Jump to content


NShappy

Članovi
  • Posts

    1,835
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    12

Posts posted by NShappy

  1. On 14.1.2023. at 12:51, ZoranR said:

    Dakle, moje pitanje je sada, ima li neko ideju kako da FiiO ne ode u penziju (osim da ga koristim za muziku koju vec imam).

     

    On 14.1.2023. at 13:46, ZoranR said:

    Kako bilo, dobio sam sve odgovore. Hvala jos jednom

    Pa, nije baš da si dobio odgovore, al' ajd...

    Na priču ja bih dodao, nemoj bežati od telefona kao on-the-go audio plejera.
    Možeš dokupiti neki externi DAC za mobilni, ovakav na primer.

    On-line brbljaonice kažu da zaista unapređuju zvuk.

    Koji od brojnih sličnih DAC odabrati moraćeš sam izgooglati.

    Evo ovaj npr, podržava čak i MQA.

    Ima i Fiio svoj model. (doduše, malo glomazniji)

    ...   ...   ...


    Mene malo smara što je pojam "kvalitet zvuka sa mobilnog telefona uz korišćenje slušalica" toliko zanemarena tema, pa ni na namenskim HiFi mestima i sajtovima niko da se malo posveti  izučavanju te teme. Telefoni se čuju dosta različito između sebe, neki odlično (imaju zasebne audio module) i moglo bi se tu štošta testirati i upoređivati. A čak  i na HiFiles sajtu urade test telefona bez i jednog jedinog spomena kako se čuje sa naprednijim slušalicama?!?

    Pokušao sam ovde na forumu da pokrenem temu o telefonu kao audio plejeru, da čujemo iskustva iz prve ruke, ali tema se rasplinula, kasnije je i merge-ovana u neku drugu. :(

  2. DS119j. Bio nešto ispod 80€ bez HDD-a (tako se i prodaju, ubaciš HDD koji želiš/imaš).
    Ok bilo to dosta ispod cene, kupio ga ja sam u HU, ta cena je bez AFA.

    Iskustva su pozitivna za osnovne primene šerovanja medija u lokalnoj mreži (bez trancoding-a), automatski mirror back-up izabranih foldera sa glavnog računara, udaljeni pristup određenim folderima (nisi kod kuće ali vidiš foldere na NAS-u koje želiš), i download torenata koji se sporo skidaju (on to skida polako u pozadini, pa kad' završi završi...)

    Al' nemojmo ovde o tome, idemo u off. Da ne prljamo temu dalje.

  3. Eh da, dodao bih i sledeće (možda malo off u ovoj temi, ali vidim ga mnogi nemaju a kao vole digitaliju...)

    Sve korisnike koji imaju neki streamer i neku svoju kolekciju digitalnih fajlova, svaka preporuka je nabavka nekog bilo kojeg NAS uređaja. Osnovni Synology ili Qnap uopšte nisu skupi, a jako jako su korisni ne samo za muziku već za brojne druge namene u kući. Ja kupio osnovni Synology samo za audio, a sada pored namene čuvanja i korišćenja audio fonoteke, diskretno i bešumno u pozadini, zavučen u nekom ormanu u predsoblju, obavlja još 3-4 posla.

  4. Pišem odvojeno da ne bude predugačak post, a i jeste druga tema...

    Kao mana onih baš skupih streamer-a, pogotvo all-in-one...

    ...sve to će godinu za godinom biti manje više zastarelo. Servisi će tražiti nove protokole, formate i mrežne zavrzlame, niko vam neće praviti nove softvere/firmware za 10-15 godina stare uređaje. Još ako treba i neka hw nadogradnja...
    Nije to problem za uređaje koji koštaju 400-500-600€, ali ni oni od 5000-6000-9000€ neće bolje proći. A onda postaju u najboljem slučaju samo obično pojačalo, ako uopšte imaju obične inpute (a dosta njih škrtari i na tome).

  5. Meni nešto promakla ova tema...

    Imam NAIM NAC-N172 XS...

    Streamer je odličan, savim u rangu NAIM uređaja. NAIM to nije baš da je to tada zvao stramer. Bio je network player + preamp. A zapravo je full streamer sa većim brojem analognih i digitalnih ulaza, čak i mogućnošću FM/DAB tjunera i phono pramp-a uz dodate kartice (koje nemam). Znači (skoro) kompletan all-in-one, sem pojačala.

