Jump to content


FTA(Final Touch Audio)


ScepanBG

Recommended Posts

Nekako sam imao utisak da ću morati dati "ispomoć" oko razumevanja.... :D

puÅ¡aÄ......pa jednostavno - puÅ¡aÄ :D (da li cigareta ili neopravdanih investicija u pojedine delove audio sistema)

Å¡tetnost puÅ¡enja - Å¡tetnost besmislenosti u reklamnim materijalima svega i svaÄega u audio tehnici, pogotovo "audio kozmetike"

skupe cigarete koje imaju manje nikotina i katrana - skluplji uredjaji i kabeli, koji su i dalje inžinjerska bruka, a sa stanoviÅ¡ta Äinjenice koliko su naplaćeni. PojaÄala od hiljada € koja proosciliraju na 100 ili 300 kHz (i to poznati brandovi), pa im trebaju kabeli velike kapacitivnosti da bi ih "umirili". Popravljanje brljotine pojaÄala, sa brljotinom kabela (a svi skupo plaćeni), da bi sistem radio u granicama stabilnosti i podnoÅ¡ljivog zvuka. Bruka!

manje nikotina i katrana je objaÅ¡njeno kao apsurd, jer se 0 nikotina i katrana može dostići sa 0 €, dok se kod cigareta manja i manja koliÄina Å¡tetnih materija sve viÅ¡e i viÅ¡e plaća. :D

Tako se i kod kablova "navodno neutralniji kabeli ravnijeg odziva" sve viÅ¡e i viÅ¡e plaćaju, dok je problem na drugoj strani - kod loÅ¡e uradjenih drugih uredjaja: pojaÄala, zvuÄnika, CD playera, itd.

Evo nama "pismenih" haj fista.... pa sta ste cekali do sada,zar se toliko dima podiglo da su i lisice morale da izadju iz rupe...

Dobro dosli i jos bolje Vas nasli :ruganje

Link to comment
Share on other sites

.

Ne. Knjige u Å¡ake. Ili barem internet. :ruganje

Kabel sa većom kapacitivnosti se ponaÅ¡a kao niskopropusni filter kada se spoji na pojaÄalo. U toj kombinaciji su visoke frekvencije kod pojaÄala priguÅ¡ene pa unutar pojaÄala ne dolazi do samoosciliranja ili povećanja izobliÄenja.

Link to comment
Share on other sites

Evo nama "pismenih" haj fista.... pa sta ste cekali do sada,zar se toliko dima podiglo da su i lisice morale da izadju iz rupe...

Dobro dosli i jos bolje Vas nasli :ruganje

Evo nama...hm.... "manje pismenih" proizvodjaÄa "audio kozmetike".

Možda u startu nećete ko zna Å¡ta zaraditi, ali treba gledati pozitivnu stranu - poÄetni neuspeh možda vas natera da se viÅ¡e obrazujete,

a to u svakom sluÄaju može biti samo korisno, zar ne? :D

Ili, ako niste dovoljno uporni, uradite ono što su i ostali - otvorite trgovinu i radite zastupništva uvoznih proizvoda. Npr. Shunyata Research. :D

(Shunyata Research - CIA, department of technology for the cables and waste of time)

Link to comment
Share on other sites

[Kabel sa većom kapacitivnosti se ponaÅ¡a kao niskopropusni filter kada se spoji na pojaÄalo. U toj kombinaciji su visoke frekvencije kod pojaÄala priguÅ¡ene pa unutar pojaÄala ne dolazi do samoosciliranja ili povećanja izobliÄenja.

Ako sam dobro razumeo ,sto kabel ima veci kapacitet to pojacalo mirnije radi i ima manja izoblicenja :ruganje

Pitaj cike iz Naim-a sta misle o tome ?

Link to comment
Share on other sites

. Dakle, obratno: Kabeli od hiljada € koji proosciliraju na 100 ili 300 kHz (i to poznati brandovi), pa im trebaju pojaÄala velike kapacitivnosti da bi ih "umirila".. :ruganje

Izvinjavam se, nisam mogao da izdržim. Nije mi namera da nekoga uvredim, samo šala ...

