Jump to content


SFRJ HI-FI


accuphase

Recommended Posts

E, pa momci, sad ste me odusevili!

Secam se kada je moj dobar prijatelj kupio kod Makedonaca gramofon sl-d3, a ja isao isto vece da ga nastelujem. Bile su to fine cene, onako postene i sa podnosljivim dazbinama. On je, posto smo svi tada isli u skolu, poslao caleta u Skoplje po gramofon. Kada je masina stigla skupilo se drustvo da gleda pustanje u rad. Ja sam, sav vazan posto sam prethodno od strica posisao svo njegovo znanje, dosao sa protraktorom i ostalim pomagalima, zasukao rukave i za desetak minuta sprava je mogla da zasvira. Ne treba da vam pricam kakvo je bilo odusevljenje!

A samo par godina ranije:

Meni je dugo, dugo vremena najsrecniji dan u zivotu bio onaj kada smo, onako djuture, cela porodica, isli na Surcin da preuzmemo prvi hi-fi koji je tata kupio sestri i meni. Bila je to Hitachi linija koja se sastojala od gramofona 355, pojacala HA 5300 i nekih zvucnika iste firme, ali koji nisu bili bas premija, jer nismo mogli vise da se protegnemo sa finansijama. Te subote krajem avgusta ..., a inace smo jos desetak dana pre uplatili sve sto je trebalo, niko se nije posebno nadao da ce nas sa carine bas tada pozvati. Ocekivali smo poziv tek sledece nedelje, ali roba je stigla avionom iz Ljubljane i dezurni brka u zelenkastoj uniformi nas je okrenuo samo sto smo bili rucali. Radosti nije bilo kraja, ne mogu vam to opisati recima. Nije bilo govora da neko od nas ostane kod kuce. Mislim da smo u roku od dvadeset minuta bili u Carinarnici i jedva napakovali gepek kutijama, jer ... bilo je tu dosta robe. Kada smo stigli kuci, sacekao nas je stric koji je vec sve pripremio da namontira nas prvi pravi hifi. A mala sestra je povikala: - Ja pustam prva moju novu plocu ABBA-e! Kasnije su dosle druge stvari i dogadjaji, ali taj dan kada sam imao tacno petnaest godina mi je dugo bio nesto najlepse u zivotu. Da bih objasnio kako je do toga doslo treba da kazem da sam, ustvari, bio vise od godinu - godinu i po bez gramofona, tj. odkako se nas stari gramofon - plastikaner iz pedesetih pokvario. Ponekad bih kupio poneku plocu, ali je proces biranja uredjaja trajao izuzetno dugo, dok na kraju nismo napravili neku shemu i narucili Hitachi. Secam se da je triling aparata bio tacno 1200 maraka, bez dazbina koje su bile negde oko 70%. Samo pojacalo, koje je bilo glavni igrac u prici (inace, bilo ga je na par tema na ovom forumu, pa pretrazite da vidite slike i komentare; nedavno je ZenMod prodao svoj primerak) je kostalo nesto vise od pola sume, 631 marku, dok su druge dve sprave delile ostatak sume fifti-fifti. Mnogo kasnije, dogadjaji kao sto su rodjenja dece su potisnuli hifi na drugo, trece mesto, ali ako vam kazem da se danas ne bih toliko obradovao da mi neko pokloni ceo Krell-ov home theatre ili najjacu konfiguraciju Audio Note sa sve Gaku-on, verujte mi da ne preterujem.

Na kraju da zavrsim jednim ozbiljnijim pitanjem za drustvo: da li ste citali tekstove G. Dusana Dragovica koji su objavljivani krajem sedamdesetih? Vidim, pominjete Galaksiju, pa rekoh sebi: ovo je bilo daleko sadrzanije i sa mnogo vise detalja, saveta, uputstava. Nemam nameru da omalovazavam Galaksiju, naprotiv, imam negde u steku i ovu knjigu G. Regaseka, samo mislim da je Dragovic dao vise hifi zajednici. Ako niste citali kazite, pa da postujem link na odgovarajuce mesto.

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 197
  • Created
  • Last Reply

Secam se tog velikog testa dekova iz Galaksije. Nego, da li je to autorski rad ljudi iz redakcije ili je odnekud preneseno?

