Jump to content


Dražo

Donator foruma
  • Posts

    1,439
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    1

Everything posted by Dražo

  1. Inace, vec sam se igrao sam odredjenim tvikovima na ovom gramofonu. Pre svega sa armboard-om, i razlicitim materijalima (obecao sam svojevremeno review po tom pitanju, i trebalo bi da ga bude, samo da uhvatim vremena za ponovo menjanje i testiranje, kako bi pisanje o iskustvu bilo sto tacnije). Od materijala, probao sam izvorni medijapan, blazujku, perpex (ploca od 5mm i ispod ispuna mdf adapterima), karbon fiber u celosti, balsu+kabron fiber 2mm, i na kraju perforirani bambus sa gornjom plocom od karbon-fibera 2mm. Najbolje se za moj ukus pokazao bambus+KF, te otud ideja i da se radi plinth od bambusa (plus sto je bilo nekih usputnih saveta i preporuka iskusnih, za bambus, kao generalno odlican "gramofonski" materijal). Takodje sam donju plocu fabrickog plinta probao u nekoliko kombinacija. Izvorno je to sperploca od 5mm. Ja sam probao deblje ploce, i to sperplocu, mdf i blazujku. Blazujka je odnela ubedljivu pobedu, i dan-danas stoji/svira. Kada je aluminijumska subsasija u pitanju, uradio sam samo jednu stvar, i nisam isao dalje, tj. nisam testirao nekoliko puta, da li je bolje sa tim tvikom, ili bez njega. U tom trenutku mi se ucinilo napretkom, i tako je ostalo do danasnjih dana. U pitanju je bitumen traka, kojom sam sa unutrasnje strane izlepio celu aluminijumsku subsasiju, kao i kuciste motora. Tako da je i ovaj tvik (ili neki buduci, ili i bez tvika) takodje predmet (prateci) ove igre oko plintha. Tanjir sada nije bitan, fabricki je stakleni, ali ce se uskoro probati i tzv. bajadera (aluminijum+mesing), ili i nesto egzoticnije tipa titanijum i sl. (za sada u snovima, ali za pocetak je ideja tu).
  2. Ok, posle ovih poslednjih nekoliko pisanja, ideja koja mi se dugo mota po glavi, ocigledno prelazi u fazu 2 - pripremu za realizaciju (to bi bio mali predah od zica). Ideja je plinth Systemdeka IIX od bambusove daske. U tom smislu, znacio bi mi svaki savet i sugestija iskusnih, narocito onih koji znaju vise o gramofonima sa "visecim" vesanjem, na sta obratiti paznju, sta se moze i poboljsati, eventualno i subsasija... Umeca za rad sa drvetom imam dovoljno, alata i masina takodje, ima i daske da se nabavi (recimo shorturl.at/nsDRU ili i kuhinjske daske kao sto je ova shorturl.at/nBGP1), imam i Systemdek, ciji plint je na oko jednostavan, i ceo sistem subsasije, pa verovatno sa kopiranjem "jedan na jedan" ne bi trebalo da bude greske... Recimo, kada gledam dasku sa prvog linka, vidim da je debljine 18mm. Na fabrickom Systemdeku je plint od daske 10mm. Tehicki se moze izvesti, ali je pitanje mase i sprovodjenja vibracija. Bambus bi trebao da se ponasa odlicno u tom smislu, ali da li tu ima nesto drugo na sta bih trebao da obratim paznju, da se vecom debljinom ne gubim nesto, i sl.? Kao sto rekoh, svaki savet, sugestija, a ponajvise licno iskustvo, i vise nego su dobrodosli.
  3. Pa manji je "pucanj u koleno" nego ono sto se meni mota po glavi - kutija da, ali ne razvodna, vec jedna kutija, za jedan osigurac i za jednu spravu. A sto se tice premoscavanja, zar ne bi jos lakse (i mozda i bolje) resenje bilo da se jednostavno ta zica (u prekidu) zameni jednom celom monokristalnom?