Link to comment
Share on other sites

Ljudi, da postoji jedan nacin da se napravi dobar kabl svi bi to radili. U sustini, kabl se prilagodjava pojacalu, tj. bira se kabl koji najbolje pomaze pojacalu da ne bude optereceno. Nekim pojacalima vise prija da bude visa induktivnost a treba im niska kapacitivnost, neki bolje tolerisu kapacitivnost a ne podnose veliku induktivnost... Jednostavno, to zavisi od konstrukcije pojacala.

Link to comment
Share on other sites

Ako sam dobro razumeo ,sto kabel ima veci kapacitet to pojacalo mirnije radi i ima manja izoblicenja :ruganje

Pitaj cike iz Naim-a sta misle o tome ?

Ne, nego visoka kapacitivnost spreÄava nestabilnost kod sklopova koji nisu odradjeni sjajno, a znam da ljudi ne veruju da toga ima u ogromnim koliÄinama na tržiÅ¡tu, ali su Äak i preovladjujući. Dobro uradjeno pojaÄalo bez dodatnih kompenzacionih kola, koje savrÅ¡eno stabilno radi i do 500 kHz, to su priliÄno skupe stvarÄice, ali Äak ni visoka cena ne garantuje da je to i zaista uredjaj koji savrÅ¡eno stabilno radi.

Ne verujem da ću se baviti Äikama iz Naim, niti da će oni sa mnom, tako da tebi prepuÅ¡tam da ih pitaÅ¡ Å¡ta imaÅ¡.

Link to comment
Share on other sites

Boki je malo nervozan.

Bar meni izgleda da ova tvoja ocena potiÄe od Äisto subjektivistiÄkog stava, zvanog svrstavanje na jednu stranu.

Možda nisi primetio reÄenicu zoranzu koja je prethodila mom reply-ju na istu:

"Evo nama "pismenih" haj fista.... pa sta ste cekali do sada,zar se toliko dima podiglo da su i lisice morale da izadju iz rupe..."

Link to comment
Share on other sites

Ljudi, da postoji jedan nacin da se napravi dobar kabl svi bi to radili. U sustini, kabl se prilagodjava pojacalu, tj. bira se kabl koji najbolje pomaze pojacalu da ne bude optereceno. Nekim pojacalima vise prija da bude visa induktivnost a treba im niska kapacitivnost, neki bolje tolerisu kapacitivnost a ne podnose veliku induktivnost... Jednostavno, to zavisi od konstrukcije pojacala.

LogiÄki na mestu. Takvo je stanje na tržiÅ¡tu sa uredjajima, i takvi su uredjaji, kao i glupi standard za njihovo povezivanje (RCA) da drugaÄije ni ne može da bude.

Samo ukazujem na Äinjenicu da, kada bi sva pojaÄala bila zaista vrlo dobro odradjena, "kako bog zapoveda", ne bilo skoro ni malo gužve oko toga sa Äime se uredjaji

povezuju dok je to tehniÄki korektno odradjeno (materijal, presek, izolacija, terminisanje, Ävrsti kontakti većih povrÅ¡ina). JoÅ¡ ako je sve balansirano......

Link to comment
Share on other sites

.

"Pismeni" haj fajisti hoce da znaju sta kupuju, tako da mesta za tajnovitost nema.

OK, pecass je narucio Sandbox a da ni sam ne zna kako je tacno napravljen, i koliko uopste moze da vredi kod njega u sistemu. Ali to je uradio on, i verovatno niko drugi, i to je ono zbog cega mora da se "podigne zavesa".

Cenim da je korisnik zoranzu iz FTA pa neka napise nesto detaljnije o proizvodima.

Link to comment
Share on other sites

U sustini, kabl se prilagodjava pojacalu, tj. bira se kabl koji najbolje pomaze pojacalu da ne bude optereceno. Nekim pojacalima vise prija da bude visa induktivnost a treba im niska kapacitivnost, neki bolje tolerisu kapacitivnost a ne podnose veliku induktivnost... Jednostavno, to zavisi od konstrukcije pojacala.

Zaboravljate sta se nalazi na kraju tog kabla i to je ono sto pojacalu pravi nocnu moru ,ako nije dobro odradjeno , a to su zvucnici.

