nkrgovic Posted July 4, 2009 Report Share Posted July 4, 2009 Ovo je FAQ odeljak poÄetniÄkih pitanja. Molimo vas da pre nego Å¡to neÅ¡to pitate, proÄitate ove odgovore. Ako neko od korisnika misli da je na neko pitanje koje nije u FAQ-u negde dat dobar odgovor, ili ako neko želi da napise odvojen FAQ entry neka ga slobodno poÅ¡alje moderatorima, ili im skrene pažnju na post u kome je odgovor dat. Ako je odgovor već sredjen, rado ćemo ga dodati. Ako nije sredjen, neko će se potruditi da ga uredi i doda, Äim bude imao vremena. Link to comment Share on other sites More sharing options...
nkrgovic Posted July 4, 2009 Author Report Share Posted July 4, 2009 ZvuÄnici, impedansa, snaga i glasnoća zvuka ZvuÄnik ima deklarisanu Impedansu, ne otpornost. Razlika je bitna jer otpornost uobiÄajeno oznacava termogeni otpor i konstantna je, dok je impedansa frekventno zavisna, tako da može biti razliÄita za signal od 50Hz i 5kHz, bez obzira Å¡to se obe mere u omima. Glasnoća zvucnika, tj. zvuÄni pritisak se meri decibelima. Uz svaki zvuÄnik se, po pravilu daje "efikasnost", tj. koliku glasnoću daje za signal od 2.83V (tj. 1W za zvuÄnik od 8 Om-a) na 1m. InaÄe, signal iz pojaÄala je naponski, tj. glasniji signal je onaj sa većim naponom. Ovo je Äesto problem jer su izlazni tranzistori ograniÄeni strujom, pa kada impedansa padne za odredjeni napon je potrebna velika struja, Å¡to može tranzistore dovesti u kliping.... KonaÄno, proizvod napona i struje, uz uraÄunat ugao izmedju njih ("faktor snage") daje snagu zvuÄnika, merenu u vatima. Ova mera je samo pokazatelj koliko jak signal zvucnici mogu da podnesu a nikako nije merilo glasnoće - efikasniji zvucnici daju glasniji zvuk uz manju snagu, tj. jedan zvuÄnik može, sa 10W signala zvuÄati glasnije nego drugi sa 100W. Takodje, ovaj limit jeste važan za ispoÅ¡tovati, ali treba voditi raÄuna da pojaÄalo koje je dosta pojaÄano može ući u kliping, Å¡to je po zvuÄnik mnogo opasnije nego Äist a malo jaÄi signal od onoga koji on nominalno trpi, tako da je bolje imati i pojaÄalo jaÄe od maksimalno deklarisanog za zvuÄnik, nego neko koje je preslabo ili ne može da da dovoljno struje. Link to comment Share on other sites More sharing options...
nkrgovic Posted July 4, 2009 Author Report Share Posted July 4, 2009 Povezivanje zvuÄnika bi-wiring i bi-amping Stereo zvuk ima dva kanala, tj. dva zvuÄnika. Sve preko toga je danas "surround" zvuk, tj. ima skoro uvek bar 5 kanala. Medjutim, nije retko da na jednom stereo pojaÄalu ima 4 para zvuÄniÄkih terminala - ovo je jednostavno dupliran broj terminala za svaki zvucnik. Cilj ovoga je omogućiti korisniku da jednostavno poveže dva para zvuÄnika (Äesto na pojaÄalu ima i selektor aktivnog para), ili pak da jedan par zvuÄnika poveže sa dva para kablova, povezujući odvojeno dva para terminala na zvuÄnicima na pojaÄalo - svaki par svojim kablom. Na zvuÄniku su Äesto odvojeni konektori za visokotonce i niži spektar, te se ovim kombinovanjem postiže specifiÄna veza poznata kao "bi-wiring". Ova veza nije "bi-amping", ono podrazumeva dva odvojena pojaÄala, dok ovi terminali na pojaÄalu vode na jedan isti izlazni stepen. Dok se svi slažu da bi-amping ima pozitivnog efekta na zvuk, bi-wiring je joÅ¡ uvek malo kontroverzna tema - dosta audifila misli da je mnogo bolje staviti jedan dobar kabl, umesto dva jevtinija, dok su neki jako zadovoljni rezultatima, posebno kada se za visoke i niske frekvencije koriste razliÄiti kablovi. Ono gde se skoro svi slažu je da i u single-wire varijanti i te kako ima smisla bar ukloniti plehÄiće koji spajaju zvuÄniÄke terminale i zameniti ih parÄetom boljeg kabla, npr. onoga koji se već koristi za povezivanje sa pojaÄalom. Link to comment Share on other sites More sharing options...