G. Branko Bozic je u moj zivot usao nesto posle G. Dragovica, a ako vam kazem da sam svakog drugog utorka uvece isao na zeleznicku stanicu, jer je u tamosnjem kiosku mogao najranije da se kupi Auto Magazin pomislicete: kakav je ovaj zaludjenik bio! Sto se tice subjektivizma u pisanju i docaravanju tehnikalija mislim da su Bozic i Dragovic tu negde podjednaki, jedino sto je Dragovic imao vise prostora da komentarise izmerne rezultate. Kod Bozica sam prvi put procitao nesto znacajnije o kablovima, jer ranije o tome, jednostavno, nije bilo pomena. Takodje, preko njega sam upoznao Kuzmu i ostale nase konstruktore.

Da li je neko citao zagrebacki Trend? Oni su bili izuzetno ozbiljna novina, dosta sam ih sacuvao, ali, interesantno, imena clanova redakcije su mi izbledela.

I jos jedno, pa da zavrsim: ko je imao prilike da prisustvuje zanimljivim prezentacijama u Tehnoprometu na Bulevaru, polovinom osamdesetih? G. Sinisa Zdravkovic, prvi covek hifi odeljka te firme, je bez sumnje ucinio mnogo za razvoj naseg hobija u Beogradu, a i sire. Verovatno veliki broj ljubitelja dobrog zvuka, u koje i sebe ubrajam, i danas slusa sprave koje su on i ekipa uvezli i prodali.

Link to comment
Share on other sites

nemam pojma, meni je u najboljem secanju ostao najstariji yu hi-fi

tandberg salon u makedonskoj - balavio na tr 2055 i tr 2075, studio monitor i tl 5020 zvucnike - sve vrh uredjaji i danas

salon u emilijana josimovica - thorens, quad, acoustic research - sve nedostupno

u zagreb se islo po sansui i marantz

Link to comment
Share on other sites

nemam pojma, meni je u najboljem secanju ostao najstariji yu hi-fi

tandberg salon u makedonskoj - balavio na tr 2055 i tr 2075, studio monitor i tl 5020 zvucnike - sve vrh uredjaji i danas

salon u emilijana josimovica - thorens, quad, acoustic research - sve nedostupno

u zagreb se islo po sansui i marantz

Link to comment
Share on other sites

Secam se tog velikog testa dekova iz Galaksije. Nego, da li je to autorski rad ljudi iz redakcije ili je odnekud preneseno?

G. Branko Bozic je u moj zivot usao nesto posle G. Dragovica, a ako vam kazem da sam svakog drugog utorka uvece isao na zeleznicku stanicu, jer je u tamosnjem kiosku mogao najranije da se kupi Auto Magazin pomislicete: kakav je ovaj zaludjenik bio! Sto se tice subjektivizma u pisanju i docaravanju tehnikalija mislim da su Bozic i Dragovic tu negde podjednaki, jedino sto je Dragovic imao vise prostora da komentarise izmerne rezultate. Kod Bozica sam prvi put procitao nesto znacajnije o kablovima, jer ranije o tome, jednostavno, nije bilo pomena. Takodje, preko njega sam upoznao Kuzmu i ostale nase konstruktore.

Da li je neko citao zagrebacki Trend? Oni su bili izuzetno ozbiljna novina, dosta sam ih sacuvao, ali, interesantno, imena clanova redakcije su mi izbledela.

I jos jedno, pa da zavrsim: ko je imao prilike da prisustvuje zanimljivim prezentacijama u Tehnoprometu na Bulevaru, polovinom osamdesetih? G. Sinisa Zdravkovic, prvi covek hifi odeljka te firme, je bez sumnje ucinio mnogo za razvoj naseg hobija u Beogradu, a i sire. Verovatno veliki broj ljubitelja dobrog zvuka, u koje i sebe ubrajam, i danas slusa sprave koje su on i ekipa uvezli i prodali.

Link to comment
Share on other sites

Dragović je radio, za mene nezaboravne, usporedbe tunera, sjećam se njegovih tekstova o koetsu zvuÄnicama,

ne znam da je itko osim njega ovdje pisao o elcaset deckovima.....

I meni se Äini da Galaksija nije to sama testirala, ne vjerujem da su imali laboratorij za to, nego su vjerojatno

te testove prenosili iz nekih njemaÄkih Äasopisa.

Deck sa Technics reklame?

Sad je i mene to zainteresiralo, iz usporedbe na brzinu, Äini mi se da je to M45, barem je najsliÄniji.

M270x ima ovaj NR selector (dolby, dbx) lijevo od Rec input regulatora.