Ako ti moras da pazis koji kabel stavljas ,da ti ne bi prooscilovalo pojacalo,-tek skretnica i promena impedanse zvucnika ,ima da skoka to pojacalo,

nema ti sta da pitas pojacalo:oces ovaj ili onaj kabel ;ono mora sve to da gura + zvucnici, ili nije pojacalo .

Naim zbog specificne konstrukcije izlaznog stepena,daje preporuku za specifican tip zvucnickog kabla i minimalnu duzinu(minimalni kapacitet) da bi sacuvali stabilnost pojacala.

Link to comment
Share on other sites

Evo necega napisanog pre vise godina, sto zasluzuje da postane forumski sticky... (obratiti posebnu paznju na boldovani deo!):

Dejanova recenica: "Nisam siguran da pravi odgovor uopste lezi u domenu elektrotehnike" deluje vrlo posteno i trezveno jer je svestan manjkavosti u objasnjenjima razlika u percipiranom zvuku audio sistema. To su stvari o kojima se cesto i puno diskutovalo, i da ne bih sve ponovo kucao, prenosim neke delove mojih postova na tu temu. To su MOJI STAVOVI na osnovu mog znanja i iskustva, i za nekog drugog uopste ne moraju da vaze! To je vec njegov izbor!

>>>>>>"U audio "svetu" sam vec jako dugo (preko 30 godina) kao dizajner i konstruktor i slusao sam MNOGO sistema, pojacala, zvucnika, kablova... najrazlicitijih nivoa kvaliteta, cena i rejtinga na trzistu. U periodu mog boravka i rada u inostranstvu, imao sam srece i prilike da zbog prirode posla budem ucesnik u vise od 70-80 vrlo ozbiljno i profesionalno organizovanih demonstracija tj. takozvanih "slepih testova" raznih vrsta, i moji stavovi i pogledi na mnoga pitanja u audio oblasti nisu nikakvo slepo teoretisanje i ispiranje mozga vec su dobrim delom plod tih prakticnih iskustava kojima sam prisustvovao.

Cucete dosta ljudi da vrlo uporno tvrde da su svojim usima culi velike razlike u zvuku pri promenama kako zvucnickih tako i interkonekcijskih kablova, i vrlo tesko cete ih razuveriti. A mozda nema ni potrebe za tim... Ali ono sto oni cesto ne uzimaju u obzir je mogucnost da se mozda radilo o specificnoj konfiguraciji kod koje je to bilo izrazeno. Imao sam prilike da prisustvujem nizu slicnih situacija pa takodje tvrdim da NIJE NEMOGUCE da su imali takva iskustva. Vecina tih situacija se odnosila na zvucnicke kablove i gotovo uvek su u "igri" bila cevna tj. lampaska pojacala ali treba biti iskren pa reci da to ne podrazumeva SVA cevna pojacala kao sto ne podrazumeva ni da su se sva poluprovodnicka pojacala dobro pokazala i ponasala. Ipak, uglavnom su cevna pojacala pokazivala cudljiva ponasanja i poprilicne razlike u zvuku pri promeni zvucnickih kablova, ali je bilo i situacija kada su "krivci" bili zvucnici. Dogadjalo se da isto pojacalo (secam se da je firma bila NAIM ali se ne secam modela, mada je bilo i drugih firmi) dosta drugacije zvuci sa svakom sledecom promenom kablova pri istim zvucnicima ali je bilo i kombinacija da isto to pojacalo i neka dva tipa kutija zvuce uz njega apsolutno isto sa 80% kablova koji su probani a ranije je sa njima bilo razlike. Dakle uvek imajte na umu da i zvucne kutije (cak i od vrlo eminentnih proizvodjaca) mogu biti dosta "bolesno" koncipirane sa velikim varijacijama karakteristika u prenosnom opsegu. Dakle, nemojte generalizovati stvari. To sto ste vi u nekoliko situacija imali razlike u zvuku NE ZNACI generalno da zvucnicki kablovi menjaju zvuk.

