Jump to content


LINN & NAIM republika


sondek

Recommended Posts

Hvala na odgovoru.To sa A i B sistemom mi nikad nije bilo jasno cak i kad su oba aktivna za slusanje u razlicitim prostorima.
Po meni koliko god da su razliciti uvek je jedan zbog neceg bolji,makar podsvesno.
Uzivaj u sistemu i u muzici.Pozdrav
 
Sta se desilo kad si napisa da je Harbeth u jednom trenutku prosvirao.

Nemam pojma, šta sam uradio.
Generalno citao sam po forumima da je Harbeth Super HL5 Plus jako osetljiv (santimetarski) na poziciju. Moguće je da mu je (a i meni za moj ukus) jednostavno “legla” pozicija koju vidite na slici.
Link to comment
Share on other sites

Meni je Harbert i Naim strašna kombinacija, problem je što su veći preskupi i nezgrapni. A manji... čudi me da u sobi od 20kvm nije dovoljan?!

Послато са SM-G960F помоћу Тапатока



Moj jako dobar drugar ima iste zvučnike HL5 i Naim Supernait II.
Kupio je “sistem” bas po preporukama iz časopisa a i nekih poznanika.
To je bilo pre godinu dana.
Pre mesec dana, posle visenedeljnog slušanja u jednom HiFi salonu kupio je najnoviji Accuphase E370 integralac i kaže da ne zna šta nije za tih nekoliko nedelja čuo ali da kad se okrene leđima uvek nepogrešivo prepozna Accuphase E370 (najviše mu se dopada) i naravno kupio ga je.
Harbeth Super HL5 Plus je ustvari “dimenzionisan” za sobe do 30-tak kvadrata.
Harbeth C7-ES3 je verovatno pravi izbor za moju sobu (20-tak kvadrata).
Na forumima kažu da ni jedan od modela “nema” problema da lepo radi i u poddimenzionisanim sobama po kvadraturi.
Da li je to tačno, neznam.
Kod mene su oba ta Harbeth-a i C7 i HL5 radili sjajno uz ogradu da sam kratko zadržao C7 i verovatno im nisam dovoljno posvetio pažnje da ih postavim u pravu poziciju da se same kutije “izgube” u zvuku.
Takođe (veoma sam racionalan, čini mi se da u mom slusanju mnogo više ucestvuje mozak nego uši) taj utisak koji pomenuh (da mi se kutije C7 ne “izgube” u zvuku) moguće je da je zbog toga sto ne mogu da “zaboravim” da su manjih dimenzija tj. da je to problem moj i mog slušanja a ne samih kutija.
Link to comment
Share on other sites

Da ja proizvodim AMP-ove i ja bih isto rekao sto i Naim.
Sigurno je da je Allan Shaw vlasnik i dizajner Harbeth-a na prezentacije nosio Hegel H360 i da takođe kaže da Harbeth radi dobro sa svim dobrim AMP-ovima šta god to značilo.
Na forumima ljudi pominju uglavnom: Accuphase, Lampe, Naim i DEVIALET.
Slušao sam u Londonu pre godinu dana Harbeth Super HL5 Plus sa DEVIALET (sa SAM-om) i to je sviralo neverovatno.
Problem je sto ja nisam pravi audiofil i sto je meni mnogo toga sjajno (nije mi mišljenje validno).

Link to comment
Share on other sites

To je samo baza i stoji kao ukras-vaza.
Kolekciju ploča (veoma pristojnu) davno sam poklonio i ne planiram da nabavljam veliki broj vinila.
Planirao sam da odem do Londona i kupim Linn Itok i Adict ali će to biti izgleda (nadam se) tek 2021..
Da budemo iskreni za taj novac se može naći (verovatno, da ne naljutim nekoga) bolji gramofon no on za mene ima više emotivnu vrednost nego upotrebnu (godinama sam ga imao pre 40-tak godina).
Kada bi ovi iz pozorista znali šta radim odmah bi mi ponudili ulogu Mitketa u Koštani.

Link to comment
Share on other sites

160 mi je u planu.Svuda prodji kuci dodji.Samo boltdown verzija.

Ako nekom treba ovo moje sto je u oglasima, uzimam ga vrlo rado u racun. 2K je cena za republikance za 82/250/hicap/napsc... 250-ka je sa Holden Fisher trafoom.Definitivno bolje zvuci od Olive probao sam direktnu usporedbu u nameri da zavrsim u olive seriji.Nisam mogao preci preko razlike u zvuku da bi imao vizuelno lepsi komplet.Tim starim snagasima je zaista velika prednost taj izvanredan trafo.Steta sto vise ne postoji H&F.Prve serije olive ampova su imale HF trafo,imao sam nap90 i odusevio se kad sam ga otvorio kod prodavca,o'ma smo istrgovali.

