Jump to content


Silento

Članovi
  • Posts

    124
  • Joined

  • Days Won

    2

Everything posted by Silento

  1. Silento

    Subwoofer

    Ima li tih kartonskih cevi u većim prečnicima da se kupi negde ?
  2. Ja bih zaključao dsp. Mnogo je više onih što misle da znaju nego onih što znaju da ne znaju.
  3. Mislim da Neumann ne pokušava da proda svoje zvučnike audiofilima već da je ciljna grupa PRO svet. Audiofili u ogromnoj većini i dalje ne razmatraju studio monitore za kućne zvučnike - suviše su im "sterilni". Neko bi rekao neutralni, a još poneko da to i nije tako loše za visoku vernost reprodukcije - barem ukoliko je potonje predmet interesovanja
  4. Boldovano je po mom mišljenju presudno za boljitak u analog active poslednjih godina. Ti ultra brzi operacioni su se preselili u aktivne zvučnike svih cenovnih rangova. Prošle godine u tour de active išao sam po predstavništvima i slušao aktivne monitore te između ostalog i Focal Shape 50 studio monitore - čisto analogna aktivna skretnica. Preporučio sam ih Bujodragu da ode da posluša kao upgrade postojećih Rogers-a u nekoj od tema. U tom trenutku na nekoj akciji u Plejeru za oko 1K evra. Za neverovati koliko prijatan mali zvučnik - uz prethodno podešavanje visokotonca pozadi jer je na 0dB atenuacije ipak bilo malo previše visokih, čak i za mene. Ako se prihvati da imaju LF ograničenja zbog veličine, vrlo razuman zvučnik za prostorije do 15-16kvm. Shape 65, koji je za broj veći, se kretao oko 1300 evra za par. Opasno sam se zamislio kako bi se proveli klasični sistemi, zvučnici plus pojačalo, u direktnom dvoboju sa ovim. Vrlo muzikalan je bio i Adam A7x, uz opet nedostatak donjih registara, ovaj put neopravdano imo, jer je u pitanju 7" midwoofer.
  5. Ja ne mogu nikakav zaključak da izvučem. Može pojašnjenje ?
  6. Kakve veze ima da li je za mastering ili ne ? Dao sam primer vrhunskog aktivnog zvučnika za pristojan novac, ne za desetine niti stotine hiljada eura. Razlikuju li se traženi ciljevi (osim u ukupnom ostvarivom spl-u) midfield od mastering monitora ? Ne znam koliko bi se novaca moralo baciti ispred ovih zvučnika kako bi neki zvučnici sa pasivnim skretnicama, dac-om i nekim monoblokovima imali takve performanse. Sa sajta proizvođača: "The KH 420 is designed for midfield applications and as main monitor in project, music, broadcast and post-production studios for recording, mixing and mastering."
  7. @prophetPoenta ozbiljnih studijskih komponenti jeste da su napravljene dovoljno kvalitetno (inžinjerski i izvedbeno) da različiti kablovi mogu tek zvučati različito ali ne i jedan bolje od drugog. Za zvučnik koji je pravljen kako treba i po standardu ne mora se ići ni na desetine ni na stotine hiljada evra. Neumann KH420 koštaju oko 7000€ par novih. Bas, horn loaded srednjetonac i visokotonac. Merenja data u prilogu njihovog sajta: https://en-de.neumann.com/kh-420 Pri tom prilično fleksibilan u pogledu podešavanja u zavisnosti od pozicije u prostoriji, što me dovodi do sledećeg... Ne treba stigmatizovati sve koji zvučnike postave uza zid. Dutch&Dutch 8c je napravljen baš tako da može da se postavi do zida bez detrimentalnih efekata. U nekim slučajevima širina baffle-a omogućava da baffle step efekat bude jako nisko (za 60cm oko 200Hz) gde je talasna dužina tolika da se zvučnik postavljanjem blizu zida ponaša maltene kao in wall pa se ne kora uvoditi baffle step kompenzacija koja ugrubo znači gubljenje osetljivosti na višim frekvencijama. Sve može ako se prilikom projektovanja o tome razmišljalo
  8. Istina. Bio sam ubeđen, očigledno pogrešno, da sam negde video fotografiju unutrašnjosti "kutije" sa pasivnom skretnicom. Hvala na ispravci.