Vremenom sam na tim testovima primetio i dva fenomena koja su me zaintrigirala da ih pratim kroz takve demonstracije a kasnije sam i citajuci ali i na Internetu na vise mesta pronasao slicne stvari i u drugim oblastima zivota i nauke. To su fenomeni zvani "experimenter-expectancy" ili "eksperimentatorova ocekivanja" i fenomen poznat kao "me too" tj. "i ja takodje". Prirodna je potreba da se bude drugaciji od drugih, najcesce u pozitivnom smislu, dakle bolji, sposobniji, uspesniji ili inventivniji, da se "odskoci" od proseka, pa je u tim stremljenjima moguce cuti ili videti ili osetiti i nesto sto realno nije evidentno.

Sjajan primer je "pronalazak" N-zraka od strane jednog francuskog fizicara negde 1903 godine ubrzo posle Rentgenovog otkrica X-zraka. Navodno je zrake bilo nemoguce meriti ili cak i detektovati bilo kakvim instrumentima vec je jedini nacin bio subjektivni osecaj promene bljestavila prilikom praznjenja elektricnog luka kroz koji su propustani ovi zraci posle prelamanja kroz aluminijumsku prizmu koja je jedina imala uticaja na njih. U zelji da se ne zaostane za Nemcima (Rentgen), desetine tada vrlo uglednih francuskih naucnika su "jasno videle" te promene. Oni koji nisu videli nikakve promene odmah su bili deklarisani kao da su u neku ruku "drugorazredni" pa je deo preostalih naucnika da bi izbegao ponizenje, izjavio da i oni jasno vide razlike u svetlini, po principu "i ja takodje". Stvar je bila i zvanicno prihvacena od strane Francuske Akademije Nauka i sve bi bilo OK da se nije umesao americki kolega fizicar Robert Vud koji je nekako uspeo neprimecen da pre pocetka demonstracije ukrade i stavi u dzep aluminijumsku prizmu koju je posle eksperimenta pred svima izvadio iz dzepa na uzas onih desetina naucnika koji su se kleli da su jasno videli razliku u svetlini za vreme eksperimenta. Takve stvari se dogadjaju kada neko toliko silno zeli i ocekuje da je nesto novo pronasao, da to za njega postaje stvarno, a drugi u razumljivoj ljudskoj zelji da se ne razlikuju i "ne zaostanu" to isto svesno ili podsvesno prihvataju i podrzavaju po principu "i ja takodje".

Ljudski mozak je veoma sposoban da ( delom svesno a delom podsvesno ) stvara svoje "istine" i iz podataka koji to u sustini nisu. Fenomen autoriteta je tu takodje izuzetno znacajan. Nekome ko je stvorio autoritet u nekoj oblasti (bez obzira da li je taj polozaj zasluzio realnim vrednostima) najcesce se bezrezervno veruje sta god da kaze, a pogotovo ako govori ono sto bi vasa dusa i podsvest zeleli da cuju. Jedan od takvih autoriteta u audio oblasti je godinama bio Pol Mesindzer jedan od urednika poznatog casopisa "Hi-Fi News". Kao sto je i sam rekao, nikada nije bio narocit strucnjak za audio tehniku, i jedino pravo merilo su mu bile usi i sluh za koje je verovao (i mnoge ubedio) da su "najosetljiviji" instrument mada je priznavao da su pri tom isto tako i instrument koji je najlakse zavarati i prevariti. Audio biznis je oblast u kojoj se vrte ogromne pare i bespostedna borba za trziste i kupce. Vecina takvih casopisa na svetu se izdrzavaju od reklama proizvodjaca pa nije ni logicno da se ikada dogodi da bilo ko iz takvog casopisa "ispljuje" proizvod firme cije reklame cine ko zna kakav procenat njegovog mesecnog budzeta. Ako i nadjete neki takav tekst, budite sigurni da se ta firma ne reklamira u tom casopisu vec u konkurentskom i obrnuto. Pa sad, kad jedan Pol Mesindzer nahvali do neba ili vise neke kutije, pojacalo ili kablove, budite sigurni da ogromna vecina citalaca (a vecina su uglavnom laici za audio tehniku, koliko god to vredjalo neciju sujetu) to prihvata gotovo bez rezerve jer polazi od toga: ko sam ja da protivrecim ili sumnjam u jednog Pola Mesindzera... Imamo i mi na nasim prostorima primere fenomena autoriteta kojih se svi valjda secamo. Posle onog... "Niko ne sme da vas bije" mogao je TATA da kaze i radi bilo sta a vecina je verovala i to iskreno, jer se to nekako uklapalo u ono sto su hteli da cuju i veruju." <<<<<<<<<

.....edit.......

