Jump to content


TurboMaximus

Članovi
  • Posts

    2,846
  • Joined

  • Last visited

Posts posted by TurboMaximus

  1. 42 minuta ranije, somilenko said:

    Sve je to lepo kada si sam u slušaonici, velik broj audiofila sisteme drži u dnevnoj sobi i deli ih sa ostalim članovima porodice, kućnim ljubimcima i sl. Ne može svačiji pristup biti bezkompromisan.

    Možda nebi bilo loše da si recimo pomenuo ključ od 5 ms, tj pozicioniranje zvučnika i slušaoca tako da prva refleksija dođe do uha slušaoca 5 ms posle direktnog tona sa zvučnika, što bi u nekim praktičnim uslovima značilo da je recimo putanja prve refleksije duža za cca 1.5 m u odnosu na direktnu emisiju sa zvučnika, recimo, to je koristan info za nekog ko hoće da ima neku zvučnu scenu u svom sistemu, ali ne rešava "farbu" zvuka, ako je dobra i ako se slušaocu sviđa, ok, ali šta ako nije...

    Takođe, sve ovo mnogo zavisi i od polarne karakteristike konkretnog zvučnika i učinkovito je, zajedno sa primenom difuzije ili apsorpcije za srednjetonsko i visokotonskl područje, ali kada dođemo do bass-a... E tu je zahebancija... Dobar pristup je multisub sistem, ali nemaju svi prostora i mogućnosti za primenu istog... Tu ti recimo, kod naglašenih modova, prvenstveno pikova, DSP može mnogo pomoći, bez toga da praviš dnevnu sobu ili slušaonicu sa neparalelnim zidovima, što niko od nas nema.

    Sve to što pominješ je super za srednjetonsko i visokotonsko područje i onda kada ti sve to ukenja mod prostorije, džaba si krečio...

    Ne pravim nauku od podešavanja sistema. Pomeram i slušam.

    Uvažavam svaku realnost, a jedna je da DSP principijelno ne rešava problem.

    Nisu problem modovi, već rezonance. Rezonance se izbegavaju odgovarajućim pozicioniranjem, što, da, ima veze s popularnim tačkama. DSP ne ukida karakter rezonance, samo umanjuje efekat. Nažalost, karakter je ono što smeta (otegnut, zaukavajući, glindžav ton).

    Poenta je ta da u neuslovnu instalaciju nema svrhe previše ulagati.

     

  2. DSP, korigujući direktni odziv zvučnika, manipuliše pobudom akustike u vijanju kompromisnog kumulativnog odziva koji je ko zna kako profilisan. DSP ne može nezavisno da tretira direktni odziv i refleksije u kontekstu klasične dvokanalne reprodukcije.

    Odnos direktnog odziva i prostornih refleksija (intenzitet, prostorna raspodela, usmerenost) ključan je za uspešno mentalno dekodiranje zvučog zapisa u dvokanalnom formatu, odnosno razlučivanje direktne i ambijantalne komponente.

    Direktni odziv zvučnika i prostorne refleksije pobuđene reprodukcijom nisu isto što i direktna i ambijentalna komponenta zvučnog zapisa.

    Prirodni postupak podrazumeva pažljivo pozicioniranje zvučnika i slušaoca i odmeren akustički tretman slušaonice, sve prilagođeno aktuelnom sistemu. Elektronsko korigovanje odziva samog sistema teorijski može da bude koristan alat, ali ne u bilo čijim rukama. To ne bi imalo previše veze s kresanjem pikova i punjenjem dipova.

  3. Jezička pravila (prevashodno: vrsta reči, sastav i vrsta rečenice) su platforma za formalna poređenja i kombinovanje jer računar ne razume kontekst. I čovek koristi istu platformu. Jezička pravila razvrstavaju kontekst u opšte kategorije. Ne bih rekao da je principijelno jako komplikovano ako se izabere pogodan osnovni jezik. Konkretizacija je uvek, naravno, beskrajan skup stranputica i prepreka.

