Digital Audio Broadcasting

Digital Audio Broadcasting, ili skraćeno DAB, predstavlja tehnologiju za emitovanje audio signala korišćenjem digitalne transmisije. DAB je poznat i pod imenom Eureka 147, a prvenstveno je zamišljen kako bi se izbegle poznate i učestale anomalije FM emitovanja. Digitalna transmisija je već u teoriji superiornija, tako da pruža bolju vernost u reprodukciji zvuka, ima veći potencijal u broju radio stanica, eliminiše karakteristično šuštanje i međusobno mešanje programa. U državama koje imaju uređen DAB sistem primetno je da postoji čak tri puta više DAB nego FM radio stanica. Tako u Londonu možete pronaći i poslušati više od 50 DAB radio stanica. Kada kažemo uređen sistem, to znači da su državni organi, odnosno radiodifuzne agencije podelile licence za stanice sa nacionalnom, regionalnom ili gradskom pokrivenošću.

DAB je razvijen od strane konzorcijuma proizvođača i emitera, a rad na ovom projektu započeo je još davne 1981. godine u nemačkom Institutu za emitere (Institut für Rundfunktechnik). Prvo emitovanje DAB signala izvršeno je upravo u Nemačkoj, 1988. godine. Nakon toga, DAB je rađen kao projekat za Evropsku Uniju, te je dobio naziv EU147. U sklopu tog projekta razvijena je i MP2 tehnika kodiranja audio signala (MPEG-1 layer-2). Bilo je neophodno izabrati najbolji sistem kodiranja, modulacije i korekcije grešaka, tako da je prvi oblik DAB tehnologije koju danas poznajemo postavljen 1990. godine. Prva demonstracija DAB tehnologije izvršena je 1993. godine u Velikoj Britaniji, da bi dve godine kasnije BBC bila prva medijska kuća koja je izgradila mrežu za transmisiju i započela emitovanje.

Kako radi?
Ukratko rečeno, DAB koristi MPEG i COFDM tehnologije koje konvertuju muziku i govor iz analognog signala u digitalni binarni kod. COFDM je skraćenica za Coded Orthogonal Frequency Division Multiplex, a na ovim stranicama se nećemo detaljno baviti tom tematikom. Svi zainteresovani mogu veoma jednostavno na Googlu pronaći relevantne informacije, a mi ćemo samo objasniti princip po kome COFDM radi.
U FM transmisiji postoji problem koji se definiše kao multipath interferencija. Multipath je termin kojim definišemo različite putanje signala od predajnika do prijemnika. Dakle, u FM emitovanju, signal koji se odbija o zgrade, brda ili bandere pokraj puta unosi smetnje i šumove u primljeni signal. DAB tehnologija, odnosno COFDM koristi multipath u svoju korist, tako što prima signal iz više izvora, procesira ga i filtrira smetnje. Može se reći da DAB koristi multipath pretvarajući manu u svoju prednost. Postoji čitava teorijska literatura o tome kako se koriguje i filtrira taj signal, jer on, zbog različitog pređenog puta, stiže u različito vreme. Jednostavnije rečeno, ukoliko slušate DAB u vašem automobilu i neki veliki predmet vam blokira signal iz jednog pravca, nećete čuti nikakve smetnje kao kod FM emitovanja, jer će DAB prijemnik neprestano primati signal iz više različitih izvora.
Godine 1995. osnovan je Evropski DAB forum, da bi dve godine kasnije on bio ponovo konstituisan kao World DAB Forum, koji predstavlja 30 zemalja. Nakon toga, World DAB Forum je postao DMB Forum, koji sada zastupa DAB i DMB standard (Digital Multimedia Broadcasting).
Iako je 1996. godine prodaja DAB radio prijemnika uhvatila maha samo u Velikoj Britaniji i Danskoj, te godine je već 500 miliona ljudi širom sveta bilo u mogućnosti da prima DAB signal. U to vreme je preko 1.000 DAB radio stranica počelo da radi i emituje signal.

Prednosti DAB-a
Prednosti FM emitovanja su veoma jasne – tehnologija je široko rasprostranjena, te su i troškovi proizvodnje veoma mali. U FM emitovanju svaka radio stanica koristi ili – bolje rečeno – zauzima veoma širok spektar frekvencija, te je broj stanica na radio skali skromno ograničen. DAB emitovanje je daleko efikasnije u stepenu iskorišćenja spektra frekvencija, jer je na jednoj frekvenciji moguće "smestiti" više radio programa. Radio prijemnici koji podržavaju DAB imaju mogućnost da izlistaju sve raspoložive radio stanice, a na slušaocu je da izabere koju želi da čuje. DAB poseduje i mogućnost prenosa radio teksta, pa je tako moguće da se na displeju prijemnika ispisuje ime pesme, izvođača, ali i neka druga korisna informacija. Moguće je čak i pogledati listu programa koji sledi na određenoj stanici. Iako radio tekst postoji na i FM prijemnicima, u vidu RDS signala, retko koji prijemnik ima mogućnost memorisanja stanica po imenima. Sa druge strane, pojedini DAB prijemnici nude opciju pauziranja radio programa ili čak njegovo keširanje na lokalnu memoriju aparata.

Kako je DAB u mogućnosti da na jednoj frekvenciji emituje više programa, tako su i troškovi održavanja sistema daleko jeftiniji. U jednoj frekvenciji (multipleksu) moguće je smestiti ukupan bandwidth od 1.152 kbps, koji se dalje može podeliti na kanale.
Dalje, DAB je daleko bolje rešenje u suzbijanju piratskog emitovanja. DAB emitovanje ima i mogućnost korišćenja različitog bit-ratea, pa je tako moguće štedeti protok ako emitujemo govornu emisiju. Nažalost, priča oko uštede protoka dovela je do toga da mnoge stanice emituju mono signal!