  4. Hm, da, na to sam ustvari i pomislio, ali ne napisah bas to. Cini se kao dobra ideja, samo sto povecava broj utikaca. Kablovi nisu problem, posto ih pravim prema zelji i nameni. A vise monokristala u sistemu (da li konektori ili zice), znaci bolji zvuk, bez obzira sto ce mnogi tvrditi da je bolje sa sto manje prekida. Ovde je prosto tako, materijal oplemenjuje zvuk - vise njega, vise plemenitosti. Generalno, svakako korisna ideja, posto osiguraci budu skrajnuti, kada se recimo menja iec sasisjki (onaj fabricki sa ugradjenim osiguracem) za neki bolji (pa i monokristalni, to ce biti zanimljivo probati) - osiguraci ostanu negde unutar uredjaja, ko zna kako prikaceni/povezani. Ovakobi dobili svoje bitno mesto, i mogucnost lake promene, pa i vracanja sa boljim. Hvala jos jednom na korisnom predlogu.
  5. Nazalost po hifu, bolje od belog bora sumnjam da ce ici
  6. Nazalost po hifu, bolje od belog bora sumnjam da ce ici
  7. Hvala Vam na recima podrske! Istina je da sam uzasno daleko od velike vecine pravih hifi diy-era. Ali kako sam u celoj prici tek okruglo 25 meseci, ja sam i vise nego zadovoljan postignutim. Gledam da bukvalno svaki dan nesto novo naucim, makar bila i neka marginalna sitnica. Sve sto postignem cini me izuzetno sretnim, i kao sto rekosmo, to negde i jeste sustina. Takodje, sistem je sa strane cene i ulaganja dostigao uglavnom svoj vrhunac, te sada idem ka cenovnom downgrade-u, a povecanju kvaliteta zvuka, iskljucivo uz licno zalaganje i diy-erisanje, u skladu sa trenutnim znanjem i mogucnostima, i naravno, uz usputno ucenje, upravo kako ste metaforicki gore i opisali vocnim recnikom. Za 2 godine sam dosao do gotovo kompletno svojih diy kablova (sa tudjom zicom), kompletnog internog ozicenja svih uredjaja i kutija (time se bavim ovih dana, i bavicu se ove jeseni), do korisnih mehanickih tvikova oba gramofona, uz zelju da idem i dalje, za pocetak i za vezbu, izradom plinta sa systemdek, koga je najprostije moguce iskopirati (naravno, podrazumeva se samostalno odrzavanje i podesavanje gramofona, sto sam do skoro placao). Zatim menjam sve sasijske konektore sam, na svim uredjajima, a to sam pre godinu dana placao po 20-30 evra samo za jednu intervenciju (lemilicu prvi put kupio prosle jeseni). Takodje sam savladao (to vec godinama iz hobija) rad sa drvetom, sto mi je pomoglo da sam izradim kompletne audiofilske police svakog sistema, postolja za nekoliko pari zvucnika, stalke... Moram reci da svega ovoga ne bi bilo da nije i ovog foruma, i pregrst dobronamernika cije savete uvek pazljivo slusam (ili citam). Ako se samo setim da pre tacno 2 godine nisam znao sta je interkonekt, sta je integralac, sta je phono, da sam tada video prvi put gramofon uzivo... malo je reci da sam prezadovoljan postignutim, i nivoom zvuka svojih sistema. I upravo moja pisanja i jesu namenjenima pocetnicima kao sto sam ja, a ne iskusnima, za koje verujem da su prosli sve ovo uzduz i popreko, i na daleko visem nivou. A sto se tice sugestija, prvu sam razumeo, i smatram je sasvim na mestu - slazem se da bi bilo steta kvalitet i benefite ugradjenih materijala, potencijalno degradirati losim mehanickim spojevima. Ozbiljno cu o tome promisliti. Sto se tice druge, nisam siguran da sam bas razumeo. Da li ste mislili na ovo: Sasijsko mesto svakog uredjaja gde ide iEC (i osigurac, da li u okviru IEC-a ili odmah iza njega), predlazete da se izmesti u externu kutiju, koja ce imati IEC za ulaz, zatim osigurac (i kvalitetno leziste), i dalje na izlazu kabel koji ide do unutrasnjosti uredjaja i lemi se na plocicu?
