Jump to content


Reč, dve o napajačkim elektrolitima, struji i strujnom kablu


Father

Recommended Posts

Podstakao me je Impulsov komentar iz teme FTA, ali ne želeći da idem u off otvorio sam novu temu.

Pitanja koja postavljam su sledeća:

1 - Da li je bolje za filtraciju struje i stabilniji rad  ...... 1 do 2 parelelna elektrolita većeg kapaciteta (npr. 22.000uF) ili više manjih (npr 2.500uF + ....5.000uF + ..... najveći 10.000uF) nekih ulta low esr, obzirom na komentar da veći daju veću energiju, a manji zvuče impuls: "Moje licno izkustvo je da sa manjim elektrolitima sve radi prijatnije".

Obzirom da se dopunjavanje elektrolita vrši kada padne napon u elektrolitima, koliko je bolja ili lošija varijanta da ima nekih elektrolita (2.500uF) koji će se brže isprazniti i onih većih u paralelnoj vezi (5.000uF ili 10.000uF) koji će se kasnije isprazniti pa se neće dopunjavati ili će se dopunjavati kasnije ... Da li tu dolazi do neke disharmonije u radu napajačkog filtera ili je najbolje ići na više manjih identičnog kapacitrta npr 8x5.000uF=40.000uF pa se pražnjenje i punjenje odvija po principu spoljih sudova, svi se odjednom istovremeno prazne i pune...? Još jedno podpitanje ovde, kako se ponaša neki bypass kond koji se svakako svojim kapacitetom prazni milion puta brže od ovih većih i da li je njegova uloga upravo da konstantno stimuliše trafo da puca impulse struje prema elekrolitima da spreči tzv. inerciju pokretanja impulsa od trafoa do elektrolita.

2 - Moje iskustvo sa hecažom struje vezano je za PS Audio P300  filter sa podesivom hercažom vezanom na Electrocomaniet sistem sa Dynaudio Conture S3.4 zvučnicima. Nije bolje radio kada se struja podesi na 230V i 60Hz. Dobijao se stresniji i naporniji zvuk ne prijatan za duže slušanje. Na početku zavede pojava iskričave detaljnosti, ali ubrzo počne da smeta. Kako čitam, ako sam dobro razumeo @impuls -a , njegovo iskustvo se bazira na naponu od 230V sa osnovnom hercažom podešenom na 120Hz što daje 240 impulsa u sekudni? Da li sam ovo dobro razumeo? Takođe da li su trafoi u uređajima motani tako da rade samo preporučenih na 230V 50Hz ili hercažu obrađuju nezavisno od napona pa to isključivo utiče na prvo pitanje ovoga posta?

3 - Takođe impuls naglašava veliki uticaj strujnih napajačkih kablova na zvuk. Eventualno neka iskustva cenjenog članstva po pitanju raznih konstrukcija napojnih kablova i kako menjaju zvuk. Npr. pletenje gušće ili ređe stvara histeričniji ili opušteniji zvuk. Kako i zašto utiče na dinamiku i čvrstinu basa. Kako se čuje izbacivanje žice uzemljenja van širma i van pletenice nule i faze ... Ne mislim da se daju now how recepture, već iznesu pojedina iskustva i eventualno objašnjenja zašto bi moglo dolaziti do takvih zvučnih promena.

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 143
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Top Posters In This Topic

Posted Images

1.Svi elektroliti su u paraleli,tj kao jedan elektrolit cija je vrednost zbir pojedinacnih vrednosti elektrolita,

nema toga,ko ce pre ili  kasnije...

Blok u paraleli sluzi za trenutno povlacanje energije za cinele,tj da je ne bi imali prigusenu i sa dovoljno dugim reverbom, ako je takva na snimku.

Bolje je imati vise istih po vrednosti elektrolita nego mesavine vrednosti,ali to ima smisla do odredjene granice a koja  odnosi na duzinu veza izmedju njih.

2.Frkvencija kod nas je kao standard 50Hz,sta je Impuls dobio  u Hz posle ispravljanja zavisi od primenjenog tj.vrste ispravljaca.

3.Never ending story,

Omogucite struji da sto pre stigne do potrosaca.

Link to comment
Share on other sites

1. Znaci valjalo bi npr. 4 x 10.000 + jedan blok ... mkp, mkt, mkp x2 ... Kog tipa blok i takodje koja bi bila adekvatna vrednost? Ima li tu neka jednacina ili preporuka uobicajnih 100nF ili 400 nF (ako je ovamo suma elektrolita 40.000) ili 1uF...?