    Meni je nešto i logično da poweramp bude u jednoj kutiji a sve ostalo u drugoj. Što naravno ne mora biti da moja logika ima logike, jel?!? :P:D

    Kupio ga relativno povoljno kod nas zajedno sa NAP 155 XS poweramp-om.
    Njih je NAIM i prodavao u setu.

    Nego, kako radi. Pa, radi(o) je odlično u, khm, starom stanu gde se zbog selidbe kratko zadržao.
    U novom stanu je sve to pomalo brljavo. Dojmim da je to zbog mnogo gips kartonskih ploča (ceo plafon i jedan najveći bočni zid), nekog medijapan paravana na sred sobe a iza zvučnika, pod su pločice, bla.bla.bla... Sve to plus beba me malo odaljilo od HiFi pa za sada se koristi ovako, do daljnjeg.

    Nego, prednosti. Sve to se zapravo čuje odlično (sem sobe koja brunda i kada se u njoj razgovara :( ). Čekam jednog kolegu da donese DIY lampaškog snagaša da čujemo i tu kombinaciju. Biće i to uskoro. Inače ja nisam do sada imao priliku da pažljivije i duže slušam još neke naprednije uređaje, pa tako ne mogu ni da dajem korisna poređenja.

    ...   ...   ...

    Mane? Sve to je starije generacije pa već postaje pomalo outdated... :(
    ...aplikacija, i mogućnosti, a ima i još poneka programerska brljotina.

    Od stream servisa ima samo Spotify i Tidal. Spotify radi kao connect, ali Tidal samo kroz njanjavu Focal/Naim Android aplikaciju preko koje je zapravo vrlo nepraktično koristiti Tidal. Najbolje je napraviti play liste na računaru/telefonu u lokalnoj Tidal aplikaciji, pa ih na Naim-u samo pustiti. Eto to može relativno jednostavno.

    Spotify connect radi odlično i stabilno. Zbog toga njega najviše i koristimo za pozadinsko slušanje.

    Ostali servisi nisu podržani, kao ni MQA.

    Stream sa lokalne mreže radi odlično. Imam NAS i sa njega Naim vuče sve bez problema. FLAC-ovi zvuče odlično.

    Takođe, on-line radio radi odlično preko TuneIn servisa.
    Jbt, sada sam već zaboravio koji format prijavljuje ako pušta npr. Paradise ili Naim Radio?!? Pogledaću danas.

    Puštanje muzike sa USB takođe, radi, to sam i koristio na samom početku (od kada imam NAS to više ne koristim). Krupna mana USB ulaza je što jako dugo indeksira iole veći USB ili HDD. Baš dugo. A onda kao vr', posebna bud'a'ština, sve što je indeksirao potpuno izgubi ako samo izađete iz USB kao source?!? Mislim, šta reći?!? Razumeo bih da zaboravi  šta ima na USB-u kada potpuno ugasite uređaj. Ali on to zaboravi ako samo promenite source, vratite se na USB, i voila, opet par minuta za inicijalno čitanje.
    Ne smeta to ako je USB od 16GB sa 50-60 numera, to završi za 5-15sec, ali imao sam jedan od 128GB skoro potpuno pun. Njega je indeksirao desetak minuta (ok, jeste to bio spor flash drive). Ali to radi svaki put kada se USB izabere kao source?!? (Ranije sam imao neki Onkyo streamer, i on jeste dugo indeksirao, ali je to pamtio dok ne izgubi napajanje ili se flash-ić ne isčupa iz uređaja).

    ...   ...   ...

    Zamerio bih Naimu i da nema ne samo power-off, već nema ni stand-by. Jednostavno zaustavite play ili ne dajete ništa na analogni ulaz, on ćuti i to je to. A greje se kao da radi. Logika je always on. Pozadi ima pravi power-cut mehanički prekidač, ali ja b' vol'o da to ima i napred, ili bar neki stand-by koji će zaista pogasi sve što može u uređaju.

    ...   ...   ...