  8. Da, to sam najpre upamtio iz one goleme akusticke teme, prirodne materijale, i odmerene zavese. I gledam da postujem savete, pre svega u prirodnosti svih materijala. Zavese nisam menjao godinama, rucno su strikane (uspomena), ali planiram da porucim nove da se istrikaju, opet od cistog pamucnog konca (teksture kao starinski miljei). Ali pravi utisak ce se steci tek zamenom stolarije, sto me ceka mozda dogodine (ne samo na slusaoni, vec na obe kuce, pa ce to biti pravo gradiliste, a ne jednodnevna intervencija, te akumuliram "snage i zivaca" za taj poduhvat). Tu ocekujem takodje odredjeni zvucni napredak.
  9. Nisam uopste razmisljao o tome, o sprezi diy audiofilije i srece, barem ne na taj konkretan nacin. Ali kada ste vec ukazali na to, i kada malo promislim o svemu predjasnjem, i sadasnjem, mogu reci da ste apsolutno u pravu. Sreca je sveprisutna. Uz to su se diy radovi, skroman da budem, pokazali najmanje dostojnim takmacima komercijalnim (meni do sada dostupnim). A pre svega bih rekao da je steceno iskustvo ono sto je neprocenjivo, zbog cega verovatno i vodimo ovaj razgovor. Bez iskustva, bilo bi, pa barem krajnje bezlicno... Ili i ne bi bilo razgovora... Da, gramofon malo zapostavih u zadnje vreme (unapredjenje zvuka), ali me kopka plint Systemdeka, i to od bambusa. Nigde to ne procitah (da je neko vec radio), vec je proizvod nekog iskustva (sa bambusom kao materijalom), sto licnog, sto belosvetskog, ali i dokolicarskim razmisljanjima, usputnim pricama i tricama, te i u kontaktu sa malo vecim znalcima kvalitetnog funkcionisanja gramofona, narocito ovog mog Skota... Iako sam davno prerastao brendomaniju, idolopoklonstvo, i sl., za kraj posta (apropo kraja Vaseg posta), evo ipak izuzetka u obliku godisnjeg kalendara koji stoji na jednom od najprometnijih delova moje stambene jedinice, poklon sa proslogodisnjeg hi-files show-a u Minhenu, zaustavljen na poslednjem mesecu 'minhenskog merenja kalendarske godine", kada je trebalo da krene novo odbrojavanje (nazalost, tu je stalo, do maja 2021.).
  10. Hm, da, svakako u mom slucaju je to sustina, mislio sam i o tome u nekim fazama, kako tu liniju "za sebe" ne smem preci, ako hocu da dosegnem ono sto i "ne znam da hocu", i da je moguce kod mene, u mnogi bi rekli, sistemu skromnijih mogucnosti... Hvala Vam na odlicnom zapazanju!