nkrgovic Posted July 4, 2009 Author Report Share Posted July 4, 2009 Digitalni signal i DAC-ovi Digitalni signal za prenos zvuka je najÄešće po S/PDIF standardu, uz HDMI kao noviju varijantu. Po pravilu plejeri imaju izlaz, dok D/A konvertori (popularno DAC-ovi) imaju S/PDIF ulaz. Ima plejera koji imaju i ulaz, koji omogućava da se plejerov interni DAC koristi i za neki externi izvor. Ovaj standard predvidja ili optiÄku vezu ("mali laser"), ili koaksijalnu (izgleda kao ÄinÄ, ali ima samo jedan). Pored stereo signala, ova veza može da prenosi i 5.1 surround zvuk, ali za razliku od stereo signala surround se kroz ovu vezu uvek prenosi sa gubicima (lossy). Takodje, iako digitalna, ova veza nije imuna na smetnje u digitalnom domenu (videti jitter), tako da nije uvek bolje prenositi podatke digitalno. Naravno, to zavisi i od toga koji DAC je ugradjen u koji uredjaj.... (Za napomenu, postoji i AES/EBU standard za digitalni prenos, najÄešće u profesionalnoj primeni i sa tropinskim balansiranim konektorom, ali je redak na uredjajima niže i srednje klase). HDMI veza prenosi i sliku i zvuk , u digitalnom domenu, i može da prenese i pun 7.1-kanalni zvuk bez lossy kompresije. Osim DAC-ova u risiveru postoje i standalone stereo DAC-ovi, kao i oni ugradjeni u plejere. U zadnje vreme audio DAC-ovi imaju i USB ulaz. Ovakav vid korišćenja je posebno Äest u primenama za sluÅ¡anje muzike, poÅ¡to je opÅ¡te prihvaćeno da je muzika neuporedivo kvalitetnija na stereo sistemu nego na surround sistemu sliÄne cene, zbog Äega mnogi audifili joÅ¡ uvek koriste stereo i za filmove. Kod povezivanja PC-a i jevtinijih plejera je Äešće u upotrebi optiÄka veza jer optiÄki kabl nudi i galvansko (elektriÄno) razdvajanje koje onemogućava smetnje izazvane loÅ¡im napajanjem PC-a ili jevtinih plejera da zagadi DAC. Za skuplje uredjaje većina audifila tvrdi, empirijski, da se bolji rezultati postižu koaksijalnim kablom. Link to comment Share on other sites More sharing options...
