
Majda
Članovi-
Posts
3,380 -
Joined
-
Last visited
-
Days Won
19
Content Type
Profiles
Forums
Events
Gallery
Everything posted by Majda
-
Ako postoji izlaz za 4 oma na pojacalu onda se moze prikkljuciti Maggie 3.7 pogledati krivu impedanse: http://www.people.vcu.edu/~sliner/MG37_P&I.jpg na stranici https://www.audiosciencereview.com/forum/index.php?threads/amp-recommendation-for-maggie-3-7i-opinions-welcomed.9726/ Ako amp nema priklucak za 4 oma onda je najbolje dodati izmedju ampa i tog ili bilo kog drugog niskoimpedantnog zvucnika prilagodni transformator. Ali sa 16oma (ne sa 8 oma izvoda) na 4oma ili 3oma ili cak 2 oma ako ima potrebe. (Kablovi su su sigurno oko pola ili 1 om) Za 16oma : 4oma transformacije impedanse naponski odnos je manji za kvadrat. 16/4=4 sqrt(4)=2. i to je recimo trafo 220/110V... Tu protice samo naizmenicna struja pa ne mora ima ti magnetni procep. Ukratko deblja zica, veca snaga tela. Debljina zice u sekundaru igra ulogu. Nema neke velike filozofije... Na isti nacin moze da se uradi za bilo koju transformaciju impedanse koja je potrebna. Na taj nacin izlezni stepen u cevnom pojacalu ima iste radnie karakteristike... Takav prilagodni trafo nema daljinski upravljac...
-
Da pardon slika je jasna...
-
Na osnovu slike iz posta 2 masa je sa spoljasnje strane a SPDIF sa unutrasje strane. Nece se nista desiti ni ako se poveze suprotno... Receiveri imaju kondenzatore na ulazu koji je (uglavnom diferencijalni) Nije potrebno nikakvo dodatno napajanje.
-
Svaki mac ima tos-link izlaz (i ulaz) oni se nalaze u istom konenktoru kao i audio ulazi i izlazi. Na "dnu" 3.5mm konektora. Potreban je samo specijalni plasticni 3.5mm konektor koji ima opticki element na vrhu. Kada se ubaci MAC automatski prepoznaje da li je klasicni 3.5mm metalni L/R jack u pitanju ili SPDIF TOSLINK plasticni konektor u pitanju... Postoje i prilagodni 3.5mm na klasicni toslink konektori i video sam da ih ima i kod nas po radnjama. ovako izgleda https://www.avmarket.rs/adapter-opticki-opk101-toslink-3-5mm-ac-1867.html ili ceo kabl sa jedne strane 3.5mm toslink sa druge obican... https://nintronics.co.uk/audioquest-forest-3-5mm-jack-to-tos-link-digital-optical-cable.html
-
Jel to onaj bucko sto se postavi na disk? definitivno vrijedi i više... Hvala nisam znao za to
-
Pa eto o tome govorim. Pri kraju clipa kaze da postoje cak vise razlicitih modela usne skoljke pa i sto je mozda vaznije, komora usta koja je povezana fizicki sa kanalima uha... Mozes zamisliti samo koje su azlike u odzivu sa i bez komore usta. Ali generalno takvo "anatomsko" okruzenje se NE koristi pri merenjima.
-
Pa nije los u tom smislu izbora muzike i slicno. U tim prezentacijama moze se videti nesto cega nema kod proizvodjaca? Fotografije unutrasnjosti kako uredjaj izgleda u razlicitim okruzenjima itd... I to moze biti korisno. I naravno imaju neku verodostojnost u smislu da fotografisu dati uredjdju u kucnom okruzenju i u sistemu. Ali to je potpuno druga krajnost od onoga sto rade ljudi koji samo mere. Ipak kod njih mnogo redje postoji neka fotogtafija set upa kojom bi se porvrdilo da je uredjaj bio povezan u sistem merenja? Bilo kako bilo ipak su recenzije casopisa koji su postojali i "pre interneta" najkompletniji. Drugacija je struktura motiva jednostavno. Pojedinacni YT "recezenti" mogu da odluce da sutra prelinu aktivnost. Nemaju ni administrativne ni masu drugih obaveza koje imaju brandovi koji se bave izdavackim delatnostima. Racunaju na mnostvo pregleda i rekalme. Dok casopisi moraju da opstanu i da donesu neku zaradu koja ima poreklo sasvim druge vrste. Uz to je i veca odgovornost u svakom smislu... Jednostvno ne mogu da se izjednacavaju privatni recezenti i formalni.