    Mislim da ovo pokazuje koliko je za oblikovanje misli važna sposobnost formalizovanja pojmova, odnosno, i povezano s tim, sposobnost složene komunikacije - jezik. Verovatno nas je upravo taj evolutivni pravac izdigao iznad ostalih životinja. Sad kandidujemo i kompjuter.

  4. 2 sati ranije, NShappy said:

    Od ChatGPT (za sada) ne treba očekivati pouzdane i tačne odgovore i informacije. Tu je baš loš.

    Ali razumevanje koteksta i formiranje odgovora koji ima smisla od jedne mašine, na ogromnom broju jezika jeste fascinantna. Na kraju krajeva, i OpenAI koji ga je napravio ga tako i predstavlja, samo kao Language model.

    Probajte da vam prevodi opšte, pa čak i neke stručnije tekstove. Radi zaista odlično. Već neko vreme ga koristim za prevođenje. On zaista prevodi konktekst.

     

    Nedavno ga je žena pitala (probajte nešto slično), da napiše podatke o jednoj biljci. Bilo potrebno detetu za školu.
    Dao je informacije enciklopedijski.

    Zatim smo mu rekli da to isto napiše, ali na nivou deteta od osam godina.
    Neverovatno kako je to isto prepričao na nivou baš za dete.

    Dalje da vidimo koliko možemo da ga gnjavimo, rekosmo mu da isto napiše, ali sa više lirskih elemenata.
    Odlično je napisao isti tekst, ali sada nakićen kao za lirsko takmičenje.

    Zatim, kažem mu daj to u stihu.
    Stvarno, napiše U STIHOVIMA! 😱

    Sve to na srpskom, sa odličnim izražavanjem.

    I dalje, kažem mu daj sada sve to u desetercu.
    I to je krenuo, ali eto, nije baš gađao deseterac. :D:D

     

    I da se razumemo, ChatGPT je zaista odličan simulator inteligencije.
    Uz ispitivača koji ne zna s' kim ima posla, ChatGPT bi sasvim sigurno prošao tjuringov test.
    Pokojni Alan bi zino kad bi malo poprič'o sa ChatGPT...

    Ali GPT svest nema. Nema je ni u tragovima, ni u naznakama.
    Sada, u konteksu AI, svest moramo posmatrati odvojeno od inteligencije (mada neki to hoće da izjednače).
    Svest (osim raznih hipoteza i demagoško filozofskih razmišljanja) mi zapravo nemamo pojma šta je.
    @TurboMaximus 😉
    Zato je ne možemo napraviti, simulirati, sintetizovati (a vrv ni prepoznati ako je ipak napravimo :P )

    Nisam se do danas udubljivao u AI. Iz primera mi je jasno da je suština u "učenju" mašine da "razume" jezička pravila - dosta posla za lingviste. Sad sam povezao i otkud to da sam od više nepovezanih ljudi čuo priču o važnosti jezika i uticaju različitih jezika na razmišljanje.

    ChatGPT je zasad kruto metodičan, ali postaće to vremenom uvrnuto.

    Svest? Ovako je neće napraviti, ali pretostavljam da ima kome je to jasno.

  5. Svest (svesnost), kao centar analitičke sposobnosti, nadograđena je na podsvest (primitivna svest) kao viša funkcija, razvijena na način i u meri karakterističnoj za vrstu. Izvor subjektivnog je u podsvesti. Bez subjektivnog ne postoji doživljaj, već samo senzorna mentalna predstava. Naime, i analitiku nešto treba da pokrene, što bazično radi podsvest.

  6. Akustički tretman se ne radi otprilike. Pravilo "što više tretmana, to bolji zvuk" ne važi.

    Kreni od nameštaja s funkcionalnim smislom i prati promene u zvuku, spreman na korekcije rasporeda. Rešenja treba da su prostorno fleksibilna. Elegantne pretpostavke obično padnu u vodu.

    Na pod stavi nešto od prirodnog materijala.

    Zvučnici mogu još napred.

    Naravno, sve se radi s usviranim komponentama (par stotina sati).

×
×
  • Create New...