Jump to content


gvga

Članovi
  • Posts

    118
  • Joined

  • Last visited

About gvga

  • Birthday 05/25/1962

Contact Methods

  • Website URL
    http://www.wouf.rs

Profile Information

  • Gender
    Not Telling
  • Location
    Beograd

Recent Profile Visitors

4,174 profile views

gvga's Achievements

Newbie

Newbie (1/14)

  1. REVOX B-126 CD plejer. Potpuno ispravan, odlicno ocuvan. Cita sve diskove. Slika je od uredjaja koji pordajem. Iz licne kolekcije. Cena: 240 EUR.
  2. KLH 337 zvucnici na prodaju. DImenzije: visina 61,6cm, sirina 36,5cm, dubina 26,7cm. Drajveri: 12" woofer, 4" mid, 2-1/2" tweeter. Odlican, precizan i veoma prijatan zvuk. Slike su od zvucnika koje prodajem. Iz licne kolekcije. Cena: 240 EUR KONTAKT: 064/113-56-34 E-mail: [email protected] PP
  3. BANG & OLUFSEN Beogram 4002 Potpuno ispravan, u odlicnom stanju. Glava - B&O MMC20EN. OPCIONO - glava B&O MMC20S. Iz licne kolekcije. Fotografije su od uredjaja koji prodajem. Cena: 270 EUR Kontakt: 064/113-56-34 E-mail: [email protected] PP
  4. Hvala Ringeraja. Komercijalne svrhe me i zanimaju - prodaja proizvoda napravljenog u Srbiji, legalno naplacenog i knjigovodstveno "cistog". Moj proizvod, napravljen u Srbiji, prodam kupcu iz bilo kog dela sveta u kolicini od komada 1, naplatim i pokriven sam svim papirima za rad "na belo". To je ono sto me zanima, a sto do sada nisam mogao, iako izvozim vec trecu godinu - kao proizvodjac, u veleprodajnim kolicinama.
  5. Da li sam ja pogresno razumeo ili od 08. oktobra 2014. moezmo normalno da poslujemo sa svetom? Link: http://www.kurir-info.rs/zabava/tech/paypal-primanje-novca-u-srbiji-od-8-oktobra-clanak-1542421 Znate li nesto vise o ovome?
  6. gvga

