Jump to content


BokiTokiVoki

Članovi
  • Posts

    3,629
  • Joined

  • Days Won

    8

Everything posted by BokiTokiVoki

  1. Imaš u Intertechnik.de Seas W221AL, 98,7e. Kupiš 2. Objasnim ti kako da kupiš, gde da pošalješ. Oni ti donesu za mali novci. Onda ti proračunam kutiju, bass-reflex, tjuning. Posle ti ostane da se pozabaviš sa merenjima i peglanjem freq. odziva sa MiniDSP. Damić Master, ti Padawan. To ti je onda upeglano za taj položaj sub-ova, i mesto slušanja. Čim se pomeriš, manje je ravno. Koliko snage sipa taj Panasonic? Za ove bass-ove bi bilo dobro da se ima barem 120W RMS i 250W u pikovima po kanalu. Treba to i integrisati u sistem. Rasterećenje malih zvučnika znači da njih odsečeš npr. sa pasivnom skretnicom, tako da ne sviraju bass, manji je hod membrane, pa bi trebalo i da su srednji bolji, a istovremeno može da se odvrne na veći SPL nego kada rade sami.
  2. Evo šireg obrazloženja oko "priče" tj. "žvake". Upravo tako, Denis. Ako je neko potpuno naopako protumačio, šta ja tu mogu? Post sam napisao uopšteno, a sugestija AI bi bila da se za EU, USA i Asia tržišta mora ići sa reklamom i sa "pričom" u tom textu reklame i opisu na sajtu. Ako se puca na Hi-End, čak i cena deluje sugestivno na rang. Ako staviš cenu 2k, mnogi koji na sajmovima gledaju Hi-End neće ni pogledati. Ako staviš cenu 10k, ući će u izbor da se obrati pažnja. A za 10k MORA se imati i opaka priča, tj. "žvaka", jer cela ta razlika je realno "na priču", i još poneke troškove koji podupiru ceo sistem. Kao što proizvođači kablova uvek u svom timu imaju naučnika iz NASA, specijalne materijale i svoje patentirane tehnološke postupke. U tu ogromnu cenu moraju da uđu: reklame, sajmovi, prezentacije, putovanja, velike provizije distributera koji imaju veći broj svojih stavki troškova, ali i tako da imaju prostora za velika sniženja. Psihologija. Zamisli sreću kupca kada kupi uređaj na popustu od 40%, tj. za 6k. Onda ga za 2 godine proda za 5k, jer je to 1/2 iznosa od retail price. Sjajno, zar ne? To je ta priča koju je i Steinheim naveo. Tako trenutno svetsko tržište audio uređaja funkcioniše. Ovakve stvari su moguće jer mnogo audiofila nije sposobno da samo na osnovu slušanja oceni da li neki uređaj po zvuku vredi 2k ili 5k, iako bi to žarko želeli, naravno. Ta velika želja stvori nerealnu sliku o svojim sposobnostima. Odvajanje od svojih mentora, koji im stalno sugerišu šta i kako treba da čuju i slepi testovi i direktna poređenja su uvek dobar lek za nerealni osećaj o sopstvenoj veličini (sluha). RADE je pomenuo, mislim u temi Bato MM Amp, da se najboljim sluhistima plaća za procene cenovnog ranga uređaja na osnovu slušanja. Postoje, naravno, i oni audiofili koji uđu u salon u Moskvi ili Njujorku, kažu: Hteo bih da isprobam gramofone u rangu 4k. Distributer im pripremi 3 setupa od 3 firme. Lagano i opušteno posluša 3 modela, i na kraju kao najbolji po zvuku i dizajnu izabere npr. Soulines. Ne zanima ga ko ga je, gde i kako napravio. Tako nešto se ne dešava u Srbiji, čak iako je cena verovatno 1/2 te napolju. Pitanje je zašto? Mora da je nešto drastično drugačije kod domaćih "audiofila" i onih napolju. Dodatak. Nažalost, proizvođaću koji želi da se probije na svetskom tržištu, najveći novac potreban je za reklame, sajmove, putovanja. Značajno više nego za razvoj samih modela uređaja. I tako u periodu od nekoliko godina, da bi se bilo stalno prisutno u medijima i javnosti. To je ta nepovoljna startna situacija. U Srbiji se barata sa hiljadama Evra, a u EU sa stotinama hiljada na računu. Da ne pominjem administrativne probleme i novčana opterećenja od strane države.