To je tako svidjalo se to meni i tebi (ili bilo kome) ili ne, i nije proizvod nicijih zelja ili upornosti da tako bude, vec proizlazi iz osnovnih zakonitosti fizike i teorije transmisionih vodova i prostiranja naizmenicne struje kroz provodnike.

Na zalost, to nimalo ne uzbudjuje veliki broj proizvodjaca zvucnickih kablova jer i racunaju na cinjenicu da je ta materija vecini onih kojima treba da uzmu "lovu" uglavnom nepoznata pa nije tesko napraviti nekoliko stranica naizgled vrlo logicnih ali u sustini pseudo-istina obicno potkrepljenih sa nekoliko desetina E-mail poruka "frapantnog" i "Eureka!" sadrzaja u formi "iskrenih" "real life" utisaka zadovoljnih "kupaca".

Ima puno mladih audiofila koji tek ulaze u ove vode i dobro je sto mnogo citaju i magazine i sajtove na Internetu, ali nije dobro sto mnogo veruju svemu i svacemu. "Hiljadu puta ponovljena laz polako postaje istina..." <<<<<<

Originalna tema se nalazi ovde:

viewtopic.php?f=18&t=3416&p=36376&2A#p36376

.

Link to comment
Share on other sites

@Kuja

Izlazna lampaska pojacala-> izlazni trafo->mali damping faktor->trebao bi da zna da su vrlo osetljiva na reaktivne promene ,zbog izlaznog trfoa

Naim->bilo vec reci o specificnosti izlaznog dela->nista neobicno

Neko je u 80" izvalio :Sva pojacala zvuce isto->ne zvuce isto->dokazano u praksi

Sto ne mozes da izmeris, to ne postoji->Japanci savrseni na osciloskopu i klir instrumentu->zvucali kao shuplje kante

U koliko situacija treba da se nesto ponovi da bi to postalo pravilo? Dovoljno i jedan jedini put.

Stav :guske u magli ili "i ja takodje"bi trebao svakoga da uvredi, a ne da bude argument.

Svako ko pise recenzije uredjaja je prodana dusa jer radi to zbog para(plate)

Svet je pun manipulatora koji nam otimaju pare.Marx i Engels.

Audio nije samoubilacka sekta, da bi brinuli o mladim narastajima

Da li neko kojim slucajem ima sliku Borinog gotovog uredjaja ili plocice a da se vidi sta je koristio od delova?

Po cemu ,sto je on napisao ,zasluzuje, da to postane forumski sticky ? kada je izjavio da je to njegovo licno misljenje

Mislite samo svojom glavom i slusajte samo svojim usima

I bez bilo kakvih TATA , pa cak i u audiu ,molim Vas

Link to comment
Share on other sites

Borin tekst je u u svakom slucaju zanimljiv i jako je dobro i elokventno napisan.

Ne mogu da ulazim u polemiku oko svega napisanog posto nisam autor istog.

Ono sto bih posebno izdvojio i ponovio je ovo:

Vremenom sam na tim testovima primetio i dva fenomena koja su me zaintrigirala da ih pratim kroz takve demonstracije a kasnije sam i citajuci ali i na Internetu na vise mesta pronasao slicne stvari i u drugim oblastima zivota i nauke. To su fenomeni zvani "experimenter-expectancy" ili "eksperimentatorova ocekivanja" i fenomen poznat kao "me too" tj. "i ja takodje". Prirodna je potreba da se bude drugaciji od drugih, najcesce u pozitivnom smislu, dakle bolji, sposobniji, uspesniji ili inventivniji, da se "odskoci" od proseka, pa je u tim stremljenjima moguce cuti ili videti ili osetiti i nesto sto realno nije evidentno.