    B&O presek

    BEOGRAM 4002. 1974. Nekada kostao otrovnih 2900 DEM. Polovan danas 250-700USD. Da li se isplatilo 1974.? Verovatno ne. Da li je bilo boljih gramofona za manje novca? Sasvim sigurno. Da li je industrijski dizajn B&O vrhunski i posle tacno 40 godina? Da. Da li zvuci vrhunski danas 2014.? bez ikakve dileme. B&O je brend koji nikoga ne ostavlja ravnodusnim - ili ga volis ili ti je budalastina. Koncepcija B&O je koncepcija skupog brenda - Rolls Royce Phantom 4 sigurno nije najbrzi i najupravljiviji auto na planeti - ali je Rolls. Velika vecina ljubitelja kola i danas pati za njim, zeleci ga u kolekciji. B&O nikada nisam smatrao brendom koji bolje svira od drugih, Continental Edison PA9909 pojacalo koje mi sviri na J.M. Reynaud Sonata zvucnicima daje neuporedivo prijatniji zvuk od BEOMASTER 2400 koji takodje imam. Ali... Kada zakacis moj Beomaster 2400 na B&O RL60 zvucnike (slucaj od pre 3 godine) situacija se drasticno menja u korist B&O. Uparivanje njihovih sistema sa njihovim zvucnicima ima neku magiju. Nisam iz sveta elektronike, bavim se industrijskim i grafickim dizajnom, pa ne znam da objasnim taj efekat, ali je definitivno - B&O receiver, pa kasetas, pa gramofon, pa zvucnici... to zvuci jako dobro, bolje od para koje se danas daju za te komponente. Da li je isplativo? Za nas koji volimo B&O i njihov dizajn - definitivno da. Za one koji uporedjuju B&O sa ostalim jakim proizvodjacima - verovatno ne. Ali.. sve je stvar ukusa i motiva, zar ne?
  7. Ne znam "na cemu" je bio g. Jacob Jensen kada ga je dizajnirao, ali je svakako bilo kvalitetno Vrhunski dizajn i dan-danas, a pre 40 godina je bio svemirski. Zvuci vrhunski.
  8. Pa, naravno da je profit uvek bio vazan. To nisam ni sporio. Uostalom, trzisna ekonomija se i bazira na profitu i konkurenciji. Ali... Evo primera iz prve ruke - moj dobar prijatelj je, kao inzenjer u razvojnom sektoru, godinama (>20 god.) radio za ITT Shaub Lorenz, sto u Nemackoj, sto u Hong Kongu (na razvoju daleko-istocnih trzista). Vreme razvoja u ITT Schaub Lorenz-u je nekada bilo 2 godine, za vecinu njihovih proizvoda - idejne skice - projektovanje sklopova - testiranje - popravke i dopravke - prototipne serije - nulte serije-trziste. Stariji forumasi se secaju njihove game proizvoda. Od hi-fi uredjaja do televizora devedesetih. Tada se pojavljuju kompanije iz Juzne Koreje i vreme razvoja skracuju na 6-10 meseci. Naravno, ITT polako gubi trku, na kraju ga pazari neki svajcarski konzorcijum "bizMismena", ispumpava se lova i zdravo-dovidjenja Legendo. Nesto mi poznat ovaj recept? Mozda je Resavska skola kod nas? Ne znam... Nebitno. Danas u kinskim kompanijama vreme razvoja je 1-3 meseca, zavisno od vrste proizvoda. Ja nisam u elektronickim vodama, ali... Ne verujem da za 3 meseca razvoja bolo cega moze da se dodje do kvalitetnog resenja (inace, bavim se i proizvodnjom). Sta je sustina moje price? Nekada su kupci bili vazni proizvodjacima. Slusalo se njihovo misljenje, njihova reakcija, neretko su se i usvajali predlozi kupaca za poboljsanje proizvoda. Danas smo mi kupci u poziciji "stada pregolemog", isforsirani potrosackom kulturom, tu smo da dajemo pare, nase zadovoljstvo ili nezadovoljstvo proizvodima vecini kompanija nije vise bitno. Ima nas na planeti toliko da ce uvek neko davati pare za to nesto sto kupuje i praviti profit kompaniji. Namerno sam napisao "kompaniji", jer 2 porodice poseduju 200 najjacih brendova na planeti. Da je ne pametujem previse na temu tzv. "teorija zavere". Pitaj, ako si u mogucnosti, nekoga od bivsih sefova servisa velikih preduzeca (koja su bila zastupnici ili kooperanti najvecih svetskih proizvodjaca elektronickih uredjaja i sklopova) sa prostora bivse Juge, zasto su "hidden software" resenja implementirana u hardvere Honeywell-a, Hewlett Packarda, Sony-ja, ... kao i koje su promene cinili u komponentama lemova u elektronickim sklopovima. Ja pitao jednog. Scarry odgovor. Od softvera koji rade "shotdown" komponenti sistema na odredjeni datum, do izmene samo jedne od