  3. Moj prethodni post je i (bio) jedini u temi. Nema veze sa Gigja, kojeg sam lično podržao kada smo se čuli telefonom. Samo sam se složio sa RADEtom oko "priče" tj. "žvake" vezano za reklamiranje uređaja, koja je postala bitna stavka. Ako je potrebno, taj deo može da se izdvoji iz teme.
  4. Kod mnogih audiofila imamo apsurdnu situaciju: najviše vole da se hvale svojim sluhom i iskustvom u slušanju. I tu su mnogo jaki na rečima. Ali, kada se dođe do toga da treba proceniti kvalitativni rang uređaja samo na osnovu kvalitativnog ranga zvuka, većina postanu nesigurni, i moraju da se "konsultuju" sa kolegama audiofilima. Sugestivno delovanje najizraženija je stavka u "procenama". Na kraju, uređaje kupuju na osnovu branda, izgleda i preporuka kolega i drugih (recenzije, sajtovi, reklame, forumi). Zato je, Rade, postala možda i najvažnija stavka priča, tj. tzv. "prodaja na žvaku". Neki to ovde zovu i "hvatanje iliti pecanje na bućku". Znam mnoge tzv. "audiofile" koji su se za skoro sve uređaje u sistemu upecali na žvaku. I iako vole da pričaju o svom velikom slušalačkom iskustvu, situacija u realnosti je sasvim drugačija. Kao što su njih za kupovinu uređaja nahvatali na žvaku, tako i oni sebi sa pričom pokušavaju da dignu cenu kao "iskusnog audiofila". Pri tome su najagresivniji protivnici slepih testova i direktnih poređenja uređaja. Na kraju, potroše 30k$ za sistem, a imaju zvuk ranga 5k$, i to ako su imali sreće u celoj toj akciji "na žvaku".
  5. Plašim se da bi te neki "saveti" odvukli u potpuno pogrešnom pravcu, što je najgore, potrošio bi novce, a problem ne bi rešio. Glavna pogreška je bila što se nisi savetovao pre nego što si kupio zvučnike. Taj SF Venere 2.5 ima izdignuto niskotonsko područje, i to je pogodno za nešto veće prostorije sa poroznijim zidovima. Možda i sa pojačalima koja su malo "tanka" na niskim frekvencijama. Kada ih staviš u tu veličinu prostorije, u staru gradnju, sa čvršćim zidovima i plafonom na 3,1 m, eto izrazitijeg stojećeg talasa na 55 i 100 Hz, u u zbiru sa već izdignutim odzivom, to postane preglasno u par tačka frekv. ozviva, koje onda postanu dominantne. Naravno, bilo bi poželjno uraditi merenja same prostorije, da bi se pravilno sagledale anomalije koje unosi u odziv. Rešenje su veliki bass trapovi po ćoškovima koji "pojedu" ta 2 ili 3 pika u odzivu. Ili promena zvučnika. Nadam se da će ovo iskustvo uticati na tebe da zvučnike prvo probaš u svojoj prostoriji, pa tek onda kupuješ. Znam da to nije lako izvodljivo, ali, ovo je takav sport. Svi troškovi dopremanja i vraćanja ranih modela zvučnika koje bi isprobavao su više isplativi, nego da se ima loš zvuk u prostoru. Link ka merenjima: http://www.stereophile.com/content/sonus-faber-venere-25-loudspeaker-measurements Slika frekv. odziva:
  6. U zabludi si oko nekih stvari. Zvučnici se ne tjuniraju za određenu vrstu muzike. BTW, i ja imam 2 CD-a narodne muzike. Šaban Bajramović ‎– "A Gipsy Legend" i Rambo Amadeus "Jedva skupljene pesme" tzv. Best Of na kome su i čuvene numere: Vanzemaljac, Čaše lomim, Čovek sam, ženoooo ...
  7. Ko je hteo da sazna tehničke podatke i cenu- 499E/par, samo je trebalo otvoriti dati link i pročitati.
  8. Misliš 0,15 mH ? Ako će da bude helper, stavi ga napred sa ostali zvučnim jedinicama. Ako će da prska po zidovima pa da slušaš te dodatne refleksije, onda..... ako vam je dobro, onda ništa.