  9. Slažem se. Ali, kako Žeks kaže, 4 para u Beogradu. Ja nisam znao ni da postoje aktivni Nautilusi. Cena im je verovatno bila ekskluzivna. Imajući u vidu da je Nautilus dizajnirao Laurence Dickie koji je sada technical director u Vivid Audio to jednostavno ne može da bude loše. Ali Elac ARB51... 2000€ za par ? To je u rangu cene sa Kef R3, Usher BE718 itd. Koncept koji je očigledno jako dobro izveden, postaje dostupan širim narodnim masama. 4000€ za podnostojeći sa 3x5.5" basa, to je ekvivalent recimo 10" basu po površini membrane ali tri motora deli taj load Mms-a pa su intermodulaciona i harmonijska izobličenja po svoj prilici jako niska. Usko i visoko - waf through the roof. Meni deluje kao pun pogodak ali to će tek vreme da pokaže.
  10. Sada već čuveni inžinjer Andrew Jones, koji je radio u Infinity, Kef, Pioneer TAD, nekoliko godina radi za nemačku firmu Elac. On je jedini ozbiljno, pored Meridian-a, odlučio da uvede multiamping i aktivnu analognu skretnicu u svet zvuka visoke vernosti, a time i u naše domove. Elac-ova serija Argo Navis radi baš to. Ostavlja taj tip fleksibilnosti da se mogu menjati izvori i pretpojačala, sa svim prednostima pojačavačkih modula projektovanih samo za ulogu koje će drajveri koje pogone imati u gotovom zvučniku. Poređenje pasivnog UB5 i aktivnog ARB51: Na 12:30 je meni najzanimljiviji komentar. Vredi poslušati i šta sam Andrew ima da kaže na temu:
  11. @nkrgovic Kako niko nije koristio ? http://www.goodsoundclub.com/MacondoAcousticSystem.aspx
  12. Jedino hifisti misle da produkcija i reprodukcija treba da se posmatraju odvojeno što je ravno odsecanju sopstvene noge. Kao kad bi rekli da ne treba akustički tretirati slušaonicu iako je u studiju tretirana jer produkcija i reprodukcija nemaju isti cilj - nama kući trebaju modovi i refleksije dok studiju ne ? Pri produkciji su neophodni linearnost, fazna uskladjenost, vrhunski tranzijenti, niska izobličenja .... lista je preduga. Isto to je cilj i u kući ako se želi slušati ono što su čuli u studiju kad su rekli -to je to- . Idealno bi bilo da se baš taj zvučnik koristi - što i jeste poenta mnogima pa ima ne mali broj ljudi koji kupuju vintage JBL, Tannoy, B&W i druge mrge od zvučnika jer su uz iste miksovani Doors, Beatles, Rollingstones... da ne nabrajam više, koji (gle čuda) na istima najbolje zvuče. Onda dolazimo do toga da je JBL iz svih svojih studio monitora izbacio pasivnu skretnicu kao i Neumann, Focal, Genelec i mnogi drugi hvale vredni proizvođači čije sam proizvode slušao i uživao. Ali mi i dalje nastavljamo sa polemikom pasiva ili aktiva/dsp. Najgore od svega je što se utisci o zvuku celokupnog koncepta donose uzimajući apsolutni low end kao eklatantan primer predstavnika tog koncepta. Kada neko od vas koji smatrate da imate vrhunske sisteme sa pasivnim skretnicama bude doneo ozbiljnu studijsku spravu kući i bude posvetio toliko pažnje usklađivanju drajvera i pojačala koja ih pogone makar onoliko koliko istraživanju koji kondenzator najbolje zvuči na kom mestu, bićete višestruko nagrađeni rezultatom. Prednosti aktive su apsolutno mnogobrojnije od prednosti pasivne skretnice, ukoliko pogonjenje jednim pojačalom smatrate prednošću. Biranje amplifikacije u odnosu na opseg za koji će se koristiti. Recimo lampaši za srednje i visoke, a SS za baseve. Pojačalo koje "vidi" vrlo jednostavan i lagan modul impedanse bez naglih padova, faznih pomeraja i reaktivnih komponenata sa kojima treba da se izbori. To što mislite da je pasiva skuplja od aktive proizilazi delom iz neobaveštenosti, a delom zbog poređenja baba i žaba - vrhunskih pasivnih komponenata i niskobudžetnih dsp i aktivnih skretnica. Ovo o emulaciji lampaša ne bih komentarisao. To je napravljeno za one koji su cevno pojačalo videli na slici. Mogu možda da pokušaju da imitiraju profil izobličenja ali onda uništavaju jednu od prednosti SS koncepta ne dobijajući prednosti cevaša već preuzimajući samo manu - diletantska posla.