-
Merenja elktro/mehanikih/akustickih uredjaja su veoma komplikovana. Recimo philips je merio zvucne jedinice sa 0.5m udaljenosti mikrofona i jedinice su bile "gole" bez ikakave ploce ili kabineta u ajustickom kratkom spoju. Drugi proizvodjaci su merili na standardnm panelima sa 1m udaljenosti. U poslednje vreme Proizvodjaci daju merenja u kabinetu. A cesto nije eksplicitno navedeno kako su ta merenja izvrsena? U slucaju slusalica sve je izuzetno komplikovano...
-
Mislim da je metodologija totalno pogresna. Ne mogu se isto razmatrati merenja elektricnih uredjaja gde se merne vrednosti odvijaju u isklucivo elekricnom domenu. I komponenti u kojim ucestvuje vise razlicitih sistema. Uz to harmanova kriva je dobijena na osnovu istrazivanja (koja su u tom smislu dobro sprovedena) ali se mogu smatrati statickim, psiholoskim i socijalnim istrazivanjima. A ne elektro/akustckim merenjima. Pored toga nije napravljen "balisticki" model i na tom modelu izvrsena merenja? Pa onda uporediti sa svim ostalim. Ipak je usna skoljka neka vrsta inverzne male horne? Ta target harmanova kriva, dobijena eksperimentima na bazi intervjua velikog broja korisnika, toliko podseca na elektricna merenja transfera mikrofona posleratne ere.
-
Mislim da bi neko koliko toliko merenja slusalica trebalo da se izvrsi na nekoj "glavi" sa nekim kao "standardnim" usnim skoljkama i naravno sa mikrofonima. Marerijal neki silikon. Ovako kako su merili nisam uopste siguran da je to ispravan metod? Spominju i harmanove predvidjene krive kako neku referencu, i to je mozda ono sto se desava posle usne skoljke? https://www.headphonesty.com/2020/04/harman-target-curves-part-3/ Mozda su postvili fotografije set-upa sa "glavom" u nekim ranijim merenjima drugih modela? (Samo da NE odliju usne skoljke Vulina...) Tesko da bi se moglo nazvati recenzijom? Recenzija jednostavno mora da sadrzi slusne testove sa tacnom listom pesama, i ostalim neophodnim informacijama o kakvoci tog matetijala kao i informacije sitemu u kome su slusni testovi izvrseni. Sa ponekom fotografijom set-upa u sistemu koja bi posredno posvedocila da su se ti testovi i desili? zanimljiv link
-
Klasican dac sistem, NOS mod, ES9018PRO (100MHz clock), JFET output, interstege transfprmatori na izlazu, digitalna izolacija I2S, posebna napajanja i pred-regulatori sa posebnim transformatorima za analognu i digitalnu sekciju, spdif CS8414 itd...
-
Nisam znao da je Jeff preminuo... Dao je veliki doprinos. Hvala mu na mnogo podeljenih programa, saveta, informacija i gotovih projekata. https://www.washingtonpost.com/nation/2020/04/07/he-wore-superman-shirt-after-surviving-kidney-failure-he-couldnt-beat-coronavirus/
-
Nisam znao za ovu firmu. Hvala na informacijama. 👍 Svi driveri sa sajta deluju vrlo dobro
-
+ open mind To znam zbog toga sam i adresirao inicijalni mail na tvoj nick 👍
-
Sorry Aibo ali tako funkcionise pegla? Ukljucis jednu veliku a onda na isti utilkac prikljucis malu peglu za put ka shunt potrosac. I kazes pa evo isto pegla ova velika sta ima veze sto se ova mala greje dodatno? Ima viska "sruje" u mrezi i ispeglas kosulju... Ekeltricni sistem u zvucnicima nije pegla - bez uvrede please. Brute force dodavanje energije nista ne menja samo moze da pogorsa stvari... Ogromo je ne-razumevanje osnovnih stvari. Radi se o tome da se proporcionalno vise energije iz pojacavaca, sa pojacavanjem signala, pretvara u ne-zvucnu energiju i nepovratno trosi u trenutnuku slusanja. Konstantno. To dovodi do akustickog efekta kompresije i verovatno jos ponekog nepozeljnog efekta. Inace to je potpuno suprotan efekat onom koji se cesto fancy opisuje u recenzijama kao transparencija, fluidnost, prirodnost isporucivanja zvucne informacije itd itd... To bi znacilo da sa advanced sistemom atenuacije zvucnik pojacano dobja ove mogucnosti. Veza izmedju tenickih aspekata i zvucnog rezultata nije neophodna ali je veoma pozeljna.