    Jedna prednost NAIM-a je što i dalje ima kakvu takvu podršku. Nedavno su izbacili novi fw za ovaj matori 172XS.
    Takođe, imao sam neki problem sa Tidal-om (posle je ispalo da je do mog telefona), ali neki on-line support je strpljivo razmenio nekoliko mailova sa mnom do nalaska rešenja.
    E sada, podrška do tog nivoa da urade potpuno novi fw da Tidal proradi kroz connect, ili da implementiraju novije stream servise ili MQA, to ipak nećemo videti... :(

    ...   ...   ...

    Još jedna mana, uređaja ima neki glupi zeleni OLED display koji je posle7-8 godina starosti uređaja toliko oslabio prikaz da je postao skoro nevidljiv. Iako displej takvog tipa na Aliexpress-u košta 20-ak €, NAIM isporučuje kao rezervni deo samo ceo front panel za neke ne baš male pare, sećam se >300€. Zamenu je radio Gox poznat ovde na forumu. Urađeno je odlično, al' bzvz da ne može zamena display only. Bez rasturanja tog front panela nisam nikako mogao determinisati kakav tačno display treba. A i tada je pitanje da li bih iskopao tačne specifikacije zamenskog. Sada imam taj stari front panel, možda se mogu zezati da njemu zamenim display.

    Evo malo i priče o tome: https://www.hi-files.com/forum/index.php?/topic/12123-linn-naim-republika/page/142/#comment-716540

    Al' ajde, delovi bar mogu da se nabave. Neki Denon/Marantz/Sony da ne spominjem Samsung ili iUređaje će vas posle 5-6 godina potpuno otkačiti za bilo kakvu podršku.

    Tako da, šta reći. Podrška postoji i radi, godinama posle prodaje uređaja.
    Ali je skupa. :unsure:

  6. Ako je nešto komplikovano i communist-era organizovano, to je carina kod nas, i pravilnici/propisi oko inostranih pošiljki.

    Pre par dana sam u Novom Sadu u Limanskoj pošti (jedna od glavnih u NS) čekao u redu iza starije žene koja pokušava da pošalje nekoliko pari ručno štrikanih čarapa (koje je sama ištrikala) u neku zemlju u EU (unucima). Jbt, te zavrzlame koje pošta i carina traže su otprilike u rangu uvoza/izvoza nuklearnog reaktora. Baj d vej, poštanski službenici se okupili i većali šta joj treba od izjava, kako tačno treba da opiše sadržaj pošiljke, i koji formular joj treba i kako da ga popuni. Nisu međusobno uspeli da se ogovore pa su je poslali u glavnu poštu, "tamo možda znaju šta vam treba, znate, to se sada nešto menjalo..."

    DHL nekako mora da se prilagođava radu naše carine i da udovoljava njihovim zahtevima.

  7. Ako si generalno zadovoljan zvukom sa dac magic 100, onda možda i jeste transport-only ponajbolje rešenje.

    Inače, probaj i Yamahu i Denona na taj DAC što već imaš. Vidim da oba imaju digital out.
    Možda i ostaneš na nekom od njih kao transportu.
    Čudi me da već nisi probao. Ja ne bih izdržao ni dva dana da to stoji jedno pored drugog a da ne probam. :P

  8. Zar nemamo lepu temo o pivima ovde na forumu?!?

    Što se piva tiče, nadam se da znate da su gotovo sve evropske (i dobar deo svetskih) pivara sada pokupovane/prodate u 3-4 konzorcijuma. Vlasnici su uglavnom kojekakvi investicioni fondovi i skupštine akcionara. Ovaj trend je krenuo tamo od krize 2008, i nastavio se do danas.

    Tako sada jedan konzorcijum ima recimo 30-40 fabrika piva širom sveta, i bog zna koliko brendova piva. Ne postoji pivo koje se može naći na ne-lokalnom nivou (dakle, van matične zemlje), a da nije iz jednog od spomenutih konzorcijuma. Kod nas nastupaju Interbrew (Apatin kao "centar"), Carlsberg (Čelarevo) i Heineken (Novi Sad (Zaječar)). I ovakva priča važi u skoro celoj Evropi.