  13. Skoro svi ozbiljni studijski monitori (near i far field) ukršteni su ili aktivnim skretnicama ili DSP procesorima. Pasivna skretnica u studiju više nema šta da traži jer, ma koliko dobro bila izvedena, uvodi izobličenja i opterećuje pojačavač tražeći od njega da vrhunski odradi niske, srednje i visoke frekvencije što je ravno ludilu u vrhunskoj reprodukciji. Nemojmo pričati o koncertima nego o sistemima na kojima ljudi prave , kontrolišu i snimaju ovo što mi tako bezuspešno pokušavamo da reprodukujemo kući. Pasivna skretnica je dinosaurus, fino našminkan leš koji polako ali sigurno treba da ode u istoriju i da ostane praktikovan od strane određene grupe hipstera - kao što je danas recimo ručno kovanje noževa, ručno heklanje ili izrada opanaka.
  14. Eto ti ga sad. Šta znači svakome od nas tuđ subjektivni doživljaj zvuka ??! Jednom se produbio bas, drugom utanjio. Ja sam naručio da poslušam - može biti meni bude baš kako treba
  15. Da još jednom skrenem pažnju na A/D konverziju kod minidsp 2x4... Kvalitetan, studijski A/D konvertor košta blizu 1k€. Ovde je to takođe integrisano u uređaj, a za taj novac to ne može valjati pa neka je poreklom iz koje god zemlje. Mnogo je spornih tačaka kod pomenutog uređaja. Za master klok, možda stoji, a možda i ne. Treba poslušati i takvu implementaciju svakako.
  16. Što se tiče tehničke izvodljivosti, to izgleda otprilike ovako: https://www.audiophonics.fr/en/dsp-processor/minisharc-controller-integrated-dsp-preamplifier-dac-network-player-p-13124.html Minisharc je takođe opcija za razmotriti. Takođe operiše samo u i2s domenu ali mu to nije mana, naprotiv. Dak-ova (kit pločica) sa i2s ulazima bar sada ima pa to tek ne bi trebalo da bude problem. Kvalitetna D/A konverzija se podrazumeva ali ni ona danas nije preskupa. Hajde da razmotrimo korišćenje minidsp 2x4 da vidimo gde mogu biti problemi koji su slušanjem uočeni. Nećemo razmatrati računar ovom prilikom. Uobičajeno je da se iz računara izađe nekim usb-om, on kod 2x4 uređaja nema nikakvu funkciju jer se na isti dovodi audio signal. Dakle mora ići na usb prijemnik nekog dak-a te je to prva D/A konverzija. Iz tog dak-a izlazi analog out koji dovodimo na ulaz minidsp 2x4 uređaja. Tu dolazi do A/D konverzije. Tek sada procesor može da uradi što mu je zadato. Zatim na ulaz dak čipa koji je na pločici koji opet radi D/Akonverziju i na pojačalo. Sve u svemu, previše konverzija da bi bilo dobro. Slušao sam minidsp 2x4 i u svom sistemu. S tim što sam za proveru pustio levi zvučnik regularno, a desni preko minidsp. Odmah mi je bilo jasno da nema potrebe da se zamajavam dalje sa tim uređajem. Isprobao sam i nanodigi 2x8 (ali ga nisam kupio) koji je spdif in-4 x spdif out. Radi drastično bolje ali poseduje samo iir filtere. Stoga moja preporuka za Minisharc i Nanosharc jer oba imaju fir filtere, može se koristiti rephase, a time se u kućnim uslovima opasno približavamo (ili nadmašujemo) kii3. Pod uslovom da to završi u rukama nekoga ko zna šta radi, podrazumevano