  9. Predložio sam kutije koje sam pravio, jer: 1. je pitano za dobar bass, srednje velika prostorija 2. sličan je cenovni rang 3. ne znam za bolje na našem tržištu za tu cenu. Da ih je neko drugi napravio, opet bih predložio. To koliko su bolje od svega drugoga za tu cenu može se jednostavno proveriti - donesu se druge kutije kod mene i direktno se uporedi. Tako je lakše, jer ove kutije sumnjivog kvaliteta su po 35 kg svaka, Vifa i Visaton zvučne jedinice, na skretnici vazdušne zavojnice, poliporpilen blok kondenzatori, izmeren ravan freq. odziv......ko će to da nosi naokolo. Što se tiče toga koja će muzika da se pušta. Interesatno da niko nikada nije prozvao nekog distributeta ili domaćeg konstruktora zašto su prodali zvučnike a da pre toga nisu detaljno ispitali kupca koju će muziku da pušta na njima. Bavim se time da uradim zvučnik koji će što vernije za repordukuje zvuk. Da, zvuk. Može da bude i zabavna i narodna muzika, i proletanje aviona u numeri grupe Yello, ili lavež psa u numeri Amused to Death od Rogera Watesa. Hoću da bude verno, da se neko prepadne od tog iznenadnog laveža Rogerovog avlijanera.
  10. Konceptualno, sa stanovišta slušanja Hi-Fi-ja, audiofili se mogu podeliti u dve grupe: 1. meni se to tako sviđa, i briga me za sve ostalo 2. težim što vernijoj reprodukciji, bez obzira kakav je snimak i kako je urađen u studiju Ovo u temi spada u prvu grupu. "Prskanjem" visokih na gore, nazad i bočno i slušanjem tih refleksija od zidova dobija se "dodatna prostornost" (ali isctavanje našeg prostora, a ne onog gde je snimano). To reprodukciju udaljava od verne reprodukcije, mada može da zvuči subjektivno lepše i atraktivnije. Lično nemam ništa protiv stava "meni se to tako sviđa", ali sa takvim konceptom ne bi trebalo ulaziti u rasprave o vernoj reprodukciji. Sa tehničkog stanovišta, kako izgleda freq. odziv, faza i impedanca na području 5-20 kHz kada se 2 visokotonca u paraleli dodaju u paralelu na terminale zvučnika? Po slobodnoj proceni impedanca je oko 2-2,5 Ohma, a na fazi je ....hm? Pitam i zbog pojačala. Da ne bi nešto prooscilovalo i zrklo. Želim vam sretno eksperimentisanje.
  11. Možda bi ti ovako nešto bilo interesantno ? Trosistemac, podni. Cena je nešto viša od toga što si naveo. http://www.hi-files.com/forum/index.php?/topic/29048-zvučnici-black-pravljeni-vifa-i-visaton-zv-jedinice/
  12. Najniži nivo police zvoni oko 1 kHz, sledeći oko 2 kHz, sledeći oko 4 kHz i najviši oko 8 kHz. Tako imamo ravnomerno pokrivanje frekventnog opsega zvonjavom jednakog nivoa, što obogaćuje zvuk iz zvučnika dodatnim detaljima, transparentnošću i širom 3D scenom. Kada naručujete policu, customizirana & tjunirana zvonjava, koja pročišćava zvuk vašeg sistema, plaća se dodatno. It's a TOP feature, upgrade level 5, za prebacivanje vašeg sistema sastavljenog od prosečnih uređaja u High-End klasu zvuka.
  13. Xmax je podatak na kojoj dužini hoda je dužina namotaja u magnetnom procepu konstantna. Npr. ako je procep dužine 8 mm a motanje žice na kalemu 16 mm, tada je Xmax=+/-4mm Dakle, 4 mm napred od ravnotežnog položaja, i 4 mm nazad. Kada je hod (u radu) duži od Xmax, manja dužina namotaja je u magnetnom procepu, pa dolazi do smanjenog force factora BL, i do raznih nelinearnosti u odzivu zv. jedinice.To je jedna od stavki zbog koje dolazi do tzv. kompresije na niskim frekvencijama kod bass zv. jedinica. Proizvođači daju podatak o Xmax, ili o air gap i L motanja. Možeš i sam da vidiš/izmeriš koliko namotaji na kalemu vire van gap-a.
  14. Evo ti SAL 2030 2 kom. u BR kutiji od 60 L, Fb=45,57 Hz, sa 2 tunela (sive vodovodne cevke) (interno) D=72,4 mm, dužina 130 mm. GP je ta donja kriva, dakle max 10 ms, na 40 Hz. Ajd' sa srećom.
  15. Kod SAL znaju baš dosta da se razliku izmereni T/S parametri od ovih koje je dala fabrika. Ja mogu da ti uradim predlog za BR kutiju sa, ako sam dobro shvatio, 2 komada tih bass-ova po kutiji? Jedino što je pitanje koliko će stvarno stanje stvari da odstupa od toga.