  11. I stetoskop nije na odmet, barem kada su u pitanju velike povrsine.
  12. Voleo bih da cujem sta ima Turbo da kaze na ovo (nevezano za prakticnost). Ja sam pobornik rucno strikanih zavesa
  13. Kazes, vredi probati? Znas li, ima li ih u NS za probu?
  14. Ja tvrdim da moj sistem sada ovako dobro svira (kako slusam upravo, i kako je i Toza juce cuo), a u odnosu na pre dva ili tri meseca (kada si ga izmedju ostalih i ti cuo), zahvaljujuci baš zicama (uz bolje i naprednije konstrukcije, sto sam detaljno i opisao u mojim prethodnim postovima). Pa kako god da zvucala ta tvrdnja, i iznesena svedocenja. Do pre par meseci, da je neko rekao da je moguce bolje sa kablovima (od toga sto sam do tada cuo), coveku koji je njih desetine izredjao kroz sistem (sramota me je da pomenem kojih cenovnih kategorija su bile)..., rekao bih da me se mane. Iskreno, zaista nisam ocekivao ovoliko pomak, i sam sam, ne iznenadjen, vec raspamecen (i zbog toga sam i ispisao onolike postove, jer sam doziveo cudo, koje sam eto nesebicno zeleo da podelim). A ni Andrej verovatno nije ocekivao da ce nova verzija zice biti ovako dobra (zao mi je sto trenutno ne moze licno da se uveri, da cuje "sta mi je napravio"). Siguran sam da je veliki broj skeptika, do skoro i sam i sam bio medju njima. I potpuno razumem da ce vrlo tesko neko (ili gotovo svako) prihvatiti da postoji nesto za "saku rize", sto moze da pojede za dorucak hifi kablovke azdaje blizu cetvorocifrenih iznosa, ili i debelo u njima... No, prosto je tako, pa neka shvati kako ko hoce, makar zvucalo i krajnje neozbiljno. Nije naucno glasilo u pitanju, vec forum, platforma pre svega namenjena razmeni iskustava, ćakulanju, razbibrizi i dokoličarenju...
  15. Prijatnije hifi drustvo za nedeljnu jutarnju kaficu nisam mogao ni zamisliti Rekoh ti, sistem mi svira za klasu bolje (u odnosu na zadnji put kada si ga cuo), a eto, i sam si se uverio, a ja dobio potvrdu da nisam umislio. Naravno, "ko o cemu, baba o ustipcima". Gotovo iskljucivu zaslugu za takav napredak donose dva kabla (opisani u 2-3 posta ranije), i to interkonekt (redni broj 6 na slici) i strujni kabel (slovo E na slici), oba od (ili na bazi) monokristalne zice koju Andrej pravi. Oba kabla se jos usviravaju, te ocekujem jos napretka. Videcemo sta ce doneti naredna (pred)finalna faza 3. Uskoro cemo to i saznati.
  16. Evo ovde vise, da na rasplinjujem licna iskustva mimo moje teme (ako vec ne moram):
  17. Dražo

    Šta se sluša ?

    Kakvo otkrovenje za mene od ECM-a. Slusam ceo dan (i druge albume) ovog tunizanskog autora. Nema tezine, pitko i muzikalno, ne tipicno bas za ECM (nisam do sada sretao ceo takav opus nekoga). U ove hladne jesenje veceri, topla preporuka.
