Jump to content


Pedjica

Donator foruma
  • Posts

    172
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    1

Everything posted by Pedjica

  1. Accuphase listening room. Primećujem ovo recimo kod Marten listening room-a i na još nekim mestima a nadovezuje se na staru priču damping vs. liveliness u sobi za slušanje hi-fi. Postoje još studije koje kažu da su refleksije sa poda u stvari poželjne i da ljudsko uho/mozak dobija spacial cues u muzici baš sa poda. Kada sam gledao da prilagodim svoju sobu količini damping-a koju ja smatram da ne ubija zvuk samo sam se igrao sa materijalom i količinom tepiha koji ću izbaciti u sobi. Eto nekog putokaza u smislu room treatment za ljude koji budu time hteli da se bave.
  2. Uvek se javi advokat princa, nikad sam princ. To tek posle kad pošalješ prvu ratu, onda pričaš sa princom.
  3. Novi Esoteric clockovi i MSB, rekao bih da. uzgred, da ostanem na temi, jako korisna tabela. Gleda se phase noise i to na nižim freqs po mogućstvu kao glavni parametar (Sforzato je ubica i znajući efekte dobrog clocka mogu samo da pretpostavim koliko još dodaje dubine sceni i preciznosti u pozicioniranju instrumenata. Kad se stvari slože efekat je malo “spooky” kad ga čuješ)
  4. Koga zanima, evo ukratko MSB-ovog objašnjenja koje generalizuje i ne ulazi u preterane detalje, vezano za clock frekvencije: ”The vast majority of digital audio was recorded within two different frequency families: multiples of 44.1kHz and multiples of 48kHz. The 44.1kHz family includes CD, DSD and many high resolution formats such as 176.4kHz. The 48kHz family includes most sound recorded along with video and many high resolution formats, such as 96kHz and 192kHz audio. But there are differences between these two frequency families. One oscillator–such as 10Mhz or 27MHz–can be converted into the frequencies required to play back both the 44.1kHz and 48kHz families. However, the electrical circuits required are extremely lossy, leading to a large degradation of clock precision. There are various techniques for converting one clock frequency into another. For example, clock synthesizers, PLLs or ASRCs can be used, but they’re all very lossy. The best solution is to have an independent clock oscillator for each frequency family chosen for each playback scenario.”
  5. @Majdaodličan odgovor, pogadja direktno u centar.
  6. Morao sam da Googlam Smena 8 i onda nadjem ovo, skriveni dragulj u Delfiju https://www.delfi.rs/knjige/2293_klub_ljubitelja_smene_8_knjiga_delfi_knjizare.html
  7. Nije, nije, to je iPhone loše slikao. Artefakti digitalni, sočivo zaprljano
  8. Uf, dosta pitanja, drugari. Ne bih bio u stanju sad sve da odgovorim, naročito @nkrgovic. Skroz su ti na mestu pitanja. Samo kratko, da, razlika je drastična sa i bez clock-a (iako je ovo Esotericov ajde da kažemo prvi in house i najbolji DAC — u stvari ga je razvio Onkyo - Pioneer — https://www.esoteric.jp/en/technology/discrete_dac). Ja uopšte ne koristim 10Mhz signal, samo 44.1 multipliers da pokrijem CD i SACD, to je medijum koji najviše slušam — odnos komfor/zvuk. Ima razlog i duga je priča. Razlika je tolika da meni nije jasno kako tako skupo prodaju sam SACD/DAC kad ga Rubidium diže na toliko viši nivo. IMO. Da se ogradim. E sad gramofon. Prvo u phono sekciji su cevi (ceo setup je nagra sa baterijskim napajanjem). To samo po sebi menja dosta karakteristiku zvuka. Do ozbiljnih eksperimenata sa master clockom bih primetio isto što većina čuje prepostavljam. Prirodniju scenu i prirodniju prezentaciju intrumenata na gramu. Dalje, “veći” i masniji analogni zvuk — mada ne zaboravimo cevke u putu kojih nema u digitaliji. od dugog puta sa clockovima, utisak se menja tako da realizam i dinamika jasno idu ka digitaliji a romantika ka gramofonu. Igorev novi gramofon (kad smo kod gramofona) je remek delo po mom mišljenju i uredjaj koji mi daje (sa EMT MC glavom) jedan vibe muzike iz mladosti. Ne mogu to da objasnim ali Sade zvuči kako pamtim Sade a ne kako ću ga danas preko streamera čuti. Znam da objašnjenje