  16. Vidim da ste svi uredno preskočili Majdin post, koji je jedini napisao realno stanje stvari na temu kondenzatora u skretnici. Ovako se bavite glupostima, dok vam balvani prolaze ispred nosa (loši zvučnici, loši projekti, loša prostorija i razmeštaj). Znam da je matematika, fizika, akustika mnogima sumorna dolina, i da je kvantifikacija pojedinačnih uticaja na ukupan zvuk pojedincima težak zadatak, ali to je stvarno stanje stvari. Ako vas raduje, vi eksperimentišite, ali je čisto gubljenje vremena, makar na ovakav "otprilike" stavim-slušam način. Nije da se promene ne čuju, ali ne znate zbog čega. Često su to pogrešni zaključci. Npr. Toza je stavio by-pass kond, i to više nije bilo 4 uF nego 4,22 uF i pomerio je reznu freq. za -5%. Ne sviđa mu se sa bypass-om, a možda nije zbog konda, već zbog pomerene rezne, kao i malo drugačije faze na tom mestu. I šta sad? Možda ovaj text bude koristan i onima koji su protivnici merenja, i sve bi na sluh. Bez poznavanja materije, i samo na sluh se pod obavezno dolazi do pogrešnih zaključaka o uzročno-posledičnim vezama promena u zvuku. Ne mogu da se odrede ni smernice šta kako zbog čega i kuda dalje. Inače, imam kod kuće celu galeriju kondova, da ne bude zabune. Barem 20 različitih vrsta i tipova. Tu je i MKP10 i 1837, i mnogi drugi.
  17. Okači ovde koji su (mid-)basovi u pitanju, fabrički data sheet (T/S) parametri, kao i izmerene T/S parametre, pa mogu da ti predložim veličinu kutije, prečnik i dužinu BR tunela.
  18. Group delay utiče na zvuk, ali i ukazuje na mnoge druge stvari. Po mom iskustvu, dobro je da je vrednost manja od 1/2 vremena koje treba za celu periodu na toj frekvenciji koja je tu negde ili malo niža od Fb, i na kojoj je GP i maximalan. Npr. za 40 Hz vreme jedne periode je 25 ms. U tom slučaju bi bilo dobro da group delay nije preko 12 ms. Velika vrednost od 24 ms na 40 Hz ukazuje i da je, po meni, loše projektovana kutija: vrlo verovatno je prevelika a BR tjuning od 40 Hz (Fb) prenizak. Membrana će da ima veće hodove uz lošiju kontrolu. Ne treba iz zvučnih jedinica pokušavati izvući da odrade ono što ne mogu da odrade kako treba.
  19. 86 dB, sa dve kutije 89 dB, sa 2x10W - 99 dB, sa 2x200W - 112 dB. Za srednje veliku prostoriju (20-40m2), i mesto slušanja udaljeno 3-4m sasvim dovoljno. Ranije sam napisao računicu oko potrebnog SPL-a za glasno slušanje velikih orkestara. Kod tih kutija je -3 dB na 37 Hz, susretna frekv. bass-a i mid-a na 300 Hz. To je dedicated bass za niskotonsko područje, verovatno je Xmax barem +/-11 mm možda i više, membrana višeslojna, čvrsta. Radi bolje kontrole, veća težina kompenzovana snažnim magnetom uobičajnim kod 15" bass-ova. Takvi su bass-ovi 8" od npr. Dayton Audio serija RSS (Reference Series Subwoofer). Možda TAD ima saradnju sa nekom sličnom kompanijom za proizvodnju custom zv. jedinica. http://www.daytonaudio.com/index.php/loudspeaker-components/loudspeaker-drivers-by-type/subwoofers/rss210ho-4.html
  20. @damic Kada se već gađemo sličicama merenja, evo ti OB sa Eminence 15A + Visaton B200 + RAAL 140-15d za koje sam radio merenja i skretnicu. Bez smootinga, sa mesta slušanja (oko 3 m). Lepo se vidi kritični pad od 70 Hz naniže. Jedino što sam ja upeglao srednji i visoki tako da to ispod 70 Hz ne bude baš prenisko u odnosu na ostatak opsega.