  17. Znati da se koristi dsp je jednako važno koliko i znati koji dsp da se kupi. Dijametralno suprotna mišljenja o dsp postoje samo iz nerazumevanja koncepcije i pogrešne upotrebe uređaja. Onaj ko krstastim šrafcigerom pokušava da odvije imbus šraf će debelo da popljuje šrafciger i to, po njemu, opravdano jer ima radno iskustvo sa istim. Minidsp 2x4, 2x4HD i 2x4 bal su deo istog elektronskog otpada. Hvalospevi o ovim uređajima će se čuti samo iz usta tipova koji su imali još lošiji zvuk pre nego što su uveli low end dsp. Osnovni problem kod nabrojanih uređaja jeste što se na ulaz dovodi analogni signal. Onda dolazi do prve konverzije (A/D) koja je ujedno u ovom slučaju i najpogubnija za kvalitet tona pa se zato sve ostalo čuje kao đubre. Ako se koristi dsp, neophodno je intevencije vršiti u digitalnom domenu, a na ulaz dsp dovesti digitalni signal. Kada se intervencije izvrše, onda se radi samo jedna (D/A) konverzija i to po mogućstvu kvalitetnim dac-om, a ne onim što su stavili na izlaz minidsp uređaja od 115$. Sa tog sajta moj predlog za sjajan zvuk bi bio nanosharc, dac-ovi po volji, atenuacija između drajvera na potenciometrima pojačala kako bi se očuvao maksimalni odnos signal/šum pa tek onda na zvučnike. Ne bih da nabrajam koliko zvučnika vrhunske klase poseduje dsp procesore, a na neke od njih su proteklih godina i na našem sajmu sekli vene. Za neuspeh ili loš rezultat u ogromnoj većini slučajeva nije kriv koncept nego izvedba, kao što je i ovde slučaj. Nabrojani minidsp 2x4 proizvodi su korisni isključivo za rad sa basevima i peglanje modova sobe - do čega je i sam korisnik empirijski došao. Svako dobro.
  18. Najlepše zahvaljujem na ispisanim utiscima. Rezultat je očekivan te je samo bilo pitanje koliki je stepen razlike između dva. Pozdrav
  19. Odlično. Koje će pojačalo i zvučnici biti kojima će testiranje biti napravljeno, može li se znati ?
  20. Slažem se. S tim što će meni najzanimljivije biti da vidim da li, koliko i kako se ti "nedostaci" Khadasa prevode u manjkavost u zvuku. U krajnjoj liniji, nije problem napraviti/kupiti Y usb kabl pa dovesti baterijsko napajanje, a ostaviti ulaz preko USB.
  21. Super. Ohrabrujem korišćenje DAC3 u full balansiranom modu vs Khadas rca-out. Jednostavno neka bolji pobedi. Objektivno, nisam siguran da se razlika od par dB u SNR može čuti na nivoima glasnoće oubičajenim za kućno slušanje, a za Khadas se neće razvlačiti rca od 6m pa da ima toliko gubitaka gde bi bal-out sa DAC3 bio odlučujući faktor.
  22. Zato očekujem neko poređenje Khadasa sa nekim skupljim uređajem 1 na 1. Dugo vremena živim sa praviša dakom i taman kad sam hteo da podignem taj deo sistema na malo viši nivo (očijukao sam sa M2Tech Young mk2), naletim na ovu temu ovde. Propratim malo po inostranstvu šta se piše, odem na Audiosciencereview i pročitam dosta pozitivnih komentara. Povukao sam ručnu jer par meseci mogu da se strpim. Mada za onoliko koliko Khadas košta, mogu da ga kupim za probu. Sve i da se meni ne svidi, uvek će se naći neko kome će se svideti.
  23. Kakvo pučanstvo, takva rasprava. Strašno visoka koncentracija egoizma, sujete, straha od konkurencije i sitnih podbadanja.
  24. Ne znam, nisam slušao Chord QuteHD ali mom oku QuteHD izgleda kao klasa skutijanog Khadasa. Ima optical in, ostalo... Biće zanimljivo poređenje u svakom slučaju. U HiFi cena već jako dugo vremena nije odraz kvaliteta niti vernosti reprodukovanja ulaznog signala. Takođe ne verujem (u stvari nije stvar verovanja, imam dokaze) da beli čovek pravi kvalitetnije uređaje od bilo kog drugog, a pogotovo azijata, što polako ali sigurno sve više dopire do kolektivne svesti.
  25. Mislio sam na to da li je poredjen sa nekom "jačom" spravom od D30. Ta mala pločica mi izgleda jako dobro, a komentari u poredjenjima sa dosta skupim napravama su skoro pa uvek u korist Khadasa. Još nisam naišao na negativan komentar.
×
×
  • Create New...