2. Moje pitanje se vise odnosi na rad trafoa motanih za 230V/50hz ako im se isporuci na primar 60Hz ili vise ili se napajaju normalno pa se posle dioda nesto prcka sa frekvenciom ili pre ili gde vec?

3. Slazem se, nikad kraja. :rolleyes:

Link to comment
Share on other sites

7 minuta ranije, Willi Studer said:

Father, to što ovde pišemo i ovorimo je uopšteno i teorijski. Za konkretne vrednosti je potrebno sesti i računati a bogumi i meriti.

 

Ja sam naveo kao primer da budem konkretniji ne bi li stekao utisak na koji nacin se odredjuje vrednost bypassa ili to moze kako ab predlaze od 1-40uF.

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, Father said:

1. Znaci valjalo bi npr. 4 x 10.000 + jedan blok ... mkp, mkt, mkp x2 ... Kog tipa blok i takodje koja bi bila adekvatna vrednost? Ima li tu neka jednacina ili preporuka uobicajnih 100nF ili 400 nF (ako je ovamo suma elektrolita 40.000) ili 1uF...?

2. Moje pitanje se vise odnosi na rad trafoa motanih za 230V/50hz ako im se isporuci na primar 60Hz ili vise ili se napajaju normalno pa se posle dioda nesto prcka sa frekvenciom ili pre ili gde vec?

3. Slazem se, nikad kraja. :rolleyes:

1. Ili 8X4700uF+2X470nF MKP/400 ili 630V DC 

2. 60Hz verovatno iz PS Audio P300,?

Koliko je to pravilna sinusoida a koliko polu cetvrtka,puna harmonika,koji ce se kasnije cuti?

Link to comment
Share on other sites

Što se napajačkih kablova tiče, jedno vrijeme sam petljao sa "debljinom" faze, različitim presjecima i rezultati su bili više nego zanimljivi.

Od "debljine" faze ispade da direktno zavisi energija u bas području i slam. Međutim, ispostavilo se da i energija visokog spektra takođe direktno zavisi od debljine.

Još jedna interesantna stvar je da recimo energija srednjeg spektra ne zavisi toliko od presjeka koliko od odnosa različitih presjeka pojedinačnih provodnika u fazi.

Generalno sam izvukao zaključak da ekstremi (bas i visoki) direktno zavise od ukupnog presjeka faze, dok se sredina nalazi koristeći različite presjeka pojedinačnih vodova. Ustalio sam se na oko 12mm2 na fazi uz korišćenje različitih presjeka (4, 1,5 i 0,75mm2) u različitim geometrijskim kombinacijama. 

Rezultati su spektakularni skoro na svim, tj. na velikoj većini uređaja na kojima su probani, od monoblokova D klase, preko pojačala sa različito izvedenim napajačkim djelovima, pa sve do raznih izvora.

Kako i zašto, ostavio bih drugima, ali je očigledno da i visoki dio spektra traži energiju (veliku količinu energije u pikovima) isto kao i bas područje.

Link to comment
Share on other sites

Na vise mesta sam cuo i procitao komentare da se nece cuti znacajna razlika izmedju kablova koji poseduju istu kapacitativnost a razlicite konstrukcije ili materijala koriscenog.

Realno, verujem da je ne moguce da dva kabla razlicite konstukcije a iste kapacitativnosti, mogu da imaju istu otpornost, induktivnost, magnetnu auru i impulsnu brzinu i ko zna sta sve jos, pa samim tim logicno je i da moraju da imaju drugaciji zvucni rezultat.

Link to comment
Share on other sites

2 sati ranije, zoranzu said:

1. Ili 8X4700uF+2X470nF MKP/400 ili 630V DC 

2. 60Hz verovatno iz PS Audio P300,?

Koliko je to pravilna sinusoida a koliko polu cetvrtka,puna harmonika,koji ce se kasnije cuti?

1. Hvala. Ova dva malaca od 470nF, koliko razumem, posebnu ulogu imaju na tanane nijanse u gornjim frekvencijama.

2. Ovde zaista ne znam sta da kazem, jer je podesavanje moguce izvesti u toku rada u realnom vremenu i koliko se secam sa dva dugmeta se tjunuje na gore i na dole, ako se dobro secam od 50Hz do 60Hz. Sta se sa strujom dogadja uz pomoc tog gadzeta stvarno ne znam. Zvuk je, meni barem, bio blago iritirajuci.

Link to comment
Share on other sites

 "Boja" zvuka zavisi od izolacionog sloja provodnika.

Umreženi polietilen ima kremast prizvuk (kao kapućino), drugi izolacioni materijali imaju drugačiju boju tona. Od suvog, do manje ili više kolorisanog i neutralnog.