E, ko klinci smo sanjali takve linije....

post-3721-128510764714_thumb.jpg

post-3721-128510764714_thumb.jpg

Link to comment
Share on other sites

Meni je od tekstova u Trendu ostao u jako lepom secanju uporedni test vrhunskih pick-up-a. Sakupili su jedan Koetsu, dva vdH, odn. jedan vdH, a drugi Empire, zatim Linn Asak i Karma, najjaci Ortofon koji se tada pravio i, cini mi se, jednu AT glavu.

Imali su i finih testova zvucnika, a u vreme pojave hifi videorikordera su koplja ukrstili Revox B77 sa dekom i vcr-om (ne secam se modela). Naravno, Revox je pobedio.

Link to comment
Share on other sites

Zagrebacki ,,Trend,, je mozda najstariji u malom broju Ex-Yu Hi-Fi publikacija...mozda i jedini !!!

Prvo je izlazio ,,Trend,, sa izuzetnim clancima o audio-video uredjajima(sredinom 80-ih),od 1989 je uz njega izdavan a+v dodatak da bi na kraju prerastao u samostalao izdanje audio/video trend.

U jednom od ,,dodataka,, predstavljen je Scepanov Nakamichi dragon.Kao i audio/video trend imam skoro sve brojeve,dok god sam mogao da ih dobijam postom iz ,,neprijateljske,, republike.

I dan danas ne znam da li su i dokle nastavili da izlaze,i da budem iskren neizmerno mi je zao zbog toga !!!

Link to comment
Share on other sites

Meni je od tekstova u Trendu ostao u jako lepom secanju uporedni test vrhunskih pick-up-a. Sakupili su jedan Koetsu, dva vdH, odn. jedan vdH, a drugi Empire, zatim Linn Asak i Karma, najjaci Ortofon koji se tada pravio i, cini mi se, jednu AT glavu.

Link to comment
Share on other sites

Moj prvi sistem je bio risiver Korting ta-220 i dvoglavi dek Korting c-220+EI Nis zvucnici.Bio sam klinac kad je moj Cale to dobio novo iz Nemacke,zvucnike je kupio kod nas.Korting je bio standardnih dimenzija,dek je imao high com.A risiver je imao 2 digitalna pokazivaca jedan za frekfenciju a drugi za broj memorisane stanice.To je za mene klinca tad bilo cudo tehnike.Sad kad imam kataloge tek vidim da to nije bilo ni malo jeftino tad.Risiver je bio preko 1300 dm,a dek 900 kataloski.Onda sam 1990 godine usao ponovo u hifi vode kupovinom deka Sansui dx-111(dvoglavi nov,platio sam ga tad 600 dm),ubrzo sam nabavio i svoj prvi troglavi dek Pioneer cta-9x.Sad taj Sansui smesno kosta,a nekad sam bio presrecan sto sam ga imao.Secam se kad sam tad video jednog momka u autobusu kako nosi u kutiji troglavi dek Technics rsb-705(jos sam tad imao Kortinga),rekoh tad sebi sa velikim divljenjem blago njemu ima troglavog Technicsa(malo ko je imao takav dek da sam ga ja znao).A sad i taj Technics smesno kosta.Dekovska vremena bila su tad,a onda dodje digitalizacija(dat,dcc,md,cdr),mada su se dekovi opet dobro drzali i pored napada svih nabrojanih formata.Eh,kad bi se opet vratila dekovska vremena,kud bi nam bio kraj.

Link to comment
Share on other sites

Moja "dekovska" prica lici, pomalo, na sve druge moje hifi price iz skolskih dana. Posto je prvi sistem sa gramofonom kupio tata, prepustio je sestri i meni da se dalje snalazimo sami. Obicno bi to bilo ovako: prvo nam je trebao tjuner, posle dek, posle bolji pick-up, zatim bolji zvucnici, pa bolji gramofon i tako dalje ukrug, dok ona nije odustala od igranke, odselila se, udala, a ja joj za svadbu kupio HK liniju i poklonio neke stare kutije. Ja bih obicno ponesto raduckao, pomagao nekom u nekom poslu i ustekovao nesto maraka (ili dolara, svejedno). Onda bih izneo problem u familiji i rekao sa koliko para raspolazem. Tu bi najcesce priskakale mama i baba, sa nekih trecinu ili cak polovinu para i onda bi krenuo u citanje oglasa i obilazenje radnji. Najcesce se desavalo da nabavim spravu barem za jednu do dve klase iznand planiranog, pa je tako jednog leta uleteo dek Sansui SC 5300 (odlican dvoglavas od deset kila). Cena novog u Poljoopskrbi je bila za mene nedostizna, ali sam u isto vreme pecao neki Akai, Aiwa, Technics ili JVC vise srednje klase. Odjednom vidim oglas u Politici (jeste, tada su glavni oglasi za ove stvari izlazili subotom u Politici, nije bilo Halo oglasa) da neko prodaje doticni dek - nov! Okrenem odmah telefon i za nepunih sat vremena smo stric i ja pristigli na lice mesta. Fazon je bio u tome da je student medicine kome su matorci ziveli preko doneo sebi masinu snova, ali nije polozio ispite tog juna, morao je da se seli iz Beograda natrag u neku Svabiju ili Holandiju i Sansui je promenio vlasnika, a da nije cestito ni zasvirao. Tako sam dobio svoju masinu snova, ali za nekih pola cene ... eno ga i danas drzi se.

