome je odgovor dat. Ako je odgovor već sredjen, rado ćemo ga dodati. Ako nije sredjen, neko će se potruditi da ga uredi i doda, čim bude imao vremena.

Link to comment
Share on other sites

Zvučnici, impedansa, snaga i glasnoća zvuka

Zvučnik ima deklarisanu Impedansu, ne otpornost. Razlika je bitna jer otpornost uobičajeno oznacava termogeni otpor i konstantna je, dok je impedansa frekventno zavisna, tako da može biti različita za signal od 50Hz i 5kHz, bez obzira što se obe mere u omima.

Glasnoća zvucnika, tj. zvučni pritisak se meri decibelima. Uz svaki zvučnik se, po pravilu daje "efikasnost", tj. koliku glasnoću daje za signal od 2.83V (tj. 1W za zvučnik od 8 Om-a) na 1m. Inače, signal iz pojačala je naponski, tj. glasniji signal je onaj sa većim naponom. Ovo je često problem jer su izlazni tranzistori ograničeni strujom, pa kada impedansa padne za odredjeni napon je potrebna velika struja, što može tranzistore dovesti u kliping....

Konačno, proizvod napona i struje, uz uračunat ugao izmedju njih ("faktor snage") daje snagu zvučnika, merenu u vatima. Ova mera je samo pokazatelj koliko jak signal zvucnici mogu da podnesu a nikako nije merilo glasnoće - efikasniji zvucnici daju glasniji zvuk uz manju snagu, tj. jedan zvučnik može, sa 10W signala zvučati glasnije nego drugi sa 100W. Takodje, ovaj limit jeste važan za ispoštovati, ali treba voditi računa da pojačalo koje je dosta pojačano može ući u kliping, što je po zvučnik mnogo opasnije nego čist a malo jači signal od onoga koji on nominalno trpi, tako da je bolje imati i pojačalo jače od maksimalno deklarisanog za zvučnik, nego neko koje je preslabo ili ne može da da dovoljno struje.

Link to comment
Share on other sites

Povezivanje zvučnika bi-wiring i bi-amping

Stereo zvuk ima dva kanala, tj. dva zvučnika. Sve preko toga je danas "surround" zvuk, tj. ima skoro uvek bar 5 kanala. Medjutim, nije retko da na jednom stereo pojačalu ima 4 para zvučničkih terminala - ovo je jednostavno dupliran broj terminala za svaki zvucnik. Cilj ovoga je omogućiti korisniku da jednostavno poveže dva para zvučnika (često na pojačalu ima i selektor aktivnog para), ili pak da jedan par zvučnika poveže sa dva para kablova, povezujući odvojeno dva para terminala na zvučnicima na pojačalo - svaki par svojim kablom. Na zvučniku su često odvojeni konektori za visokotonce i niži spektar, te se ovim kombinovanjem postiže specifična veza poznata kao "bi-wiring".

Ova veza nije "bi-amping", ono podrazumeva dva odvojena pojačala, dok ovi terminali na pojačalu vode na jedan isti izlazni stepen. Dok se svi slažu da bi-amping ima pozitivnog efekta na zvuk, bi-wiring je još uvek malo kontroverzna tema - dosta audifila misli da je mnogo bolje staviti jedan dobar kabl, umesto dva jevtinija, dok su neki jako zadovoljni rezultatima, posebno kada se za visoke i niske frekvencije koriste različiti kablovi. Ono gde se skoro svi slažu je da i u single-wire varijanti i te kako ima smisla bar ukloniti plehčiće koji spajaju zvučničke terminale i zameniti ih parčetom boljeg kabla, npr. onoga koji se već koristi za povezivanje sa pojačalom.

Link to comment
Share on other sites

Digitalni signal i DAC-ovi

Digitalni signal za prenos zvuka je najčešće po S/PDIF standardu, uz HDMI kao noviju varijantu. Po pravilu plejeri imaju izlaz, dok D/A konvertori (popularno DAC-ovi) imaju S/PDIF ulaz. Ima plejera koji imaju i ulaz, koji omogućava da se plejerov interni DAC koristi i za neki externi izvor. Ovaj standard predvidja ili optičku vezu ("mali laser"), ili koaksijalnu (izgleda kao činč, ali ima samo jedan). Pored stereo signala, ova veza može da prenosi i 5.1 surround zvuk, ali za razliku od stereo signala surround se kroz ovu vezu uvek prenosi sa gubicima (lossy). Takodje, iako digitalna, ova veza nije imuna na smetnje u digitalnom domenu (videti jitter), tako da nije uvek bolje prenositi podatke digitalno. Naravno, to zavisi i od toga koji DAC je ugradjen u koji uredjaj.... (Za napomenu, postoji i AES/EBU standard za digitalni prenos, najčešće u profesionalnoj primeni i sa tropinskim balansiranim konektorom, ali je redak na uredjajima niže i srednje klase). HDMI veza prenosi i sliku i zvuk , u digitalnom domenu, i može da prenese i pun 7.1-kanalni zvuk bez lossy kompresije.