Sjajan primer je "pronalazak" N-zraka od strane jednog francuskog fizicara negde 1903 godine ubrzo posle Rentgenovog otkrica X-zraka. Navodno je zrake bilo nemoguce meriti ili cak i detektovati bilo kakvim instrumentima vec je jedini nacin bio subjektivni osecaj promene bljestavila prilikom praznjenja elektricnog luka kroz koji su propustani ovi zraci posle prelamanja kroz aluminijumsku prizmu koja je jedina imala uticaja na njih. U zelji da se ne zaostane za Nemcima (Rentgen), desetine tada vrlo uglednih francuskih naucnika su "jasno videle" te promene. Oni koji nisu videli nikakve promene odmah su bili deklarisani kao da su u neku ruku "drugorazredni" pa je deo preostalih naucnika da bi izbegao ponizenje, izjavio da i oni jasno vide razlike u svetlini, po principu "i ja takodje". Stvar je bila i zvanicno prihvacena od strane Francuske Akademije Nauka i sve bi bilo OK da se nije umesao americki kolega fizicar Robert Vud koji je nekako uspeo neprimecen da pre pocetka demonstracije ukrade i stavi u dzep aluminijumsku prizmu koju je posle eksperimenta pred svima izvadio iz dzepa na uzas onih desetina naucnika koji su se kleli da su jasno videli razliku u svetlini za vreme eksperimenta. Takve stvari se dogadjaju kada neko toliko silno zeli i ocekuje da je nesto novo pronasao, da to za njega postaje stvarno, a drugi u razumljivoj ljudskoj zelji da se ne razlikuju i "ne zaostanu" to isto svesno ili podsvesno prihvataju i podrzavaju po principu "i ja takodje".

U nekoliko navrata sam se uverio u postojanje tog "expectancy" fenomena, kada se culo ono sto je ocekivano da ce se cuti...

Jednom prilikom je testirana razlika u zvuku izmedju dva interkonekt kabla.

Bili su razlicite konstrukcije i materijala (solid core protiv licni, deblji protiv tanjeg, itd)

Mladi i naivni, na internetu smo citali razne teorije (tipa skin efekat i slicno) i vec smo u svojim glavama stvorili sliku kako bi na osnovu procitanog svaki kabl trebao da svira.

Ideja je bila da samo menjanem polozaja preklopnika prelazimo u hodu sa jednog kabla na drugi. Nazalost zaboravio sam tacnu semu povezivanja (bilo je jako davno).

Greskom koja je nastala pri spajanju i izboru pozicije selektora, u obe varijante smo slusali isti kabl.

Ipak, to nas nije sprecilo da zapazimo primetne razlike u zvuku i to tacno onakve kakvima smo ih zamisljali.

Kako smo se smejali svojoj gluposti kada smo po zavrsenom "testu" otkrili gresku! :listen

.

Link to comment
Share on other sites

viewtopic.php?f=18&t=3416&p=36376&2A#p36376

Procitao sam kompletan text i zakljucio da ljudi citiraju Boru kao svoj stav....

Kako si dosao do takvog zakljucka?!? :listen

Na koji nacin neko (ljudi) moze da u Borinom tekstu (kojeg je dakle on sam napisao) citira Boru? :listen

Na samom pocetku, Bora je lepo napisao da citira delove svojih ranijih postova:

To su stvari o kojima se cesto i puno diskutovalo, i da ne bih sve ponovo kucao, prenosim neke delove mojih postova na tu temu.

To su MOJI STAVOVI na osnovu mog znanja i iskustva....

Pri kraju teksta je bila citirana prepiska izmedju Bore i nekog Zorana.

.

Link to comment
Share on other sites

@Kuja

Svi do sada koji su se javili da komentarisu FTA kablove su koristili istu ili veoma slicnu terminologiju i argumente kao sto je Bora naveo u svom textu,tako da je prosto neverovatno ,da se misli i sklapaju recenice od istih reci ,a da se pre toga nije procitao Borin text i usvojio kao deo svog licnog stava.Na to sam mislio.

Zar nije : Ja sam toliko godina u audiu,pa sam bio tamo ,pa sam prisustvovao tome i tome,ali sam i nasao objasnjenje zasto ljudi "misle"da su culi nesto drugo veoma lici na njegovu pricu o Polu Mesindzeru, ali sa drugom vrstom poruke...

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...