  18. A sto se tice strujnih kablova, posto sam iznad razduzio (pa da to izbegnem ovde), i kako kod strujnih planiram dalja unapredjenja i testove, gledacu da bas sazmem dosadasnja iskustva. Fokusiracu se samo na 2 strujna od VBS zice, predjasnja istorija moje igre sa fabrickim strujnim kablovima ovde nije bitna, sem sto cu reci da 3 fabricka koja su bila u testu, jesu izbor od tih mozda i 30-tak (sto ne znaci da su najskuplji koje sam slusao, niti najbolji, ali za moj ukus jesu najbolji, te negde i cenovni kompromis). Elem, ovde ne postoji neka duza hronologija, vec se sve desavalo u kratkom vremenskom intervalu, te sam bukvalno uradio visednevni clash test, i to 5 sledecih strujnih kablova (po abecednom redu kako su na slici ispod obelezeni): A – Furutech FP-TCS31, duzine 1,8m (konektori FI-28(R)/FI-E38(R)) B – Acoustic Revive Power Max2, duzine 1,5m (konektori Oyaide C004/P004E) C – Acoustic Zen Krakatoa, duzine 1,2m (konektori schuko Furutech FI-E11-N1(G), iec neki Neotech koji se fabricki ugradjuje, ne znam tacno koji) D – VBS strujni kabel (sa VBS monokristalnim schuko/iec konektorima) E – Moj diy strujni kabel na bazi izmedju ostalog i VBS zice (sa VBS monokristalnim schuko/iec konektorima) Kao konstante sam koristio: - FTA Macce sa VBS monokristalnim schuko/iec konektorima (na poziciji amp-a, direktno iz rodijumske Furutech zidne schuko uticnice) - Father Cable Hi9 sa svojim WattGate konektorima (na poziciji od rodijumske Furutech zidne schuko uticnice do Majdinog strujnog filtera) (Ovaj FTA je inace odlican kabel, koji koristim u drugom sistemu, moze Zoki reci nesto vise o njemu, dok je Father Hi9 samo na gostovanju, svakako vrhunski strujni kabel.) (A, B i C kablovi su razlicitog karaktera (svaki vrhunski na svoj nacin), i prirodno ni jedan ne koristim na poziciji izvora, kako je bilo u testu.) Kablove sam slusao i poredio na dva izvora (dac Lampizator Amber 1, cdp Primare CD31, oba sa odlicnim Oyaide PP iec sasijskim konektorima), ali i na mestu phono preampa (klon Pass Xono). Posto rekoh da necu duziti, da predjem na konkretne rezultate poredjenja. VBS strujni kabel – izuzetno dostojan takmac kablovima A, B i C. Moze se reci da donosi najvise otvorenosti u odnosu na ABC, mada su razlike minimalne. Nema bas toliko preciznosti kao Furutech, leprsavosti kao Acoustic Zen Krakatoa, ali cini se da ima sve sto ima i Acoustic Revive. Prirodan je (neutralan), dinamican i linearan. Svakako odlican kabel, i velika preporuka, narocito s obzirom na njegovu cenu. O samoj konstrukciji kabela koji je kod mene Andrej moze vise, ali znam da moze bolje da se sirmuje (verujem i da hoce), i da ce to od ovog kabela napraviti jos bolji, mozda i za klasu. Moj diy strujni kabel – mozda zato sto je mojih ruku delo, ali pre bih rekao zato sto zaista tako jeste, ovaj kabel je kategorija za sebe, za klasu (ili i vise od toga) iznad bilo kog u testu. Bukvalno. Sa njim, bez obzira na poziciju u sistemu, kompletna prezentacija dobija novu dimenziju. Ne bih da detaljisem o pojedinacnim kvalitetima, ipak je tesko biti skroz objektivan, moj kabel, moj sistem, moje usi, moj ukus. Svakako cu gledati da ga jos unapredim, poigram se sa nekim drugim opcijama, ali generalno to je pravac u kom cu ici. Ko zeli, moze kod mene da ga cuje, a moze i sam da proba da ga napravi, pa cuje kod sebe. Recept je sledeci (taman je neko i pitao u Deulund temi): FAZA: Jedna VBS monokristalna zica punog preseka od 3,14mm2, tri VBS monokristalne zice punog preseka od 1,13mm2, dva provodnika (debljina svakog 2,5mm2) od monokristalne licnaste zice u teflonu. NULA: Dva provodnika (debljina svakog 2,5mm2) od monokristalne licnaste zice u teflonu. UZMELJENJE: FKZ bakarna zica punog preseka, debljine 5mm2. VBS zice (svaka posebno) je stavljena u pamucni uckur, zatim obmotana teflonskom trakom, i potom ubacena u debelozidni termoskupljajuci (4:1) buzir. U fazi taj “snop” od 6 provodnika (4 VBS, i 2 licnasta monokristalna u teflonu) spojen pravolinijski i obmotan keper trakom. Potom sve obmotano bakarnom kalajisanom “carapom”, carapa obmotana platnom od sirovog pamuka i potom teflonom, zatim opet bakarna kalajisana carapa, pamuk i teflon. Nula je po istom principu dvostruko sirmovana. Faza, nula i uzemljenje na kraju spojeni keper trakom, i sve zajedno ubaceno u skin buzir. Sirmovi su povezani medjusobno sa obe strane, sa iec strane je plutajuci, sa schuko strane spojen na uzemljenje konektora. I to je to. Svakako sve zajedno ni malo jeftino, ii ma puno rada, ali vredisvake pare, s obzirom na ono sto donosi. Naravno, podrazumeva se usviravanje od barem 200 sati. Toliko od mene ovaj put.