-
Potpuno netacno - niko nije rekao da se menja bilo sta u skretnici. Ni tip filtera, nista. Samo su predocene cinjenice oko jenog kljucnog dela - koncepta atenuacije. (Auor je sigurno isprobao ako nista drugo onda razlicite ssretne frekvencije. Ne verujem da iko misli da je skretnica formrana "iz prve" i bez slusanja i merenja? ALI otome ovde u postovima nije ni bilo reci niti se to spominjalo inicijano... Nema informacija da li je konstruktor probao ili nije probao razlicite tipove atenuacije, tako da se ne moze sa sigurnoscu reci to.) Nije predlagana promena nivoa smanjivanja visokotonca vec je poenta da sve ostane u originalnom obliku sto se tice skretnice. Prlog potkrepljen tehnickim argumentima i slusnim testovima je bio samo da se eventualno isproba nacin atenuacije uz primenu istog nivoa - zasto je to toliko komplikovano da se shvati? Skoro neverovatno: "nisu menjali uopste OSIM dizajna kutije" ??? Sorry morao sam da stavim vlikim slovima... Promena oblika i/ili dimenzia kabineta je vec ozbiljno narusavanje origanolg koncepta autora. Ali i za to postoji opravdanje i razlog koji je najverovatnije TEHNICKE prirode... Autor je iz prakticnih razloga predlozio manje komplikvan kabinet za izradu i finis. Takav kabinet moze napraviti vecina ljudi i bez nekog radnog iskustva. Dok ovaj drugi skoro da nije moguce napraviti nego to mora uraditi strucno lice - Majstor. I to znacajno i sasvim opravdano posto je u pitanju strucni rad, poskupljuje izvedbu. Sto se tice akustickih tehnickih stvari velika verovatnoca je da ovaj komplikovaniji "izlomljeni kabinet" bolje zvuci upravo zbog TEHNICKIH argumenata. Pa kako da u jednom slucaju vaze tehnicki argumenti i bezrezervno se prihvataju? A u drugom slucaju ,koji ima isti cilj i mozda znacajnije utice na finalni rezultat zvuka, isti tehnicki argumenti se negiraju i pokusavaju svesti na nesto irelevantno i besmisleno?