Link to comment
Share on other sites

Nait 3 je inace isto sto i 92/90 da se neko ne zaleti misleci da je kupio nesto bolje u dve kutije.R oznaka je samo oznaka za remote(daljinac).Nesto nisam siguran da su 3 i 5 isto.Barem zvucno ,sa nap 90 je sbl svirao odlicno,dok je nait5 bas podbacio,imao onaj muljav zvuk koji nova crna serija ima kod nekih modela..moguce da joj nesto nije bilo dobro,mslm neispravan amp zreo za servis...doduse moj nap 90 je bio shoebox ,sa HF trafoom pa moze biti i do toga.Kazem ja da je trafo mnogo bitna stvar

Link to comment
Share on other sites

Posle obustave prodaje OEM rucki od strane SME jos jedna losa i tuzna vest za gramofondzije .Jelco zatvaraposle100g.   https://www.whathifi.com/news/jelco-closes-down-due-to-covid-19-and-outdated-machinery?fbclid=IwAR2dFnsmV5vl-JpuXubfdqsQlxlAXlx3op643Cr_l6jZgDmYkqmGw3MCxt0

Losi i jeftinini gramofoni iz kine preplavili su trziste,bitno da se vrti i da je jeftino,da lici na gramofon,a kvalitet 0 ,krive igle,mrdave rucke i lezaji sa luftom i bukom,antiskejting koji ne radi...al sta znaju novi kupci danasnji.Doduse ni ne ocekuje covek prevaru,a cena je mamac najbolji.Bitna je cena,pa nek traje 2-3g.Kupaca za kvalitet nestaje nestaje,kresu se troskovi,dizu se ljudozderski krediti, smanjuje se broj kupaca drasticno, dobri gramofoni postaju skupi,pa preskupi i pokusava se cenom nadoknaditi i tu lako dodje kraj.Uz sav hajp gramofona i ploca mogu da naslutim kraj kvalitetnog i zanatski vrhunskog gramofonisanja. Stare fizicki i majstori zanata,pitanje ima li ko da ih nasledi.

U svakom slucaju ove varijante Majik-uskoro biti nece,pitanje koliki lager rucki postoji.Meni se konkretno mnogo vise svidjala ova rucka i prijala oživljena stara facinacija Linn-a japancima, nego Projekt na Linn-u.

20200512_220337.jpg

Link to comment
Share on other sites

 trebalo je da ja kupim Jelco ručku... jer će verovatno uskoro LP12 sa tom ručkom postati kuriozitet... a prošao bih i dosta jeftinije :D 

Osim toga, nisam baš primetio na Ebay-u da se te ručke masovno prodaju, kao Pro-ject 9cc, koje je Linn ranije ugrađivao u Majik verziju LP12-ice, a to su kupci LP12-ica prvo menjali na svojim gramofonima. Što znači da su možda Jelco kvalitetnije, ili je ugradnja trajala suviše kratko

Link to comment
Share on other sites

Meni ta Project rucka u ruci kao igracka. Jednostavno posle Ittok zdelanog u Japanu cije mi je rukovanje pravo uzivanje ne bih nikad mogao to svakodnevno stavljati na plocu.Zaista ih je vecina prodavana odmah kao nova na ebay.Imam osecaj da je bitno bilo napraviti velik upgrade Sa Akitom i toga podici cenu Akito rucki, ali velik broj ljudi je uzimao vintage linn rucke.To je bio neki opsti stav na PFM.

Za razliku od nje Jelco mi je bas solidno delovao.Ne treba da zalis naravno sto imas bolju rucku.

 

Link to comment
Share on other sites

kad smo već kod ručki, danas sam obnavljao gradivo sa britanskom firmom Wilson Benesch.

Oni su sredinom 90' godina napravili među prvima ručku od ugljeničnih vlakana. 

Nikada nisam bio u prilici da je vidim ali na slikama meni izgleda fascinantno. 

images.jpeg

wilson-benesch-full-circle-turntable.jpg

unnamed.jpg

Link to comment
Share on other sites

Obožavam savremene materijale i konstrukcije.
Stvarno ručica izgleda prelepo.
Međutim, razvoj takvih rešenja je toliko skup da mi se čini da to sebi samo može nažalost priuštiti samo vojska (sopstveni iskustvo) koju ova sveta ne dotiče ili firme poput Apple i sk.
Znam koliko je pomenuta firma “skupa” verovatno upravo iz razloga da bi naplatila razvoj, ali i pored toga nisam ubeđen (potpuno neargumentovan stav iznosim) koliko je to rešenje stvarno dobro a koliko urađeno da bi se bilo trend setter.
Nekako su mi bliza (zbog pomenutog) klasična rešenja (čelik, drvo ...) jer iz sopstvenog iskustva znam koliko je teško i tehnološki komplikovano realizovati običnu izitenzoidnu konstrukciju a kamo li konstrukciju ručice pred koju se postavljaju znatno složeniji zahtevi.