  19. Evo danas konacno malo vise slobodnog vremena, pa da ispisem koju o mojim svezijim igrarijama sa interkonektima i strujnim kablovima. (ovo dopisujem posto sam sve zavrsio – unapred se izvinjavam na skribomaniji, i predlazem da ipak kvalitetnije potrosite svoje subotnje vreme, od citanja kojekavih beskorisnih trica koje slede u nastavku) Imao/menjao sam razne fabricke/brendirane u svojim sistemima (barem 20-tak razlicitih strujnih, i mozda i 30-tak interkonekta), i do pre 2-3 meseca sam mislio da sam sa tim delom zavrsio. Medjutim, ko sto svi znate, pojavila se ta Andrejeva manufaktura iz Sevojna (VBS), sa svojim proizvodima od post-procesuiranog monokristalnog bakra, te posle ubacivanja zvucnickih buksni u sistem (sa strane zvucnika ali i ampa), schuko/iec viljuski na nekoliko pozicija, zvucnickih viljuski u drugi sistem, na red je dosla proba i zice od tog bakra. Vec sam sporadicno pisao ovde u temi o nekim mojim pokusajima izrade interkonekta, a u medjuvremenu sam uradio i jedan strujni. Elem, evo prvo mojih iskustava sa interkonektima, a u sledecem postu i sa strujnim kablom. Moje prvo iskustvo sa VBS zicom je bio interkonekt najjednostavnije konstrukcije – jedna zica (0,3mm2) po polaritetu, umotana u teflonsku traku, i tako uvucene (obe) u sapa crevo, nalemljene na pozlacene Bullet konektore (sapa crevo spojeno na masu konektora). Posle usviravanja kabel sam uporedio sa nekoliko uslovno receno jeftinijih fabrickih (Oehlbach XXL Series One, Straight Wire Maestro 2, Cardas Neutral Reference i WBT ssc2020). U najmanju ruku, svakom je bio dorastao, a barem od polovine je bio i bolji. Odlikovao se pre svega vecom otvorenoscu i sa vise detalja u odnosu na fabricke. Slike tog testa nemam. To mi je bio dovoljno da predjem na bolju konstrukciju. Odabrao sam recept iz Tozine kuhinje - po polaritetu dve zice debljine 0,3mm2, blago uvijene jedna oko druge (kao DNK lanac), plus plutajuci dupli sirm. Andrej mi je poslao zicu koja je u medjuvremenu po njegovim recima unapredjena. Duplo obmotanu zicu sam umotao u sirovu netretiranu svilu, namocio svilu u Ikea mineralno ulje (za zastitu kuhinjskih drvenih povrsina), potom dobro umotao u teflonsku traku kako bi smanji obim, zatim oba polariteta (tako u teflonu), uvukao u kalajisani sirm skinut sa nekog koaksijalnog kabla, zatim sirm umotao u sirovo pamucno platno, to opet stegao teflonskom trakom, i celu tu konstrukciju uvukao u sapa crevo. Unutrasnji sirm od koaksijalca i sapa crevo sam spojio zicicom, i ostavio tako, ne povezani na konektore (tzv. plutajuci sirm). Ziva muka je bila sve to obmotati i pouvlaciti, ali uspeo sam – rodio se Корбач2 (na drugoj slici pod brojem 4). Nabacio sam Cardas GRMO konektore, pustio da se usvirava jedno 150 sati, i potom ga uporedio sa sledecim fabrickim (sa slike): 1. XLO Unlimited Edition 2. Cardas Golden Cross 3. Crystal Clear (cisto srebro) Prvi utisak je bio da sam dobio