Osim DAC-ova u risiveru postoje i standalone stereo DAC-ovi, kao i oni ugradjeni u plejere. U zadnje vreme audio DAC-ovi imaju i USB ulaz. Ovakav vid korišćenja je posebno čest u primenama za slušanje muzike, pošto je opšte prihvaćeno da je muzika neuporedivo kvalitetnija na stereo sistemu nego na surround sistemu slične cene, zbog čega mnogi audifili još uvek koriste stereo i za filmove. Kod povezivanja PC-a i jevtinijih plejera je češće u upotrebi optička veza jer optički kabl nudi i galvansko (električno) razdvajanje koje onemogućava smetnje izazvane lošim napajanjem PC-a ili jevtinih plejera da zagadi DAC. Za skuplje uredjaje većina audifila tvrdi, empirijski, da se bolji rezultati postižu koaksijalnim kablom.

Link to comment
Share on other sites

Makrodinamika i Mikrodinamika

Makrodinamika je zapravo ono što se nekada zvalo dinamikom. Znaci laički rečeno sposobnost sistema da isporuči i reprodukuje velike dinamičke raspone koji postoje uglavnom u muzici reprodukovanoj bez amplifikacije. Najlepše se konstantuje prilikom izvodjenja od strane orkestara sa velikim brojem instrumenata, naročito onih koji imaju veliki dinamički raspon (prepoznacete ih najjednostavnije po velikim gabaritima :bacanje ). Dobar sistem mora da ima kapacitet da (prosto rečeno) grune, isporuči veliku glasnoću i dinamičku energiju zvuka koja se tom prilikom oslobadja - bez distorzije i kompresije na prvom mestu

Mikrodinamika se nalazi na uslovno rečeno suprotnoj strani, radi se o finim nijansama zvuka koje su u domenu boje tona ili glasa, sposobnosti sistema da u uslovima jako malih dinamičkih varijacija zadrze detaljnost i specifičnost odredjene zvučne informacije..... kao kada recimo slušate neki spori ultra-pianissimo pasaž na klaviru gde, uprkos ekstremno tihom i nežnom izvodjenju, vi i dalje možete da čujete trenutak kada batić udara u žicu u klaviru, i to se jasno, dinamički, izdvaja iz neke susedne informacije.... na primer....

Link to comment
Share on other sites

  • 5 months later...
  • 11 months later...
  • 1 month later...

"Pojacalo" - Integrisano pojacalo, pretpojacalo, snagas...

Izmedju komponente koja predstavlja zvucni izvor (CD-a, tunera i sl) i zvucnika, posmatrano funkcionalno, stoje dva uredjaja.

Prvi je pretpojacalo, koje nudi par funkcija:

1) Izbor ulaza. Obicno ih na pretpojacalu ima vise.

2) Odredjivanje glasvnoce. Pretpojacalo, u zavisnosti od konstrukcije, ili radi samo atentuaciju ulaznog signala (pasivno pretpojacalo), ili uzazne signale baferuje i pojacava do zadatog nivoa (aktivno pretpojacalo, tj. normalno).

3) Neka pretpojacala nude i dodatne usluge. Ekvilizacija, tonske kontrole, ispravljanje gramofonskog signala u skladu sa RIAA standardom (rade kao "gramofonsko predpojacalo" - jer je gramofonski signal mnogo tisi od onog sa ostaliih ulaza, npr. cd-a, tunera i sl)... Takodje, nude nacin da se elektricno prilagodi signal izvora sa drugom komponentom

Druga komponenta je pojacalo snage (izlazno pojacalo, snagas). Ono, za razliku od pretpojacala skoro uvek ima samo jedan ulaz i samo jedan izlaz - za zvucnike. Ono nudi pojacanje ulaznog signala za fiksnu jacinu i nudi mnogo vecu snagu od pretpojacala. Njegov jedini zadatak je da obezbedi dovoljno snazan signal da bez problema pokrene zvucnike.

Ono sto se obicno srece pod terminom "pojacalo", a ima vise ulaza, kontrolu glasnoce i druge funkcije se punim imenom zove "integrisano pojacalo". Ovaj naziv je posledica toga da se u istom uredjaju nalaze, spojeni, pretpojacalo i pojacalo snage. Ako imate integrisano pojacalo ne treba da mu dokupljujete dodatno pretpojacalo, ili snagas - jer su oba vec u njemu. (Ima par slucajeva kada se to radi, ali to nije za ovu pricu :) ).

Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...