  21. NHF, za prethodni post sam hteo da napišem, pa obrisao, ali nema provlačenja-->Naučite ljudi osnovne stvari o tome šta je zvuk, kako se prostire, akustiku prostorije, itd. Ne može se ovako raspravljati. Pisao sam o subwoofer varijantama, kao što je kod Linkwitz-a. Dakle, 20-100 Hz na W frame ili H frame. Čak i na ovom tvom merenju mogu da prokomentarišem neke stvari vezane za OB (principijelne), iako je ovo dipol ribbon, a pričam o subovima. Zavisno od širine table i položaja u odnosu na zidove, imamo kritičnu frekvenciju iznad koje se većina prednjeg i zadnjeg emitovanja ne poništava, i ispod koje se dobrim delom (ali ne sasvim) poništava. Kod tebe se vidi da je to na 80 Hz, vrlo dubok "dip" (akustički ponor). Ispod te frekvencije je SPL nivo niži 10-12 dB nego iznad. I iznad se vide izraziti pikovi (modovi) dok ih ispod nema u toj meri. Princip se koristi da se naprave sub-ovi na što užoj tabli da bi se ta prelomna frekvencija pomerila više, i da je opseg širi, 20Hz pa do 100-120 Hz (širina frejma 30-36 cm). Iznad te frekvencije je nagli porast SPL-a pa se seče sa barem 24 dB/oct. ili i još ošriji nagib filtera. U aktivi, naravno. Pasiva bi tu bila potpuno neoptimalno rešenje (veliki gubici, veliki skupi elementi, grejanje). Zato imamo 2x10"ili12" u frejmu koji realno imaju efikasnost oko 80 dB, pa im treba barem 400W po kanalu. Open baffle je zaguljen, u smislu da se treba poznavati materiju dobro, raditi merenja, itd. Zato najčešće "gotova rešenja" ne piju vodu, treba svako da se pozabavi sa tim. Mnogo utiče prostorija, i smeštaj u njoj, mnogo više nego kod bilo kod drugog principa rada, jer razmaci, refleksije, itd. sve to treba da se uklopi i popegla.
  22. SPL na nekoj frekvenciji je proporcionalan količini potisnutog vazduha. S tim da je odnos tih veličina zavisno od frekvencije približno kvadratna funkcija. Dakle, za isti SPL na 50 Hz potrebno je potisnuti 4x više vazduha nego na 100 Hz. Zato je porast potrebne veličine membrane X hod drastičan kako želimo da zvučnik svira glasno na dubljoj frekvenciji. U datom primeru (moj prethodni post), odgovor je - nema razlike, osim što će 12" da napravi pomeraj npr. 1mm a 6,5" 4mm za istu količinu potisnutog vazduha. Oscilatorno, naravno, napred-nazad. U vazduhu +pritisak, - pritisak, matematički sinusoida. Mi te promene pritiska oscilatornog karaktera registrujemo kao zvuk na toj frekvenciji. Od koje niske frekvencije nam je potrebno da zvučnik svira da bismo smatrali da najveći deo muzičkog materijala reporudukuje na celom frekvetnom opsegu? Većinom, muzike skoro da i nema ispod 40 Hz. Takođe, ni sobe ne mogu baš kako treba da reprodukuju frekvencije ispod 40 Hz, već se javlja i značajan room gain, i modovi. Za 40 Hz je poželjno da je tzv. velika dijagonala prostorije barem 8,5 metara. (prostorija 5,5x7m) Ono što se "oseti", vibracije, "udarac u grudi", itd. su vrlo niske frekvencije koje velike membrane mogu da odrade, a male ne. To je područje 10-30 Hz, koje se uglavnom i ne čuje, već se samo oseti. Tih tonova na snimku možda ima, a moža i nema. To kada ih nema na snimku znači da su nekako nastali u sistemu mimo izvornog signala. Poznato je kod gramofona, zato su ranije u pojačala bili ugrađivani sub-sonic filteri. Ali ni današnji sistemi nisu imuni na proizvodnju onoga čega nema na snimku. Naravno, to može da se dodaje i u post produkciji. Često je u elektronskoj muzici, Yello toga ima...mnogi drugi... Kada slušate koncert klasične muzike, da li ima udaraca u grudi, pomeranja sedišta, itd.? Ne bih rekao. To koliko nam glasnoće (SPL) u koliko velikoj prostoriji treba, sve se to da izračunati i/ili izsimulirati. I koja veličina membrane je