kabel koji pobedjuje svaki iznad nabrojani. Medjutim daljim pomnim slusanjem i poredjenjem, na razlicitim izvorima (sve je trajalo barem 7 dana), zakljucak je bio da je bolji od Crystal Clear-a, pre svega u vise detalja i boljoj transparenciji, ali za moj ukus nije bio bolji od XLO, i narocito ne od Cardasa (manje slojevitosti izmedju instrumenata i pozadinske tame, uze i plice scene, manje definisanog donjeg opsega od XLO i Cardasa…). Takodje je preglomazan i prilicno tezak. Ok, pokusaj sam ipak smatrao uspesnim, uspeo sam da izbacim iz sistema jedan fabricki od parstotinaevra. Nakon nekog vremena Andrej mi javlja da je jos unapredio zicu. Uzimam za probu 8 x 60cm (isto debljine 0,3mm2), i spravljam Корбач4 (na drugoj slici pod brojem 5), sada sa Cardas SRCA konektorima, prema vec iznad navedenom receptu. Posle usviravanja, poredim ga sa Корбач2 i XLO (Crystal Clear prodat u medjuvremenu, Cardas Golden Cross i nije bio moj, vec uzajmljen za prvi test). Корбач4 je bolji od Корбач2, i vrlo blizu XLO (koji je takodje na bazi monokristalne zice). Ima sada Корбач4 jasnu ambijentalnu karakteristiku, dubinu i sirinu scene, ima i pozadinskog mraka, dobru slojevitost izmedju instrumenata, naravno mnostvo detalja u srednjem opsegu, prelepe vokale, visoki lepo u pozadini, i malo iznad, jasni i detaljni, ali nenametljivi, bas dubok i dobro definisan. No, manu pronalazim u mid-bas podrucju, kojeg kao da nema, stopio se, da li gore ili dole, te nekako to kvari sveopsti utisak. Ok, pokusaj ipak opet smatram upesnim, dobio sam interkonekt kabel jos priblizniji referentnom XLO (kao jedinom dostupnom u tom trenutku). Proslo tako neko vreme, slusam, i muci me taj mid-bas. U medjuvremenu je ovde u temi bila diskusija oko tog mineralnog ulja koje sam upotrebio, te odlucih jedan dan da proverim da lit u lezi problem. Raskupusam Корбач4 (ima slika na prethodnim stranama), do gole zice, koju potom turim u taflonsko crevo, i dalje sirm od koaksijalca, pamuk, sapa, Cardas SRCA… Pustim neko vreme da se usvirava, i potom ga uporedim sa XLO. Sta reci – nadsvirao ga je u svakom segmentu (Корбач4 nadvirao XLO). Perfektan interkonekt, kakav do sada nisam cuo u mom sistemu, niti sam moj sistem cuo do sada na tom nivou. Dakle, mineralno ulje nikako ne koristiti. Naravno, kako sada imam dobitni recept za interkonekt, razmisljam o jos jednom, samo duzem (za cdp). Ali i o tome da na neki nacin ipak smanjim obim, tezinu, i povecam fleksibilnost kabla. U medjuvremenu mi Andrej javlja da ima novu zicu (opet unapredjenu). Uzimam opet 8x90cm (isto 0,3mm2 preseka zice), i pristupam izradi. Ovaj put se opet vracam na sirovu netretiranu svilu (umesto teflonskog creva), od koje sam u medjuvremenu pripravio uckure (kao pertle). Po polaritetu guram duplo obmotanu zicu u svileni uckur, nakon toga uckur direktno, ovaj put u bakarni sirm od koakcijalca, nasao kabel na tavanu (sada bez teflona izmedju, cime