Jump to content


hifista

Članovi
  • Posts

    457
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    5

Posts posted by hifista

  1. Nackom, komplimenti za sistem. Zvučnici sjajno izgledaju a verujem da tako i zvuče. 

    Što se tiče nekih podloški za zvučnike  treba naći koja kombinacija odvodjenja (npr spajkovi), apsorpcije (npr karbon ploča odredjene veličine) i izolacije (npr sorbotan prilagodjen težini) vibracija najbolje odgovara. Znajući kvalitet izrade i masivnost, mislim da je najbolje krenuti sa nečim što je lako pomerljivo (npr točkići) jer treba mukotrpno micati kutije dok se ne pronadje najbolja pozicija, a taj proces ume da potraje.

    Što se tretmana sobe tiče budi jako oprezan sa tim. Ja sam trenutno u toj fazi jer renoviram novi prostor koji kao ni sadašni neće biti idealan za slušanje, biće nešto veći ali sa ozbiljnijim asimetrijama i većom staklenom površinom prozora. Proučavajući malo temu zaključio sam da bi mi čak i najefikasniji bas tretman (carbon diafragmatic) peviše pojeo prostor dnevne sobe, pa mi tu jedini lek ostaje tune bass portova, pozicioniranje kutije, biamp i dsp za bas ispod 100hz. Sundjeraste bas trapove koji cine vecinu na trzsitu bi izbegavao, imaju problem sto apsorbuju sirok spektar pa mogu da umrtve zvuk a i ružni su do bola. Mnogo ljudi hvali difuziju na prednjem i zadnjem zidu, pa čak i plafonu, medjutim opasno je zezati se sa difuzorima sa sistemom koji nije pozicioniran i bez preciznih akustičkih merenja, tako da je odluka pala da tretman radim tek pošto unesem nameštaj i sistem u sobu i neko vreme živim sa njim.

     

     

  2. Kod DACa je jako bitna kompletna realizacija i u digitalnom i u analognom delu, svaki detalj utice na voicing sistema ne samo izbor cipova sto mnogi pokusavaju da banalizuju. Ja lično preferiram single end lampe kod pojačala snage, pa samim tim preferiram sto transparentiji dac i preamp a to moze da se realizuje sa i bez lampi. Mnogi ljudi koji koriste solid state pojačala žele da unesu malo "karaktera" kroz preamp i dac pa se odlučuju za lampe u tom delu.

  3. Kao alternativu SACD, mozes potraziti DAC-ove koji hardverski podrzavaju DSD reprodukciju i asinhronu vezu sa racunarom. Npr Lampizator ima takve modele, od kojih neki podrzavaju samo DSD (PCM se konvertuje u DSD na racunar-u) ili imaju odvojenu logiku za DSD i PCM.

    Jako je tesko klatitetno uporediti DSD i PCM, jer je neophodno da oba budu maksimalno kvalitetno realizovana i da je snimanje u studiju jednako prilagodjeno za oba formata. Nesumljiva prednost za PCM je znatno veci obim raspolozivih snimaka, mada ta prednost ne znači mnogo ako je moguće imati kvalitetnu PCM u DSD konverziju.

  4. 55 minutes ago, R_R said:

    Ovako…. Prostorija u kojoj se sluša je dnevna soba, bez zavesa, bez tepiha, sa TV-om i velikim staklenim površinama - dakle, nedampirana, sa nezgodnim reflektujućim površinama i relativno prazna.

    Pošto je manja verovatnoća da će uskoro da bude promena po tom pitanju, hteo sam da vidim da li i koliko će uspeha biti sa korekcijom zvuka u ovakvom prostoru. Zato sam i krenuo sa pitanjima oko DSP-a, da vidim koje su opcije i da li (i šta) mogu da ih isprobam u svom prostoru.

     

    Prvo, probaj da izvuces maksimum iz pozicioniranja zvucnika u prostoru, sto ume da bude vrlo mukotrpan proces, nekad centimetar znaci dosta.  Nakon toga ili uz to mozes da se bavis dekorom u prostoru koji utice na srednje i visoke (raspored namestaja, tepih, slike, drveni dekor difuzori, knjige na policama, zavese,  luster ...) u koji ces ukljuciti lepsu polovinu. Tek na dalekom trecem mestu brute force metodede tipa DSP, i to tipicno za delove bas regije koje nikako nisi uspeo predhodnim metodama da zadovoljavajuce harmonizujes

    Ima dosta price o pozicioniranju zvucnika na internetu, uglavnom prepisivacka prica. Od kompetentnijih autora sa metodoloskim pristupom koji izistkuje mnogo eksperimenta i slusanja, mogu da preporucim:

     

  5. Raal visokotonac kao i svaki drugi mozes da razmatras samo u kontekstu integracije sa ostalim drajverima. Ja koristim raal 140-15 sa Tannoy superdual 12" ukrsten na oko 10khz. Tannoy moze da svira visoko bez raal, a i raal moze mnogo nize da se spusti. Pitanje je sta zelis da poboljsas i u kom segmentu zvuka. Ja sam dao prednost tome da imam manje kompresije u najvisem registru (bolja separacija, dinamika i disperzija) trazeci neki balans izmedju dual concentric i raal prezentacije.