    Koji etiketa kojeg brenda će da se lepi na koju tečnost zvanu pivo, proizvedeno u kojoj pivari, odlučuje marketing odeljenje u saradnji sa upravnim odborom. Nikakve to veze više nema sa onim što je nekada bilo Nikšićko, Jelen, Tuborg, Moretti, Lowenbrau, Budweisser... Pogledajte gde se pravi taj neki Moretti, Mythos, Heineken, Staropramen... Čak ako se neko od tih piva radi u "originalnoj" državi (npr. Budwesser za naše tržište se zaista radi u Češkoj), to je pre marketing odluka nego ideja distribucije boljeg piva.

    Tako da priča o tome šta od piva valja a šta ne je samo za kafansko bla.bla.bla..., i važi od sezone do sezone.
    Kvartalne analize seales department-a investicionih fondova odlučuju kakvo pivo će da nam ponude.

    Moretti i Mythos su se pojavili kod nas ubrzo nakon što su i ti brendovi ušli u konzorcijume.
    I da, prave se kod nas...

    Moram primetiti da su brzo nakon tog grupisanja SVA mass production piva u Evropi postala prilično grozna. Ubrzo je potrošnja piva u Evropi drastično opala, i ja bih rek'o da su se u poslednje vreme nešto popravili. Možda im došlo nešto iz dupeta u glavu.

    Tu i tamo postoje nezavisne pivare, ali su dostupne samo lokalno. Tako npr. pivo Sakara Gold u Egiptu, Tango u Alžiru (da, muslimanske zemlje?!?), Cisk na Malti i Presidente u Dominikanskoj Republici su sasvim pristojna piva iz industrijskih pivara koje još nisu prodate u te neke grupacije. Ali njih nema van lokalnih tržišta. Doduše, ima i tih nekih nezavisnih lokalnih koji su trash...

    ...

    Priča "voda važna za pivo" je opet i ponovo samo mit. Sve današnje pivare vodu provlače kroz reversnu osmozu, te dobijanju vodu po traženim laboratorijskim specifikacijama. Kvalitet vode ako je prirodna može da razlikuje finese odličnih piva, ali ne može od ostalih trash veštačkih polaznih sirovina, ubrzavača vrenja, konzervanasa i stabilizatora da napravi dobro pivo.

    Imamo sada i razne male nezavisne kraft pivare, ali oni furaju ekskluzivitet neobičnih piva, Pale/American/Indian Ale za po 200-300din za 0.3l. Mislim, i to je validno i ok, konzumiram ne tako retko, ali ponekad zaista želim gajbu dobrog lager ili pils piva za pijenje dok se peče roštil.

    Lav Premijum je bio pristojan kada sam ga poslednji put probao. Festbeer iz Lidla takođe nije loš ako uzmemo u obzir i cenu. Zaječarsko belo je bilo odlično, ali se nije ukapalo u poslovnu politiku vlasnika (Heineken) pa je ukinuto.

    Ne treba previše osuđivati pivare koje nisu prodate u konzorcijume i koje su pokušale da budu nezavisne (pa propale), jer je sales politika onih konzorcijuma bila neverovatno agresivna te je pored njih bilo gotovo nemoguće poslovati.

  9. 7 sati ranije, brijac said:

    Naime kada vam pise local delivering, to je u prevodu stavljena posiljka na kamaru u madjarskoj, da se salje dalje za srbiju. Preglabana je tema na benchmarku. 

    Baš tako.

    Od početka Covid krize, nešto se ozbiljno zabagovalo u Aliexpress trackingu, i brojne pošiljke dobijaju status "delivered to local delivery company (final carrier, your country, expected soon i slično...)" a zapravo su tek stigle do neke posredne pošte (prvo najčešće bila litvanska, pa holandska, sada najčešće mađarska, mada i dalje ponekad budu i lt ili nl...) i još uvek su daleko od Srbije.

    Ovo je stvorilo baš ozbiljan hejt na našu poštu, ovaj put zaista bez razloga. Dobijemo izveštaj od Ali-ja da je pošiljka u zemlji, i naravno da je očekujemo za par dana. Kad ono mođutim...

    Tek pošiljke za koje odmah po porudžbini jasno piše da imaju full tracking može da se prati do stana i kroz Srbiju, ali i to ponekad sa promenom tracking broja usput, ponekad čak bez mogućnosti da mi kao primaoci vidimo koji je novi track.