potrebna. Podrazumeva se da su zvučne jedinice kvalitetne. Nažalost, tu postoje i audiofilska iskustva koja su: slušao je godinama loše zvučnike, male i velike, pa su se na kraju ovi veliki pokazali kao bolji. Računica. Nešto što sam skoro "pretresao" upravo po ovim pitanjima o kojima pišem, Scan-Speak 18W/4531G00, ide u kutiju od 18-24 L sa tjuningom bass-reflexa na oko 42-46 Hz. Do nekih 40W neka NIKAKVE kompresije na niskim frekvencijama, anomalija, itd. a hod je u okviru Xmax-a. To znači 86dB eff. + 3dB za dve kutije pa +16 dB iz pojačala to je 105 dB na 1m u našoj slušaonici koja bi idealno bila 20-30 m2 za taj zvučnik. Na mestu slušanja koje je udaljeno oko 2,5 m bi bilo -5 dB, dakle 100 dB. Treba znati da je srednje glasno slušanje na usrednjenoj vrednosti (RMS) oko 86-88 dB, a 100 dB je već vrlo glasno. Za sve je urađena simulacija, a to tako funkcioniše i u praksi, hteo neko da veruje ili ne. Za DJ-a i njegov vojni bass bubanj od 20" i 5 cm hoda, sledeće. Kada prolaze gradom, ili smo u nekoj sali, mi to slušamo sa razdaljine od barem 5 metara, A NE IZ ORKESTRA. Upravo da bi se utvrdilo koliki SPL je potreban u kućnoj reprodukciji, merenja su vršena iz 8. reda sredina (veliki simfonijski orkestar). Izmereno je - najglasnije deonice su RMS 93-96 dB, a kratkotrajni pikovi su 101 dB. I time se treba voditi kada se osmišljava sistem za kvalitetnu repordukciju, a za određenu prostoriju. Da može toliki SPL da se dostigne, na toliko niskoj frekvenciji, a bez većih izobličenja. Taj bubanj će na tom max-u imati hod 5cm u centru, ali na samom obodu je 0cm, pa imamo istisnuće kao konus/kružni-odsečak baze 52cm i H=5cm što dođe oko 7000 cm3. Na 5m daljine to je 1/35 ili 200 cm3 što može da se postigne 10" bass-om i hodom +/- 6 mm. Sa direktnim emitovanjem membrane, a kada je BR kutija i sa manjom zv. jedinicom (8") Kvantifikacija stanja, koga zanima. Dakle, bavio sam se tehničkim delom. Nikome ništa lično, samo cifre u realnosti. Fizika. P.S. Bassovi u open baffle su posebna priča, pošto postoiji gro poništavanja prednjeg i zadnjeg emitovanja na niskim frekvencima. Ono što ostane je 10-12 dB niže nego to isto u kutiji. Zato su potrebni bass-ovi sa dugačkim hodovima i mnooogo snage. Prednost je što nemamo modove i stojeće talase u prostoriji, što je veoma dobro. Ali SPL koji se postigne sa 4x12" i 10mm hodom u OB, u klasičnom dizajnu sa kutijom se postigne sa 10x manje istisnuća, tj. sa 1x10" i 6 mm hod. Linkwitz je sve lepo objasnio na svom sajtu, izveo fiziku, matematiku, cifre i slikice, pa ko voli...
  23. Kada velika membrana odsvira ton na 100 Hz na nivou glasnoće 100 dB i mala membrana odsvira ton na 100 Hz i SPL 100 dB, koja je razlika, i odakle ta razlika potiče? Da li su "pokrenute mase vazduha" u ta dva slučaja različite?
  24. Nisam znao da su bacili kašiku. Šteta. Žao mi za taj HW 135. Uklapa mi se za određeni koncept.
  25. Neki proizviđači zv. jedinica daju uslove merenja freq. odziva. (svi bi trebali da navedu uslove) Varijante su (za freq. odziv): 1. kompresiona kutija iste zapremine za sve iste veličine zv. jedinica (5"-7L, 6,5"-10L, 8"-22L - tako je kod Seas-a) 2. bass-reflex kutija, standardne veličine sa standardnim Fb tunela za iste veličine zv. jed. 3. Infinity baffle- npr. 3x3 m okačen na stropu hangara za avione - minimalni uticaj refleksija 4. near-field merenje na 5-20 cm mic. Čini mi se da je to ovde slučaj, sa Diego measurements. P.S. Već neko vreme imam za stalno učitanu tu stranicu. Vrlo korisno za neke stavke kod izbora zv. jedinica. Pogotovo za niskotonsko područje. Ali i freq., THD i waterfall kod visokotonaca. @ RADE Za koliki novci može da se nabavi par Ciare HW 135 ?
×
×
  • Create New...