    Послато са SM-N960F помоћу Тапатока

  6. Jedini drajver koji sam slušao u varijanti BR, closed i open back je JBL 2235h. Open back i closed back se lepo slagao sa ostatkom open baffle sistema sa jednostavnom skretnicom drugog reda.  Ključna razlika, naročito u poredjenju open back i BR je nedostatak kika u niskom basu (zona oko 30-50hz). Lično uvek više preferiram drajvere sa jakim magnetima, bez obira što se sa drajverima sa vecim Q može dobiti ekstenzija. 

    Taj open i closed back koncept moze biti odličan za manju sobu gde se samo pozicioniranjem mogu izbeci neprijatni modovi, a dodatno se moze eksperimantisati sa jako nisko rezanim subwooferima i preklapati u zoni gde su obicno jaki modovi. Time se omogucuje da mozete da uzdignete sub zonu ispod 40hz (sto obično zvuči bolje) pojačanjem posebnog drajvera, bez high Q ekvilizacije. Takvi subovi kad se sami puste na uobicajenoj muzici ne prave nikakav zvuk, slično kao kad pustite odvojeno supertweeter   

    Drugo interesantno resenje je analogna aktivna skretnica po ugledu na ovu u prilogu koju je radila ekipa Greg Timbersa 80tih. Moze se primeniti na bass reflex i closed box. Ideja je da se uzigne odziv u zoni oko 30hz koriscenjem high pass filtera drugog reda sa velikim Q a potom LP filter drugog reda u zoni 50-60hz cime se dobije virtuelno skretanje 5tog reda. Oba filtera mogu se napraviti da se sa Q i frekvenciojom cinculira na prekidač, takodje i pojacanjem tako da se dobije ne pretereano komplikovan analogni ekvilajzer. Sateliti se ne seku ili se seku sa skretnicom prvog reda sto je najlakse realizovati ako samo pojacalo ime negde CR element na putu signala. 

    JBL UREI BX63A User Manual.pdf

  7. Vezano za bas na koncertu, u studiju i kod kuće neka moja iskustva.

    Obično se u studijima odseca sve ispod 40hz, to je zbog toga što su retka studija koja mogu da upravljaju snimanjem na tako niskim frekvencijama, postoji opasnost da im ulete brumovi iz mreže plus nisu u stanju akustički da kontrolišu te frekvencije. Najveće šanse da nije rezano dole je kod snimanja u velikim prostorima, recimo sinfonijskih orkestara, u toj vrsti muzike napadi dubokog basa su retki ali se kvalitetan niski bas moze osetiti kao verno docaran akusticki prostor a daje i tonalni doprinos celom spektru. Ta vrsta kvalitetnog basa je najkopleksnija jer prioritet nije kik kvalitet, nego fazno i tonalno uskladjivanje koje je pored svega i vrlo osetljivo na brute force metode (peglanje odziva filterima velikog reda ili velikog Q).

    Bas se oseca fizički kako raste glasnoća, u kućnim uslovima max spl je vrlo ograničen zbog ograničenja samog prostora. Profesionalni bas sistemi imaju mnogo veci dinamički potencijal od kucnih, koriste se velike radijacione povrsine, velike kutije, snazna pojacala... Uglavnom se na koncertima stavlja bas bust na 30-40Hz jer psihološki publika to više voli. Pored silnih električno ozvučenih koncerata  na kojima sam bio mogu da izdvojim samo dva na kojima mi se bas dopao. Jedan je koncert Kraftverk na Tašu, a drugi je Jan Garbarek Group pre 20godina u Budimpešti (pored toga jedini koncert koji sam slušao da je ozvučen sa ribonima)

    Što se tiče basa u kući to je jedan veliki set kompromisa. Na raspolaganju imate invazivne metode (ekvilizacija digitalna ili analogna, multisub) i manje invazivne metode (projektovanje drajvera, skretnice, kutije i pojačala uzimajući u obzir medjusobnu interakciju i interakciju sa prostorom). Ekipa koja zagovara invazivne metode podseca na one koji tvrde da je hirurgija glavna medicina, s druge strane manje invazivne metode su teško primenljive kad niste duboko u projektovanju, nego imate bolesnika (odredjeni brendirani sistem i prostoriju) koga treba prihvatljivo da zalečite. 