  10. 8 sati ranije, CoyoteKG said:

    svaki put se pitam kod ovih sala, da li stvarno moraju da zaokurze da bismo morali da shvatimo :D

    A ja se pitam da li zaista neko uradi to što piše, npr. ulje za kosilice maže po sebi?!?

  11. Takve mašine prave više harmonike u mreži a to se ne može utvrditi voltmetrom. I najviše smetaju switch-erskim napajanjima. 

    Trebalo bi zapravo da prijaviš problem distribuciji, bez da pominješ od koga je problem. Oni ugrade harmonijski analizator na vaš deo mreže i lako utvrde šta i koliko ne valja. 

    Koliko će oni njega da ćeraju zavisi od lokalne politike u distribuciji, i koliko on ima veza u lokalu, ali u principu, mogli bi vrlo lako da mu ukinu priključak. 

  12. Pre 3-4 godine sam (poslednji put) preslušavao neke trake snimljene '91-92, kada sam radio u CD klubu i najviše traka snimio. Sve su radile odlično. Snimak bez primetnih anomalija. Uglavnom TDK-SA, SA-X, Maxell XL-II, ali ima i TDK-D i još nekih normalki.

    Nikako ne mogu reći da nije bilo neke degradacije, i da se čuju identično kao i '90-ih, ali da se primeti neko propadanje, ne primeti se. Tačno je da nisu večne, ali drže se veoma dobro.

    E sada, nisam snimao na njih decenijama, i ne znam kako bi primale nove snimke.

  13. 2 sati ranije, Parton said:

    lepak je najbolji neki henkelov ako sam dobro shvatio?

    Probaj lepak, može i Henkel, rade svi slično, ali se ponekad razlikuju od serije do serije.
    Gledaj i  rok trajanja i uzmi što noviji.

     

    1 sat ranije, Spachek said:

    3-4 kapi Triton X(e-bay)
    400ml demineralizovane vode
    100ml izopropil alkohola 99.9%

    I neki vakum

    Nema statickog naboja, neutralise krckanje potpuno ili ga smanji na minimum
    Probaj, imas opsirnije u Drazovoj temi-nista bez mokrih carapa
     

    Ovo, "neki vakum" je zapravo i najkomplikovanije...
    Koji to vakum i kako ga napraviti?!?

    Lepak je daleko najjednostavniji za malo ploča, za povremena čišćenja, i za DIY varijante.

    Mokra čišćenja uz dodatne mašine su za hard core vinil vlasnike/usere...
    I uopšte nisam siguran da rade bolje od lepka.

  14. 17 sati ranije, Parton said:

    5. pranje ploča je postalo obavezna stvar, što je meni nepoznat fenomen iz onog doba...ne znam ni da li su tada postojali ultrasonični perači, ali ne znam nikoga ko je znao da tako nešto uopšte postoji ako ih je uopšte bilo...pošto nemam nameru da u to uložim više nego u gramofon, probao sam neko ručno pranje na nekim manje bitnim pločama za probu, ali su ploče postale još gore nakon tog tretmana...možda sam napravio lošu mešavinu, ali trudio sam se da pratim isprobana uputstva sa malo alkohola, destilovane vode i nekog sredstva za pranje, ali rezultat je bezveze...

    Pokušaj pranje/čišćenje ploča lepkom. Imamo opširnu temu o tome...

    Metoda je možda malo pipava i komplikovana, ali efikasna. Uostalom, šta kod vinila nije pipavo i komplikovano?
    Po meni, najbolja budget metoda.

    Naravno, vežbaš se prvo na nekim bzvz pločama.
    Imam jednu singlicu na kojoj isprobavam nove lepkove. Čišćenja je 10-ak puta. :P

    ...   ...   ...

    Ploče koje očistiš, nabavi nove unutrašnje omote. Kombinacija najlon-papir su najbolje.

  15. ^^ Nezavisno istraživanje udruženja komšijske saradnje je nakon pažljive analize, došlo do zaključka da su sve udarne pneumatske bušilice (popularno zvane Hilti) daleko efikasnije subotom i nedeljom u ranim jutarnjim časovima.

     

    :P:D

×
×
  • Create New...