zvuči neodredjeno, ali to je moj utisak. Poenta moja je, da imam sreće da slušam vrhunske izvore i ono što vam garantujem je da je svaki izvor doveden do blizu nekog vrhunskog nivoa apsolutno odličan, pa priča ostaje krajnje subjektivna u smislu komfora, raspoloženja, predubedjenja, itd. MQD je master digitalija, mislim da analogiju videlo nije. Zato je i tako dobro jer je prva ruka. Prva ruka je majka. i u stvari, kao zaključak pošto se malo razumem u mastering proces (digitalija, analogija, kako god), kada doteraš izvor do nekog višeg nivoa, otvaraju ti se oči u smislu talenta i kreativnosti samih producenata. Izvor postaje izlog i onda samo gledaš eksponate a ako je izlog dovoljno čist, sve se vidi i fokus ti odlazi na suštinu — što je u mom slučaju reprodukcija zvuka i performansa — kad audiofilski slušam. Za razliku od slušanja muzike kad i na iMac-ovom internom zvučniku mogu da uživam sve u šesnaest.
  9. I kao poslednji u seriji spam postova na temu gde je digitalija u moru plavom, skrenuo bih pažnju na ovu firmu: https://www.cybershaft.jp/overseas01.html U smislu preciznosti klokova i još bitnije phase noise-a ovaj čika je tata i mama. Ko je čuo njihov najbolji model master clocka imaće predstavu o tome gde je digitalija stigla.
  10. Idemo dalje, postoje lepo MQD CD-ovi Master Quality Disc. I taj snimak će malo menjati koncept “analogue first”. Zašto? Pa ovo je master digital zapis i OZBILJNO realistično ima zabeleženu prvu ruku digitaliju. Niko ne može da kaže da se tu ne čuje prava priroda insteumenta.
  11. Imao sam i priliku da slušam različite MSB DAC-ove i ti ljudi iz onoga što sam čuo i čitao o njihovoj filozofiji ubijaju kako prave digitaliju. Još jedan proizvod koji će poljuljati malo koncept “samo analogija je prava stvar”. Opet po meni.
  12. Imamo i mi jednu takvu sliku za takmičenje Inače odgovorno tvrdim da bih moju digi kombinaciju (Esoteric K01XD-Esoteric Rubidium Master Clock povezano Van Damme clock kablom koji koriste u Abbey Roadu za mastering i košta čitavih 16 funti) mogao da stavim protiv 80% gramofonakih setupa i da će ih u smislu zvuka instrumenta, dinamike i scene oduvati kao dobar dan svaki ozbiljan K2, UHQCD ili SACD. Ovde je trik da se šalje clock signal 44.1x i to sa true 75ohm kablom (ne dužim od 50cm uprkos pričama o refleksijama koje nisu relevantne u ovoj postavci; dakle ne 10mhz square wave preko 50ohm kabl). Onda se dobija apsolutni maximum iz CD i SACD. I to jede vinyl za doručak. Mnogo dobra digitalija je MNOGO realna. Gramofon deluje inferiorno, odnosno vinyl kao medijum. My 2 cents anyway. Magnetofon *ebe celu koncepciju ali mucho dinero su master snimci. Reći ćemo da je Studer van konkurencije.
  13. Ubedljivo najbolja stvar u ovom threadu.
  14. Kud ode ova tema. Čim dodje do definisanja pojma “audiofil” znaš da ništa pametno nećeš pročitati. Nego, evo, kompletni off u to ime: Esoteric izbacio vest o novom Grandioso mono pojačalu M1X. https://www.esoteric.jp/en/product/m1x/top Piše da radi i sa gramofonom i sa strimerom.
  15. Iz tog ugla podržavam temu.
  16. Na momenat da budem ozbiljan u ovoj temi. Originalni post mi je zvučao preterano isključiv i kao takav malo naivan, pa sam i dao “šaljiv” odgovor. Apropo gore rečenog, da stvar je ličnog izbora. Ja lično biram apsolutno sve tipove izvora (CD, streaming, LP, Reel to Reel). Volim svaki na svoj način i slušam ih shodno raspoloženju i mogućnostima. Nema ovde potrebe za bilo kakvim podelama — sloboda je u inkluzivnosti u ovom kontekstu. Po meni.
  17. Juče svojim konjem dojahah do kolibe i pod svetlom sveće lupah drvenu kašiku o limeno čanče. Falilo malo srednjaka ali su visoki bili prozračni i lepršavi kao topao martovski dan.
  18. Ovo je audiofilska verzija Duška Radovića i Voodoo Popeye-a. Podržavam.
  19. “Audiophile switch” — u narodu poznatiji kao snake oil.