     

  8. 1 hour ago, DejanM said:

     DHT koji pokrece 300B na izlazu. SET. Izmedju interstage trafo. Recimo stara Sakuma kombinacija 801 + 300B - voda mi potece na usta pri samoj pomisli na takav amp. Ima kod Thomas Mayera takva varijanta 300B samo je i cifra dosta jaka ...

    Interesantan je pristup AudioNote UK na temu DHT+DHT.  DHT drajver je po pravilu 801/10Y transformatorski spregnut sa 2xDHT na izlazu (2x 211 u slucaju GakuOn odnosno 2x300b u slucaju Kegon).  Njihov pristup je da svi delovi mora da budu top level (narocito interstage trafo) pre nego sto zaposle DHT drajverku, zato je imaju samo u najskupljim modelima. Po principu kad je bal nek je maskembal. Sto se preampa tice, tu po pravilu koriste iHT sa trafo izlazom.

    U ostalim 300B SET pojacalima uglavnom koriste vrlo konzervativni drajver pristup,  6sn7 (6j5 za low gain verzije) kapacitivno spregnuti sa 300B. Qvortrup bezi od pentodnih drajvera u bilo kom obliku, i tvrdi da u njihovom dizajnu prioritet nije dat detaljnosti i ekstremima u odnosu na tonalni balans koji zele da postignu. Moje neko iskustvo sa njihovom opremom do nivoa level3 je da uvek imaju jako dopadljivu sredinu i tonalni balans, nisu ultra detaljni i anomalije pokazuju u ekstremima  zato forsiraju restricted frequency dvosistemske zvucnike.

    Nekako umetnost DHT je kao umetnost kulinarstva, izbor kalitetnih sastojaka, njihova proporcija i medjusobna veza, licni pecat kuvara...

  9. Nisam imao prilike da probam novije jbl neodimijum basovce. Cuo sam ih u demonstraciji novijih JBL "plavih" zvucnika, ali nedovoljno da mogu da sudim. Moja JBL iskustva su vezana na reciklazi rashodovanih starih drajvera. Medjutim cena original recona-a za stare drajvere postala je previse skupa (preko 200eur po komadu) , tako da jako ima smisla traziti taj nivo ili bolje u novijoj produkciji vodecih proizvodjaca. 

  10. 7 minutes ago, prophet said:

    Da prenesem svoje iskustvo. Koristio sam dva identična pojačavača i aktivnu skretnicu 24db. Bolje, mnogo bolje je to radilo sa pasivnom skretnicom i jednim pojačavačem. Bolje i od kombinacije aktiva na basu, pasiva gore.

    Moje iskustvo je da pojacavaci u biampu treba da budu sto pribliznijeg karaktera idealno identicrni. Dodatni problem je preamp koji mora da gura linijsku skretnicu i dva pojacavaca. Ja imam trenutno razlicitu ulaznu impedansu na oba pojacavaca kao i na minidsp i to mi pravi haos.  Nazalost sa jednim pojacavacem bi mogao da isteram samo ako bi znacajno spustao osetljivost glavnih zvucnika (oko 96db) ili znacajno povecao velicinu basa (2x18inc) a to zelim da izbegnem. Cilj mi je da odradim sa jednim 15" inch kvalitetnim basom po kanalu sa sto je manje moguce izoblicenja.

    Trenutno vidim nekoliko resenja sa kutijom i drajverom koji koristim (JBL 2235h u JBL4507 varijabilni tune):

    - Napraviti preamp sa aktivnom skretnicom, po mogucnosti lampasku koja bi simulirala JBL BX63 aktivnu skretnicu projektovanu za JBL B380 sub (manje vise isto ko moji bas kanali). Krivu te skretnice sam simulirao u mini-dsp i to radi odlicno. Ceo koncept je opisan u clanku Grega Timbersa http://www.lansingheritage.org/html/jbl/reference/technical/1983-subs.htm

    - Kupiti dva Hypex Fusion FA501 plate pojacala, sa ugradjenim baferom za kacenje na zvucnicki izlaz glavnog pojacala, DSPom i 500W snage. https://www.hypex.nl/product/fusionamp-fa501/158 . Ne bi mi trebao preamp ni aktivna skretnica. Ovo resenje promovisu Bert Dopemberg i Troels Gravesen za sub zonu. 

  11. @BokiTokiVoki nije stvar samo mozes li da lociras poziciju subwoofera, nego postoji interakcija izmedju basa i ostatka spektra. Ne moze se bas posmatrati odvojeno od ostatka spektra kao da na njega nema nikakvog uticaja. Na harmonizaciju izmedju basa i ostatka sem pozicije utice dosta faktora od dizajna bas kabineta  do izbora pojacala za bas i ostatak. 

×
×
  • Create New...