Link to comment
Share on other sites

@Srecko, drago mi je što si prepoznao složenost jednog ovakvog poduhvata. 

Wilson Benesch pratim još od osnivanja '90-ih godina na žalost samo posredno preko audio magazina Stereoplay kojima je dvojac kontruktora iz Britanije bio od početka simpatičan.

Manje bitno kako su dali ime firmi (Wilson I Benesch su devojačka prezimena njihovih supruga) nego kako je firma pokrenuta.

Pokrenuta je kao mala startup kompanija. Za SRB nepojmljivo. Znači bez Apple, Microsoft i sličnih budžeta iza sebe.

Prvi gramofon (slika u prilogu) sa navedenom karbonskom ručicom dokazuje po izradi i izgledu da nisu baš po završnoj obradi i dizajnu bili dubokog džepa, više su imali verovatno u glavi i mošnicama nego u džepu.

Druga slika koju ću postaviti je ručica Target koja je proizvod zrenjaninske male privrede. Na njoj su primenjena rešenja iz domena mašinstva i oružarstva. Ručica je iz jednog monolitnog šupljeg drveta. Podesiva po visini, ima klasičan antiskejting a pokreti kretnog dela su rešeni umešnom kombinacijom konusnih elemenata. Lift je sa ekcentričnom polugom iz domena rešenja zatvarača pešadijskog naoružanja.

Zašto ovo pišem? Pa zato da ilustrujem da I ovde ima pametnih ljudi kojima možda poslovno okruženje ne dozvoljava da se hobi i ljubav prema hajfaju izrodi u unosan biznis. Dotle će ova ručica da čami na polici a ja imam obavezu da vas obavestim o njenom postojanju.

Kao i o postojanju gramofona sa fiksiranje osovine tanjira u dve tačke (dole a i gore) koji svira kod istog zaljubljenika - treća slika. Na njemu je modifikovana ručica sa ELAC gramofona.

wilson_benesch_wb-one__large_full.jpg

IMG_20200513_10517.jpg

IMG_20200513_33559.jpg

Link to comment
Share on other sites

7 sati ranije, zflazar said:

kad smo već kod ručki, danas sam obnavljao gradivo sa britanskom firmom Wilson Benesch.

Oni su sredinom 90' godina napravili među prvima ručku od ugljeničnih vlakana. 

Nikada nisam bio u prilici da je vidim ali na slikama meni izgleda fascinantno. 

wilson-benesch-full-circle-turntable.jpg

 

Ovu WB rucku ukupio drugar nedavno sve zajedno cini mi se sa onim Cyrcle TTom - mada nisam siguran da je pokrenuo do sada. Uzivo ne deluje nista narocito (estetski), a kako svira ce javim kada prosvira :-) 

Link to comment
Share on other sites

12 sati ranije, sondek said:

Losi i jeftinini gramofoni iz kine preplavili su trziste,bitno da se vrti i da je jeftino,da lici na gramofon,a kvalitet 0 ,krive igle,mrdave rucke i lezaji sa luftom i bukom,antiskejting koji ne radi...al sta znaju novi kupci danasnji.Doduse ni ne ocekuje covek prevaru,a cena je mamac najbolji.Bitna je cena,pa nek traje 2-3g.Kupaca za kvalitet nestaje nestaje,kresu se troskovi,dizu se ljudozderski krediti, smanjuje se broj kupaca drasticno, dobri gramofoni postaju skupi,pa preskupi i pokusava se cenom nadoknaditi i tu lako dodje kraj.Uz sav hajp gramofona i ploca mogu da naslutim kraj kvalitetnog i zanatski vrhunskog gramofonisanja. Stare fizicki i majstori zanata,pitanje ima li ko da ih nasledi.