  20. Kad već pričam, da pričam do kraja. Da, ja sam sredio sobu preko Vicoustic-a... ključ u ruke je bila cela stvar... ALI... Ono "ali" na koje treba da obratite pažnju. 1.) Da, ja imam dedicated listening room. 2.) Ja sam u mom dedicated listening room-u pravio toliko experimenata i toliko opreme je prošlo da me sramota od ukućana. 3.) Jako dobro poznajem akustiku, REW, DSP (da se ne lažemo i ne pravimo lažno skromni). Volim dobre uredjaje, ali još više volim da učim. 4.) Sam sam sklepao sa kojekakvim materijalima DIY postavke koje sam testirao u odnosu na razne verzije zvučnika. Ako mi verujete prošlo je sve od najboljih planara, do najboljih horni do najboljih dinamičkih zvučnika. 5.) Ovo mi je omogućilo da razumem svoju sobu. Može Vicoustic da pravi projekte do besvesti, ali oni to prosto rade: gledaju kako poznate parametre da prilagode standardima i ćao. I to sve izgleda super i lepo, ali, bato, uši su te koje daju konačni sud u vašem prostoru. 6.) Dalje, bitna stavka za one koji se budu upustili u avanturu: skrenite pažnju ovima iz Vicoustic-a da želite ili a.) življu sobu, ili b.) sobu sa manje refleksija (studijski pristup). Diffusion vs. absorption. Po meni Hi-Fi treba da naginje ka malo življem pristupu, ipak radimo da uživamo u muzici, a ne da miksujemo. Znaće oni odmah šta treba. JAKO su dobri u tome što rade. Ja sam direktno radio sa njihovim direktorom koji je čovek PhD iz akustike. Ozbiljan igrač. 7.) Za bas se opustite i ostavite njima da srede. Trapovi koji su meni stavili ozbiljan posao u gornjem basu i mid-basu rade. 8.) Najjači bas modovi - tipa 31hz kod mene, MOLIM VAS ne zamišljajte da možete tretmanom sobe da sredite. Tu vam treba ili a.) veliki volumen prostora ili b.) DSP. ili c.) multi-sub -- Imajte to na umu ko voli sub-ove. 9.) Da bi vam Vicoustic uradio dobar projekat, moraju da znaju SVE mere, i naravno da ste ili vi ili neko ko zna, uradio sva relevantna merenja - bez toga uradiće neki polu-generički projekat. Onda ste džabe krečili. 10.) I sve to kad uradiš na kraju, biće opcija da smanjujete ili povećavate reverbraciju sobe. Veruj u sebe a ne u merenja, eksperimentiši dok TI nisi zadovoljan. Recimo, sve su oni to meni lepo uradili i super je to, ali da li znate koliko prirodni materijali poput vune vs. polyester menjaju zvuk (tepih pravi čudo u sobi). Naravno, prirodni materijali su mama ako ste se pitali i kad sam zamenio tepihe za vunene umesto poliester, bio sam iznenadjen. 11.) Dosta priče o poziciji zvučnika. Jeste to bitno i treba poštovati i uvo i neka pravila, ali ne zaboravite da, nažalost (kažem nažalost jer u 90% situacija živnotni prostor ograničava), za pravo slušanje treba prostor od zidova i slušne pozicije. I u standardnoj sobi idealno je da je na 2/3 dužeg zida, a da je neki minimum od zida iza vas 2,5-3m. Uf... I tako... nadam se da ne zvuči ko preterano pametovanje. Više želja da iz iskustva pomognem nekolicini koji se odluče da idu all the way
  21. Mogao bih da elaborarim prilično, ali, ukratko, i da i ne. Vratite se samo na Lalin post oko tipova zvučnika -- napr. nije realno isto tretirati sobu tipa za Apogee Diva zvučnike i klasične dinamičke zvučnike. Način na koji emituju zvuk (ne mislim ovde samo na činjenicu da je jedan dipol, nego i na činjenicu da recimo side wall igra mnogo manju ulogu kod planara, a zid iza zvučnika mnogo veću, itd.). Isto tako, kod klasičnih zvučnika, može samo i od tipa tweeter-a da zavisi kako želite da tretirate sobu - berillium vs. silk dome vs. diamond vs. ribbon, itd. Da i ne odgovor dolazi iz činjenice da će dobro tretirana soba davati dobre parametre merenja koji god da je izvor unutra, ali, recimo, dužina talasa (i korespondirajuća frekvencija) stvaraće različite probleme na plafonu i na različitim frekvencijama u zavisnosti od visine zvučnika, pa opet njegove disperzije, nije isto imati zvučnik od 1,1m u sobi od 2,5m plafon ili zvučnik od 1,8m. Da sumiram, dobro tretirana soba sviraće dobro sa skoro svim izvorima, ali, ako želite da odete korak dalje i sobu prilagodite tonu koji će vama prijati, onda karatkter sredjivanja sobe (akcenat na apsorbciji vs. difuziji, koji delovi sobe, koliko i koji opseg basa), definitivno zavisi i od zvučnika.
×
×
  • Create New...