smanjujem “sloj/prepreku” izmedju zice i sirma). I ovaj put svaki polaritet u zaseban sirm. Sirm obmotavam bakarnom folijom, ne samolepljivom, vec iz koaksijalca, koja je provodljiva samo sa jedne strane, tanka pvc folija je sa druge (pvc ide spolja). Zatim tu konstrukciju (svakog polariteta posebno) guram u pamucni uckur, i potom oba polariteta tako sa pamucnim uckurom, guram u novi bakarni sirm. Taj spoljni sirm obmotavam opet bakarnom folijom (pvc strana ide ka spolja), i zatim sve obmotavam teflonskom trakom, i dalje u snake buzir. Duple unutrasnje i jedan spoljni sirm, sve sam u medjufazama povezivao tankom zicicom, i ostavio “plutajucim”. Nabacio Cardas SRCA konektore, sve zategao, i dobio Корбач6 (na slici obelezen brojem 6). Pustio da se usvirava. Pratio sam faze usviravanja na dnevnom nivou, ali tek posle 10-tak dana sam uradio pravi sveobuhvatan test. Sta reci. Kabel je zvucno “pokidao” sve predjasnje (teflonski Корбач4, XLO), u svakom smislu. Nova dimenzija zvuka, prezentacije. Prirodnost, linearnost, detalji, 3D scena, ambijentalnost, pozadinska tama, slojevitost, dinamika, detalji, koren i trajanje tonova… SVE SAVRSENO. Verovatno sam zavrsio sa daljim istrazivanjem i unapredjivanjem interkonekta (na bazi VBS zice), sumnjam da moj postojeci sistem moze vise od ovoga da prikaze (pre svega da prezentuje zvucne napretke).
  20. I gde sada da promenim post (Edit) koji je plod prevremenog entera?
  21. Vise i ne znam koliko je proslo od slusanja, valjda 2-3 meseca, ali od te veceri, iz ovog sistema mi i dalje odzvanja prirodna koncertna prezentacija Harry Belafonte-a u Carnegie Hall-um sa vinila, na LP12, sa fantvisokim i srednjim opsegom...
  22. Zahvaljujem! Ispalo je bas onako kako sam zamislio, u estetskom, ali i u funkcionalnom smislu. Krcag, mnogo je star, a bio je star i kada je u moju porodicu dosao, pre barem 50 godina. Uspomena je na neko davno lepo vreme, i na jednu dragu osobu iz banatskog sela Mileticeva, gde sam cesto u detinjstvu boravio... Tandberg sigurno da treba osvezavanje, kao i svaki uredjaj iz tog vremena. Treba ovih dana da ide na servis u prave ruke, a do tada sam ga malo estetski doterao, ocistio spolja i unutra, funkcionalan je u potpunosti, no videcemo koji su mu krajnji zvucni i prijemi dometi kada dobije svezu krv.
  23. Tako je, "doktora", izmedju ostalog ponekad i sa gramofonima. Ali sam ga prevashodno nabavio kada sam pravio zidne nosace za Wharfije, bese sve to poprilican izazov za smirivanje vibracija, direktnih ali i refleksnih, s obzirom da zidni nosaci stoje iznad gramofona (malo levo i desno od njega), na zidu koji je zidan blokom... Zatim smirivanje vibracija stilske vitrine (stakala), itd, itd...
  24. Moj VS Audio demagnetizer konacno dobio svoje mesto (zasluzeno) - hrast i blazujka fijokicu (Hefele), u polici 2. sistema, gde mi je i najzgodnije da vračam nad vinilima i cd-ima...
×
×
  • Create New...