Jump to content


TurboMaximus

Članovi
  • Posts

    2,850
  • Joined

  • Last visited

Posts posted by TurboMaximus

  1. Kompjuter/USB/FIIO K5 Pro/STRAIGHTWIRE/ONKYO A-9010/TRANSPARENT/TRIANGLE BOREA BR03.

    Bez detaljisanja i poređenja, iz ugla apsolutnog rangiranja, ne vidim čime bi nehajendera trebalo da razočara. Dovoljno muzikalan i fino izbalansiran uređaj koji kvalitetno iznosi sve elemente reprodukcije. Naravno, naučili smo, nadam se, da kvaliket zvuka ne zavisi samo od uređaja.

  2. Realnost je ono čega drugi čin traje već deset godina, a zabranjeno je na forumu. Festival je tonuo i sad diše na surlcu. Novi Sad nije imao stabilnu kritičnu masu da se odupre institucionalnom armiranju primitivizmom. Ono što pokriva i pauzu između činova - lopovi, trajno su i opšte dobro.

    Publike apsolutno ima, ali organizacija je u rukama podanika i žurkaroša, a džez izgleda izmiče podaničkom i žurkaroškom poimanju muzike.

  3. 15 sati ranije, goran_p said:

    Radi se o ovakoj matici,popravke nema osim da se ili buši nova rupa ili začepi stara,pa onda pomoću šablona probušiti novu rupu .

    g.jpg

    Ovo nazivam umetkom. Obično ima utor za neki ključ, mada ne nužno.

    Dakle, u umetak se delimično uvrne imbus šraf s unapred navijenom maticom. Sistem se fiksira maticom, da uhvati umetak. Tokom zatezanja rotaciju imbus šrafa treba blokirati imbus ključem. Onda se đuture dotegne ili odvrne. Postupak unazad podrazumeva opet blokiranje imbusa blagom kontrom rotaciji matice i oslobađanje matice.

    Problem je ako je umetak s druge strane daske nekako zaključan.

    Postavljeni šiljci se, u slučaju ovakvog šugavog, ali čestog rešenja, fiksiraju dotezanjem matice rukom, nikako ključem.

  4. U pozadini svakog fizičkog događaja je interakcija.

    Električne, elektromagnetne i sve klasične fizičke pojave samo su kumulativna slika nebrojenih kvantnih mikrointerakcija. Kvantna interakcija menja fizičko stanje oba aktera, samim tim i povezana svojstva, u ovom slučaju elektromagnetna ili električna. Ralzičiti učesnici, različita promena. Da bi bilo jasnije - svaki fizički odziv izolatora na fizički (npr. elektromagnetni) događaj u provodniku praćen je promenom fizičkog statusa provodnika.

    Ne treba zaboraviti ni mehaničku interakciju provodnik/izolator. Identičan opšti princip, druga putanja.

  5. "Brz zvuk" nema veze sa ritmom i tempom, ali ima uticaj na percepciju ritma, tempa, dinamike, rezolucije itd.

    Pokušavam da se prisetim snimka bez prostora.

    Nekad je prostor prevashodno geometrija, nekad ambijentalni volumen bez naglašene geometrije. Na ne tako retkim snimcima ide do jasnog doživljaja "vazduha", što sam ranije već opisao kao osećaj da se svaka tačka prostora ponaša kao izvor zvuka autentičnog karaktera. Neki snimci imaju skoro sve, većina onoga što sam u životu čuo bar nešto.

  6. Uloga zvučnika je da, u interakciji sa ostatkom sistema, akustičkim i mehaničkim okruženjem, zadovolji zahteve percepcije. Iskusan slušalac uočava objektivni defekt. Reakcija slušaoca je definitivno u domenu psihologije.

    Lanac produkcije i reprodukcije je prekompleksan, zato apsolutna referenca u praksi ne postoji. Dovoljno raznovrsnih slušnih primera otvara put ka jasnom ličnom kritrijumu koji legitimno sadrži objektivnu i subjektivnu komponentu.

  7. 5 minuta ranije, TurboMaximus said:

    Koliko sam načuo, za bankarske transakcije se koristi drugačiji standard (čeksuma).

    No, prihvatio sam da je verovatnoće diitalne greške u prenosu oko 10 na minus skoro beskonačno. Jedino mi se ne dopada kad se umesto skoro kaže nema. Teorijska rupa se vidi iz prve i zato je efikasnije i korektnije ilustrovati brojem, što, na laičkom nivou, manje-više zatvara temu.

    Ako se prihvati da mreža zanemarljivo greši, reklo bi se da je eventualni izvor problema u sklonosti mrežnih elemenata (pa i kablova) analognim smetnjama koje imaju sposobnost da se provuku do tačke gde to postaje bitno. Teorijski moguće, ali nemam predstavu koliko bitno. Ono što znam, a fizika kaže, je da električarsko razmišljanje nije kraj razmišljanja, što opet može i ne mora biti bitno. Međutim, ne bih zanemario ono što uvo kaže. Moje zasad ništa ne kaže, jer nisam ni poredio ništa.

    Greška.

  8. 50 minuta ranije, Delija said:

    Ako su "savrseni" za prenos daleko bitnijih podataka - recimo bankarskih transakcija - zasto mislis da nisu za glupi audio stream? ;)

     

    (banalizujem, ali to je sustina)

    Koliko sam načuo, za bankarske transakcije se koristi drugačiji standard (čeksuma).

    No, prihvatio sam da je verovatnoća diitalne greške u prenosu oko 10 na minus skoro beskonačno. Jedino mi se ne dopada kad se umesto skoro kaže nema. Teorijska rupa se vidi iz prve i zato je efikasnije i korektnije ilustrovati brojem, što, na laičkom nivou, manje-više zatvara temu.

    Ako se prihvati da mreža zanemarljivo greši, reklo bi se da je eventualni izvor problema u sklonosti mrežnih elemenata (pa i kablova) analognim smetnjama koje imaju sposobnost da se provuku do tačke gde to postaje bitno. Teorijski moguće, ali nemam predstavu koliko bitno. Ono što znam, a fizika kaže, je da električarsko razmišljanje nije kraj razmišljanja, što opet može i ne mora biti bitno. Međutim, ne bih zanemario ono što uvo kaže. Moje zasad ništa ne kaže, jer nisam ni poredio ništa.

×
×
  • Create New...