Link to comment
Share on other sites

Moja "dekovska" prica lici, pomalo, na sve druge moje hifi price iz skolskih dana. Posto je prvi sistem sa gramofonom kupio tata, prepustio je sestri i meni da se dalje snalazimo sami. Obicno bi to bilo ovako: prvo nam je trebao tjuner, posle dek, posle bolji pick-up, zatim bolji zvucnici, pa bolji gramofon i tako dalje ukrug, dok ona nije odustala od igranke, odselila se, udala, a ja joj za svadbu kupio HK liniju i poklonio neke stare kutije. Ja bih obicno ponesto raduckao, pomagao nekom u nekom poslu i ustekovao nesto maraka (ili dolara, svejedno). Onda bih izneo problem u familiji i rekao sa koliko para raspolazem. Tu bi najcesce priskakale mama i baba, sa nekih trecinu ili cak polovinu para i onda bi krenuo u citanje oglasa i obilazenje radnji. Najcesce se desavalo da nabavim spravu barem za jednu do dve klase iznand planiranog, pa je tako jednog leta uleteo dek Sansui SC 5300 (odlican dvoglavas od deset kila). Cena novog u Poljoopskrbi je bila za mene nedostizna, ali sam u isto vreme pecao neki Akai, Aiwa, Technics ili JVC vise srednje klase. Odjednom vidim oglas u Politici (jeste, tada su glavni oglasi za ove stvari izlazili subotom u Politici, nije bilo Halo oglasa) da neko prodaje doticni dek - nov! Okrenem odmah telefon i za nepunih sat vremena smo stric i ja pristigli na lice mesta. Fazon je bio u tome da je student medicine kome su matorci ziveli preko doneo sebi masinu snova, ali nije polozio ispite tog juna, morao je da se seli iz Beograda natrag u neku Svabiju ili Holandiju i Sansui je promenio vlasnika, a da nije cestito ni zasvirao. Tako sam dobio svoju masinu snova, ali za nekih pola cene ... eno ga i danas drzi se.
Link to comment
Share on other sites

Ne znam gdje je zavrÅ¡ila ta maÅ¡ina, al vidim da je ortofon pojaÄao ponudu, sad imaju i par ruÄki :thumbsup2

Izgledaju vrlo ozbiljno!

JoÅ¡ samo kad iz mode izaÄ‘e taj analitiÄki zvuk koji su nametnuli CD-i...

By the way, nije mi baš jasno zašto današnji, moderni gramofoni teže prema hladnom zvuku CD-a?

Stari Linn ili Thorens je donosio muziku na puno humaniji naÄin.

Al bitno je da se stvari pomalo kreću....

Ortofonu plus, svakako!

Link to comment
Share on other sites

Najbolja tema do sada!

ÄŒitao "Galaksiju", "Start", "Sam" i "Trend"...

Koja lepa sjeÄanja ste mi prizvali. Carevi ste!

I ja sam se slinijo na izloge od trgovina ovdje u Ljubljani. Nije bilo nikakve Å¡anse da se pomaknem od mono kasetofona Grundig. :thumbsup2

O svim Hi-Fi napravama, "znao" sam sve. ÄŒak smo sa roÄ‘akom jednu mini liniju napravili iz LegiÄa.

Bila je svih moguÄih boja. :lol:

Danas, potrošaštvo, sve ti svejedno. Nakon tri meseca ti "dole visi" za sve što si kupiš.

Malo, malo pa bi Äovjek opet neÅ¡to. Nikad kraja. Stalno neÅ¡to nezadovoljni. Nikad vremena.

ÄŒovjek, Äovjeku vuk. :wink:

Hvala svima, puno. :listen

Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...