Dok nervoza zavisi od nivoa emi i rf zaštite. Što bolja zaštita, mirniji i uravnoteženiji zvuk sa većom pozadinskom tišinom (mrakom).

Link to comment
Share on other sites

55 minuta ranije, Toza said:

Rezultati su spektakularni skoro na svim, tj. na velikoj većini uređaja na kojima su probani, od monoblokova D klase, preko pojačala sa različito izvedenim napajačkim djelovima, pa sve do raznih izvora.

Da li je uravnotezena i ujednacena zvucna boja (efekat) nekog kabla i kod velikih (500W) i kod malih potrosaca (15W) ili ima neocekivanih obrta?

11 minuta ranije, Toza said:

 "Boja" zvuka zavisi od izolacionog sloja provodnika.

Umreženi polietilen ima kremast prizvuk (kao kapućino), drugi izolacioni materijali imaju drugačiju boju tona. Od suvog, do manje ili više kolorisanog i neutralnog.

Dok nervoza zavisi od nivoa emi i rf zaštite. Što bolja zaštita, mirniji i uravnoteženiji zvuk sa većom pozadinskom tišinom (mrakom).

Bravo!!! Za odgovor. Veliko hvala, to sam i ja primetio na temu izolacija ima tu nesto svakako. Mozda i vise nego sam provodnik.

Link to comment
Share on other sites

Ono sto sam ja radio su bili pojacavaci za druge namene ali takodje audio. i radio sam bukvalno sa 240Hz jer sam imao ispravljen napon pre toga a nisam hteo da pravim visokofrekventni smps vec sam uradio sa malim trafoom. Tih 240HZ ima posle greca 480 punjnja elektrolita u sekundi. 120HZ koje pominjete se dobija na 60Hz mrezi nakon ispravljanja.

Veliki struijni impulsi koje pravi veliki broj elektrolita kroz trafo i mrezni kabel povlace mnogo struje i prave elektromagnetno polje na okolinu i signalne vodove pa se kod takvih uredjaja ponekad oseti da je zvuk zaprljan necim a ne mozete objasniti cim. Kada izbacite smetnje pomocu dobrog kabla ili ako povecete kutiju uredjaj na signalnu masu sve se smiri jer tada smetnje koje se indukuju na kucistu od mreznog dela vise nisu slobodan signal vec masa i tako ne deluju mnogo na sam signal. Drugo resenje koje uvek upali je odvajanje napajanja u drugu kutiju pa cete to videti kod vrhunskih preampa a cak i kod pojacala kao sto je asr emiter, 47lab gainclone i drugi

Veliki elektroliti imaju jako dugu foliju motanu u krug pa je njihova induktivnost jako velika. Konacna impedansa cini da takav filter u jednoj frekvenciji ne moze da isporuci napon pa dobijemo notch filter za tu frekvenciju. Sto je kond veci to je ta frekvencija niza i moze da udje u audio spektar i njihove harmonike pa tako dobijemo da svaki kond drukcije zvuci. Bajpasovanje sa manjim kondom je jeftino resenje da nadomestimo dobar kond ali tako dobijamo notch filter na dve frekvencije. zato je bolje stavljati vise ISTIH KONDOVA paralelno, time se smanji esr ai induktivnost je manja pa notch filter za taj kond ide na mnogo vise frekvencije. Vrlo bitno kod paralelisanja vise kondova je nparaviti stampanu plocu ispravno za takvu vezu gde ce do svih kondova otpor biti isti. Ako se u ovom pogresi dobice se veza nekoliko razlicitih kondenzatora a to znaci i filtar ne propusnik na vise frekvencija

Link to comment
Share on other sites

@impuls

Najlepse hvala za detaljan odgvor. Da li onda postoji potreba za bypass kondom ako se pravilno izvede paralelna veza vise manjh elektrolita, kojima je noch filter freq. Izvan audiobilnog freq. opsega?

Da li bypass malac osim propustanja tj. premoscavanja napajanja za nedostajucu freq. koju guse veliki elektroliti, poseduje neka druga lekovita svojstva, kako se obicno kaze " ubrzava " filterski sklop?