-
To nisu komplikovna resenja uopste. I ovo je isto netacne informacije razlike izmedju L-pada i bridged T neta - samo 2 otpornika vise i to iste vrednosti kao i zvucnik iza... Induktivni atenuator jeste samo skuplji ali se veoma lako primenjuje - zaleme se 3 zice i jedan otpor i nista vise. Nista komplikovano. A to sto je skuplji odgovara ceni ostalih skupih komponenata koje se koriste u sistemu... Nije fer postvljati najlosije i najftinije resenje u okruzenje skupih i kvalitetnih komponenti. To im umanjuje vrednost. Cime boji svuk vodenim bojicama? Pokusaj uporedjivanja signalnog interstage transformatora i induktivnog atenuatora jednostavno nije moguc to su totalno razliciti sistemi u kojima ucestvuju. opterecenje za signalni trafo je visokoomslko 200-600 oma, u odnosu na malo opterecenje oko 8 oma drivra na kojem se vrsi atenuacija... oko 100x manje. Nivoi signala na trafou su mnogo manji nego na atenuatorau, debljina zice na signalnom trafou je neporedivo manja nego na atenuatoru. Driver za atenuator (pojacalo) je mnogo manje unutrasnje impedanse 0.1 om ili visestruko manje, nego driver za signalni trafo itd itd. Jednostavno ne prolazi vulgarana logika uporedjivanja tek tako
-
Milenko nema potrebe da se ljudima "ubacuje u usta" ono sto ne misle i nisu nigde napisali? Postavi se u suprotnu poziciju i bice jasnije... Konkretni postovi na temu atanuacije nemaju za cilj da menjaju originalni projekat koji je vec izveden. Vec da daju informacije koje bi ga unaprede. Da citiram deo mog prvog posta na ovi temu iz kojeg se jasno vidi motiv "Svaka cast na organizaciji i produkciji parova zvucnika. Veujem da odlicno radi. I da daje rezultat koji visestruko opravdava ulozeni rad i komponente. Delovi su odlicni AT jedinice su jednostavno vrhunskog kvaliteta.To sto si pomenuo oko vrednosti atenuacije je po mom misljenu apsolutno kljucni momenat. Jos vise zbog toga sto su na osnovu krive transfera i tipicne razlike u db izmedju HF/LF jedinica to vece vrednosti atenuacije. Ujedno to je i najlosije tacka u sistemu zvucnika. Taj vid atenuacije L-pad je jednostavno najgori nacin. I u potpunosti NE odgovara ni kvalitetu drivera ni kvalitetu izrade kabineta."
-
http://www.pathaudio.eu/ https://www.partsconnexion.com/path-audio-resistors.html Odlicni otpori za atenuaciju i nisu skupi. Nisam licno isprobao ali clanovi sa jednog drugog foruma u koje imam puno poverenja jesu probali u L-padu, i veoma su zadovoljni. Otpornici imaju i zastitnu foliju.
-
Izvini ovo je bas bezveze sto si napisao. Reci je bilo o opste poznatim stvarima koje su odavno verifikovane u tehnickom smislu. Niko nista osobno nije "izmislio". Samo su se razmanjivale informacije. Pitnaje je o cijoj eventulanoj sujetnosti je rec... Ja sam dao neko svoje misljenje na osnovu vec poznatih tehnickih argumenata (koje nisam ja otkrio) i konkretnih iskustava i testova koje sam uradio (ovo drugo svi rade i ne zamera im se). I dao informacijie i linkove. Napisao sam da moji postovi mogu da se obrisu. Verujem da i drugi clanovi koji su sa nekoliko postova prokonetarisali ovaj segment nece ima ti nista protiv da se i njihovi postovi obrisu. Ako vec razgovori o cinjenicama postaju suvisni i sve se svodi na audio sujeverje "potkrepljwno" fotografijama... Obrisite postove ako ih ne zelite u temi ili jos bolje otvorite novi forum u kojem je zabranjeno o tehnickim uredjajima pisati na tehnickom nivou i banujte legitimno...👍 A ne "potuljeno socijalno"
-
OK ✌️ Naravno da je grafit lomljiv... Valjda ti kao masinac to mozes da osmislis. Niko nije rekao da grafitni otpornici moraju da vise u vazduhu? I klate se kao MKM... evo i nekih informacija o tome http://www.troelsgravesen.dk/graphite.htm ili poruciti kod duelund-a napravljeno
-
Kad vec isprobavas napravi i otpore od grafita. Ubeddljivo najbolje rade od svih tipova koje sam isprobao. Malo ih je teze napraviti (terminacija, merenje vrednosti...) ali ne i nemoguce. Google.
-
Mislim da se pitanje odnosilo na iskustvo sa razlicitim tipovima atenuatora. A ne sa jednim tipom atenuatora, L-pada, u kojem se menjaju razliti otpornici... Skoro uvek odgovaras na pitanje koje ustvari nije postavljeno i totalno "zamuljas" celu zvucnu sliku...
-
Mozda ima clanova koji samo citaju i na taj nacin ucestvuju u temi? Mislim da nije u redu govoriti u ime nekih drugih? Pardon svih drugih... Da ne kazem - kako zanas da "bas nikoga" ne interesuje