Mane
Podsetimo se da je DAB izmišljen sa namerom da se poveća kvalitet/vernost reprodukovanog zvuka, da se smanje smetnje i poveća broj stanica. U poslednje dve godine DAB je doživeo niz kritika koje su veoma opravdane. Naime, na više internet stranica koje se bave ovom tehnologijom citiran je izveštaj koji su napisali članovi BBC-jevog sektora za istraživanje i razvoj. U njemu se kaže sledeće: "Procenjeno je da je kodiranje na 256 kbps dovoljno za emitovanje stereo signala visokog kvaliteta. Ipak, mala redukcija na 224 kbps je adekvatna, a čak je u nekim slučajevima moguće izvršiti i dalju redukciju na 192 kbps. Ovo se najviše odnosi na takozvano joint stereo kodiranje, gde se zvuci iz sredine zvučne slike ne kodiraju dva puta, te je moguće izvršiti veliku uštedu. Na 192 kbps već je moguće relativno lako čuti nesavršenosti audio materijala". Ali uporedimo ove podatke sa kvalitetom FM emitovanja. Smatra se da je u MP2 kodiranju 256 kbps kvalitet koji se smatra bliskim CD kvalitetu, 224 kbps je ekvivalent FM kvalitetu, dok je 192 kbps blizak FM kvalitetu. Pa gde je onda problem?

Bit-rata (kbps) Nivo kvaliteta Broj stanica u multipleksu
256 blizu CD kvaliteta 4
224 FM kvalitet 5
192 blizu FM kvaliteta 6

Problem leži u podatku da većina stanica u zemljama gde je DAB veoma popularan emituje program na samo 128 kbps. Razlog za ovako nizak kvalitet emitovanja leži u činjenici da su emiteri odlučili da povećaju broj radio stranica na uštrb kvaliteta. Tako je u jedan multipleks DAB signala moguće smestiti čak 9 stanica koje emituju u 128 kbps kvalitetu. Ako bi se odlučilo da se broj stranica smanji samo za jednu, tada bi preostalih 8 stranica mogle da emituju u bit-rateu od 160 kbps, što je opet lošije od kvaliteta FM signala. Naravno da i novac igra veoma bitnu ulogu u celoj priči. Tako smo pronašli podatak da je za emitovanje DAB signala u Engleskoj sa kvalitetom od 256 kbps potrebno platiti 192 hiljade funti za lokalnu pokrivenost, a ako biste emitovali u 128 kbps platili biste duplo manje. Emitovanje FM signala košta 60.000 funti, što je daleko jeftinije. Da stvar bude još nepovoljnija, neke stanice emituju svoj signal u mono kvalitetu, iako je njihov program moguće slušati u stereo reprodukciji putem FM-a.
Najveća pažnja na kvalitet emitovanja DAB signala skrenuta je u julu 2006. godine, kada je BBC odlučio da smanji bit-rate sa 192 na 160 kbps za Radio 3. Zbog degradacije kvaliteta, ova medijska kuća je dobila veoma veliki broj pritužbi, te je nakon izvesnog vremena kvalitet vraćen na prethodni nivo.

DAB+
World DMB Forum je u novembru 2006. godine objavio saopštenje za novinare u kojem se najavljuje upotreba AAC+ kodiranja i poboljšan sistem korekcije grešaka. Da budemo potpuno jasni, AAC+ sistem kodiranja jeste lossy sistem kompresije podataka, odnosno pri kompresiji se gube segmenti signala (slično MP3 kodiranju). Novi standard nazvan je DAB+. Novi prijemnici koji podržavaju novi DAB počeli su da se prodaju tek ove godine, a najavljeno je da će se stari sistem ugasiti kada većina prijemnika bude podržavala DAB+. Novi DAB bi trebalo da je tri do četiri puta efikasniji, što će dovesti do boljeg kvaliteta emitovanja ili povećanja broja stanica. Najverovatnije je da će se dogoditi kombinacija ova dva poboljšanja, a videćemo da li će pobediti kvalitet ili kvantitet.

Gašenje FM emitovanja
Mnogi su pomislili da se i FM mora ugasiti 2012. godine, zajedno sa analognom televizijom. To nije tačno, jer za sada za gašenje FM-a nikakvi datumi nisu pominjani. Po nekim procenama, FM će potrajati do 2017, a možda i 2020. godine. Problem u eventualnom prestanku emitovanja FM signala leži u činjenici da je broj FM prijemnika u upotrebi daleko veći od DAB prijemnika. Kada FM bude na svom zalasku, prodati DAB prijemnici će tada već biti prevaziđeni, zbog upotrebe DAB+ sistema.

Kod nas
S obzirom da je kod nas nekakav red u FM emitovanje uveden pre samo nekoliko godina, DAB emitovanje ne treba očekivati u skorijoj budućnosti. Naravno, ni prelazak na DAB+ ne pomaže situaciji. Na domaćem tržištu audio opreme distributeri uglavnom izbegavaju uvoz prijemnika koji podržavaju DAB. Pomenućemo da bi u tom slučaju popularnost imali tjuneri Rotel RT-06, Harman/Kardon TU970, Cambridge Audio Azur 640T V2 i slični. Na stranim sajmovima veliki prostor zauzimaju kompanije koje proizvode prenosne DAB prijemnike, kao što su kompanije Pure i Tivoli.