Link to comment
Share on other sites

@father ako posmatrate da struja koja kod najvisih frekvencija treba jako brzo da stigne od elektrolita do zvucnika kroz izlazne tranzistore onda je logicno da ce bajpas kond pomoci da taj mali deo energije koji je potreban za najfinije detalje stigne brze do zvucnika. Na drugoj strani svi vodovi sa svojom duzinom idu protiv toga. Zato se kod vrhunckih pojacala kondovi stavljaju kod svakog tranzistora i to ne veliki vec upravo mali dovoljni da nadoknade brzinu u tom visokotonskom sprektru. ako pogledate soulution slike mislim da oni imaju na plocici kod tranzistora kondove, ako me secanje ne vara. Ono sto je vrlo bitno staviti kod napajackih elektrolita je Rc clan koji treba d smanji ono istitravanje koje bi nagla povlacenja struje uzrokovala usled L i c komponete svakog konda. Na ovu temu imate kod gainclone slike gde kod kondova stavljaju RC a mali blok upravo uz sam chip da bi sprecio takodje nezeljene pikove u signalu. Kada ovako uradite uredjaj onda vam on zvuci nezanimljivo ali sa svim detaljima i na dugo slusanje nezamarajuci. kod lose urajdenih pojacavaca obicno upadne u uvo ona iskricavost ali na duze slusanje nije prijatno i uvek imate zelju da utisate

@ab naravno da zavisi od kvaliteta elektrolita pa i o tome mozete naci kako koji elektrolit zvuci u pojacalu. ne mogu sad da se etim gde je to bilo ali se pricalo o zrnatosti i tu se Panasonic TS*-ha (up) najbolje pokazao

Link to comment
Share on other sites

Pre 2 godine sam zamenio 22.000 elektrolite u pojačalu za sklop više manjih, a njihovo povezivanje izveo kao na dole prezentovanoj slici. Ne bi mi škodio komentar da li sam vezu izveo dobro ili loše. Zvuk je brz, definisan i utegnut sa dosta topline i nemam neki utisak da je negde uštinut ili prenaglašen.

5950b5be1fb7d_Semaelektrolita.thumb.png.b644e33fd797647d9e8e29273c643375.png

Dodao bih eventualno u bypass po jedan kond sa obe strane npr. Phillips 6.8uF 400V MKP X2 ili bi bilo bolje ići sa manjim wima 1.5uF 250VAC MKP X2. Ili nešto još manje vrednosti kao što ste predlagali treće, ova dva imam.

Link to comment
Share on other sites

Lepo si to uradio, koje si elko ugradjivao - snap-in ili screw terminal, ako su ovi drugi nemo'da brigas. :)

Zanimljivije je kako si dosao do potrebne vrednosti od 39600uf.

Da se dogovorimo nesto, te dve vrste (snap-in i screw terminal) elkoa nisu uopste ista tehnologija izrade pa se ne mogu ni generalizovati stvari oko poredjenja veliki vs mali, dugacka ili kratka folija.

Sprague sada ne valja?

Ovi Philips-i ne valjaju?

P70304-113708.thumb.jpg.24d8c8bdb0f911e103ff89159dd08c9f.jpg

Ja sam u prethodnih par postova preporucio npr. F&T GH Seriju koja nije za poredjenje sa snap-in, sada - ne mora ovaj kapacitet, ima i manjih.;)

P60803-204941.thumb.jpg.472bb57ff14f49ec7eefa149cae67290.jpg

Apsolutno je vazno izvodjenja vodova.

Za bajpas eksperimentisi ali sa kondovima namenjenim za te namene. Spomenuo sam i Vishay 1848 DC Link, pa biraj vrednosti.

Link to comment
Share on other sites

Ovi koje sam ja koristio su ultra lo esr 50v 105c sa brkovima neki su elco panasonik neki su nic. Ne mogu bas da se setim koji su bili. Nemaju srafove. Lemio sam ih na bakarne "shine" pun presek bakar 4 kv. Kupio sam ih u Silken-u.

Link to comment
Share on other sites

10 sati ranije, Father said:

Pre 2 godine sam zamenio 22.000 elektrolite u pojačalu za sklop više manjih, a njihovo povezivanje izveo kao na dole prezentovanoj slici. Ne bi mi škodio komentar da li sam vezu izveo dobro ili loše. Zvuk je brz, definisan i utegnut sa dosta topline i nemam neki utisak da je negde uštinut ili prenaglašen.

5950b5be1fb7d_Semaelektrolita.thumb.png.b644e33fd797647d9e8e29273c643375.png

Dodao bih eventualno u bypass po jedan kond sa obe strane npr. Phillips 6.8uF 400V MKP X2 ili bi bilo bolje ići sa manjim wima 1.5uF 250VAC MKP X2. Ili nešto još manje vrednosti kao što ste predlagali treće, ova dva imam.

Ovako povezani vise lice na jedan veliki kondenzator,

5950b5be1fb7d_Semaelektrolita.thumb.png.b644e33fd797647d9e8e29273c643375father.png

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...