nkrgovic Posted July 4, 2009 Author Report Share Posted July 4, 2009 Makrodinamika i Mikrodinamika Makrodinamika je zapravo ono Å¡to se nekada zvalo dinamikom. Znaci laiÄki reÄeno sposobnost sistema da isporuÄi i reprodukuje velike dinamiÄke raspone koji postoje uglavnom u muzici reprodukovanoj bez amplifikacije. NajlepÅ¡e se konstantuje prilikom izvodjenja od strane orkestara sa velikim brojem instrumenata, naroÄito onih koji imaju veliki dinamiÄki raspon (prepoznacete ih najjednostavnije po velikim gabaritima ). Dobar sistem mora da ima kapacitet da (prosto reÄeno) grune, isporuÄi veliku glasnoću i dinamiÄku energiju zvuka koja se tom prilikom oslobadja - bez distorzije i kompresije na prvom mestu Mikrodinamika se nalazi na uslovno reÄeno suprotnoj strani, radi se o finim nijansama zvuka koje su u domenu boje tona ili glasa, sposobnosti sistema da u uslovima jako malih dinamiÄkih varijacija zadrze detaljnost i specifiÄnost odredjene zvuÄne informacije..... kao kada recimo sluÅ¡ate neki spori ultra-pianissimo pasaž na klaviru gde, uprkos ekstremno tihom i nežnom izvodjenju, vi i dalje možete da Äujete trenutak kada batić udara u žicu u klaviru, i to se jasno, dinamiÄki, izdvaja iz neke susedne informacije.... na primer.... Link to comment Share on other sites More sharing options...
nkrgovic Posted December 24, 2009 Author Report Share Posted December 24, 2009 Enciklopedija Obavezno bacite pogled na Hi-Files Enciklopediju. Clanci u njoj, iako obimniji od prostora koji ovaj FAQ moze da pruzi, odlicnog su kvaliteta i odgovorice na puno vasih pitanja. Link to comment Share on other sites More sharing options...
nkrgovic Posted November 24, 2010 Author Report Share Posted November 24, 2010 Koliko duboko / visoko svira koji instrument Zgodna tabela za sve koji razmisljaju koliko im treba reprodukcija nekih tonova. Lepa pomoc i pri izboru uredjaja, posebno zvucnika. Link to comment Share on other sites More sharing options...
nkrgovic Posted January 20, 2011 Author Report Share Posted January 20, 2011 "Pojacalo" - Integrisano pojacalo, pretpojacalo, snagas... Izmedju komponente koja predstavlja zvucni izvor (CD-a, tunera i sl) i zvucnika, posmatrano funkcionalno, stoje dva uredjaja. Prvi je pretpojacalo, koje nudi par funkcija: 1) Izbor ulaza. Obicno ih na pretpojacalu ima vise. 2) Odredjivanje glasvnoce. Pretpojacalo, u zavisnosti od konstrukcije, ili radi samo atentuaciju ulaznog signala (pasivno pretpojacalo), ili uzazne signale baferuje i pojacava do zadatog nivoa (aktivno pretpojacalo, tj. normalno). 3) Neka pretpojacala nude i dodatne usluge. Ekvilizacija, tonske kontrole, ispravljanje gramofonskog signala u skladu sa RIAA standardom (rade kao "gramofonsko predpojacalo" - jer je gramofonski signal mnogo tisi od onog sa ostaliih ulaza, npr. cd-a, tunera i sl)... Takodje, nude nacin da se elektricno prilagodi signal izvora sa drugom komponentom Druga komponenta je pojacalo snage (izlazno pojacalo, snagas). Ono, za razliku od pretpojacala skoro uvek ima samo jedan ulaz i samo jedan izlaz - za zvucnike. Ono nudi pojacanje ulaznog signala za fiksnu jacinu i nudi mnogo vecu snagu od pretpojacala. Njegov jedini zadatak je da obezbedi dovoljno snazan signal da bez problema pokrene zvucnike. Ono sto se obicno srece pod terminom "pojacalo", a ima vise ulaza, kontrolu glasnoce i druge funkcije se punim imenom zove "integrisano pojacalo". Ovaj naziv je posledica toga da se u istom uredjaju nalaze, spojeni, pretpojacalo i pojacalo snage. Ako imate integrisano pojacalo ne treba da mu dokupljujete dodatno pretpojacalo, ili snagas - jer su oba vec u njemu. (Ima par slucajeva kada se to radi, ali to nije za ovu pricu ). Link to comment Share on other sites More sharing options...
Recommended Posts
Archived
This topic is now archived and is closed to further replies.