 Zapravo, ja mislim da ce Kina i slicne manufakture u dobrom delu spasiti HiFi. Ovaj period je vrlo dobro pokazao da se HiFi prodaje i bez slusanja i bez salona.... Osim kod zapecaka sveta, kao sto je Srbija, sa groznim carinama, vecina ima opciju da nesto naruci online, primi, poslusa mesec dana i vrati ako im se ne svidja. Dosta

 Ovde na forumu je Topping dosta popularan, napolju Schiit i Denafrips imaju taj model i odlicno im ide. Martin Logan je uveo prodaju preko Amazona pre par godina (sic!), ima dilerskih kuca u US koje nude takvu prodaju kupcima koji ne mogu da dodju u njihovu radnju. Kupis, slusas, ako ti se ne svidja vratis.

 Ne mislim da je ovo lose. Dileri nude fantasticnu uslugu, ali to dolazi uz cenu. Ovo nije samo za HiFi vezano, znam da vidjam dosta zena koje vise ne idu u parfimerije, vec u hipermarkete po dosta toga... Jednostavno Lilly ima super uslugu, ali dzaba kad je Nivea 20% jevtinija u Tempo-u.... A nju ne mozes ni da vratis - sa HiFi-em i kupovinom on-line je to jos lakse.

 Jeste, u pravu si, kvalitet pati za malu cenu - ali to je bilo i do sad. I pre su ljudi kupovali krs gramofone u supermarketima, Ono sto sad imamo, i sto je super pokazao @zflazar sa ovom ruckom iz Zrenjanina.. deluje super! Ovo, zajedno sa cinjenicom da je digitalna tehnologija postaja bas jevtina i pristupacna, ce omoguciti mnogo veci razvoj i verovatno bolje proizvode. Da nije interneta i te demokratizacije prodaje ne bi imali ni npr. Soulines koji pravi ubica gramofone.

 Stare majstore zamenice novi kao i nove tehnologije... Ocekujem da 3D stampa uskoro da poraste sa uticajem bas na gramofone - VPI vec 3D stampa rucice.

 Ne brini se za gramofone. Cena ide dole, kvalitet ne... ima krsa za male pare, ali to je uvek bilo. :)

Link to comment
Share on other sites

u pravu si. Pomalo smo zaboravili da se u nemačkim Quelle i Neckermann supermarketima kupovala gomila đubrekanja od gramofona '70-'80 godina, nije pobogu svako imao niti želeo u kući EMT-a.

Ja sam veselo živeo od 1969-1988 godine uz gramofone koji su se odazivali na ime Turandot i Uher SchrottSpieler. Ovaj drugi je imao neki teg nazad koji si navrnuo da ploča ne preskače i shell koji je primao sa gornje strane žvakaću gumu i 50 para da oteža"iglu". Ne sećam se da li je imao antiskejting jerbo sam saznao za njega 1989 godine.

Najviše ploča sam ipak poslušao na onom Turandotu, njemu hvala i večna slava. Onda se slušala prosto muzika a nisu se brojali kašlji i prdeži na snimcima uživo. Nisam imao pojma o širini scene, homogenosti komunikacije među izvođačima, tamnoj ili svetloj muzičkoj pozadini, gramaži i čistoći vinila, pirinčanopapirnog antistatičnog usviranog omota, tajnoj formuli Američke kongresne biblioteke za eliksir za čišćenje ploča, ultrazvuku, zerostatu, demagnetizatoru vinila.

Kad pobrojim sve ovo, lako sumnjam da smo uklizili u malograđanski promašaj suštine najgore vrste. 

Hajde da se potrudimo da ne skliznemo preko ivice ponora ličnim primerom umerenosti za koji ja baš nisam uspešan nimalo samo se vraški trudim.

Popularizaciji gramofona pre svega treba masovna baza korisnika, pre svega ljubitelja muzike. Iz toga će tržište srediti i cenovne razrede i ponudu kako hardvera tako i softvera/LP-a.

Dobar gramofon sa dobrom ručkom, iglom i pripadajući phono preampom ne bi smeo da košta više od 1000€ sa sve dvogodišnjom garancijom.

Nova LP ploča bi trebala koštati 10€ +/- 5€. Prodaja novih ploča bi trebala u 99% slučajeva da bude preko interneta vezana za preslušavanje albuma preko striming servisa.

To bi bio šut u perineum celoj nafuranoj elitističkoj bandi koja je nemalo kriva za status gramofona kao statusnog simbola, kupovine rodovnika ili hipsterajskog pozerstva na društvenim mrežama. 

Ovo gore napisano je u manjoj meri društvena kritika a u većoj meri žal za mladošću. ALI (kako bi napisao @Majda) mirnije bih spavao srećniji u sadašnjosti a sigurniji u budućnosti kad bi se vratile žurke i diskoteke gde se muzika pušta sa crne ploče.

P.S. hvala novim tehnologijama, našao sam na YouTube snimak moje absolutno prve  muzičke uspomene: 

 

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...