komponenti lemova tako da ima rok sluzbe od "xyz" dana, nakon cega lem gubi svojstva, sklop ne radi, uredjaj bacas i pazaris novi. Rikne maticna ploca, gecrkt, niente, fertlich... A, popravka maticne ploce kod Maestra Pere (ne navodim pravo ime zbog njegove licne bezbednosti) u Bg kosta 20 EUR - nova maticna ploca kosta jel' da koliko kosta.. A, Maestro Pera 20 godina zivi od takvih popravki za najjace strane (uglavnom americke) brendove u Srbiji, odnosno za njihove servise. Nije sve uvek "teorija zavere" i prisecanje nas matorih na "ona vremena", Neke cinjenice su nepobitne. Elem, profit jeste vazan, ali su nekada, ne bas tako davno, bili vazni i ljudi koji su cinili kompaniju. Danas su ljudi najjeftinija, lako kvarljiva i jos lakse zamenljiva roba. U zdravlje...
  9. +2 Da batalimo emocije, prisecanja na "stare, dobre dane" kada su mi neke robne marke, i pored dobrih plata, bile apsolutno nedostizne zbog cena (Revox, Tascam, KLH, Jean-Marie Reynaud, Bang&Olufsen,...). Komercijalicija i trka za profitom su danas jedini pokretacki motivi svetskog trzista. Board-ovi kompanija, GM-ovi, CEO-ovi, CFO-ovi, Citat iz jednog od materijala koje sam primio od Klijenta, pisano na "srpskom" jeziku, sa sve greskama u prevodjenju (svop=swat, ...): "...Posebno se akcentuje da dobar CFO anticipira dogaÄ‘aj i da koristi "egzjekutiv srÄ", a to je uz svop analizu pretpostavka pronalaženja strateÅ¡kog kontributora ali i za eliminisanje autput gepova zbog kojih neke kompanije imaju problem sa keÅ¡ floom". Da li neko stvarno misli da je menadzerima u svetskim kompanijama, koji inace rade ovakve analize, zaista stalo do kvaliteta danasnjih proizvoda? Iz licnih kontakata i iskustava sa menadzerima u Srbiji i evropskim zemljama, "a i sire" -odgovor je NE. Board-u je stalo samo i iskljucivo do povacanja profita po svaku cenu, i naravno zurke na jahtama parkiranim u Ibici, CEO ima u glavi da postane glavni u Board-u, CFO je fiksirao poziciju CEO, menadzeri prodaje imaju pred sobom lovu i ideju da se za vece pare prodaju sledecoj kompaniji,... Naravno da podrzavam ovakve ambicije i tu nista nije sporno. Sporno je sto sve njih vise nije nimalo briga za nas male miseve - potrosace i kupce njihovih proizvoda. Iz takvih stavova u poslu ne proizilazi kvalitet kao rezultat. Samo licni profit. Cast izuzetcima, naravno, ali malo ih je. Ovo su samo moji stavovi, bez namere da bilo koga uvredim ili ubedim u nesto sto nje njegov stav. Uvek cu pre uzeti uredjaj napravljen u doba kada su ljudi (GM-ovi, CEO-ovi, CFO-ovi, menadzeri, radnici u fabrikama) bili ponosni na proizvode koje stvaraju i sa zadovoljstvom pricali o njima. Kada su inzenjeri razvoja bili respektovani. Danas je drugaciji odnos pre svega prema kupcima, proizvodnji, prodaji, garanciji, servisiranju. Ako sam bilo koga naljutio ili uvredio, izvinjavam se.
  10. E, deco moja, tako se to radi - kratko, ali j*bitacno! Francuz nije stedeo na drvetu, sa sve prirodnim furnirom. To kazu danas "ne isplati se". Ahaaaa... Pa izmislili medijapan. A njemu se isplatilo. Teski k'o tuch. Zanimljivo resenje za visokotonac - puno drvo kao podloga. Ali sljaka. Slicno resenje je i na 'Cantate' njihovim zvucnicima. Zezali se ljudi, ali im je uspelo zezanje. Imaju veoma, veoma prijatan zvuk i odlicnu prostornost. Jos nisu dobili svoje konacne pozicije, idu ovih dana na duel sa KLH Model 337, pa cu videti. Ko pobedi taj dobija pocasnu poziciju, a "luzer" ide u kancelariju. Jean-Marie Raynaud i danas proizvodi respektabilne zvucnike, za mene po vrlo respektibilnim cenama. Nema ih mnogo u ponudi po internetu, po Ebay-u, verovatno iz istog razloga iz kog se ja necu od njih odvojiti, jer su me na "prvo slusanje" osvojili. Na fotkama: Jean-Marie Reynaud sa sinom. I predmetni sifonjeri.
  11. Hvala Trotter, da znate samo kol'ko odece moze da stane u shifonjer, leleeeeeee..... Dobri sifonjeri, cak i rade. Vama bi bar ostale kutije, doduse bez skretnica, a meni ce ostati pojacalo bez izlaznog stepena. Nema veze, lepo ce izgledati
×
×
  • Create New...