ab Posted May 28, 2017 Report Share Posted May 28, 2017 6 minuta ranije, Admiral said: Samoglasnici A crno, E belo, I rujno, O plavo, U zeleno: tajna rođena vam tu je:A, crn kosmat pojas muhâ što blistavo Nad svirepim smradom kupe se i zuje, Zatoni sene; - E, koplja gordih santi, Belina čadora, cveće zanjihano; I, krv ispljunuta, smeh što gnevno plamti Na usnama lepim, u kajanju pjanom; U, drhtanje kružno božanstvenih mora, Spokoj pašnjakâ i stadâ, spokoj bora Koje alhemijom stiču učenjaci;O, vrhovna Truba, puna cike lude, Mir kojim Anđeli i svetovi blude, - Omega, Očiju moćnih modri zraci! (Postoje, razume se, i drugi prevodi - Bertolinov je iz nekog razloga najzastupljeniji na mrežama). Prelepo, svaka cast za izbor pesme Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
den!s Posted May 28, 2017 Report Share Posted May 28, 2017 https://www.head-fi.org/f/threads/describing-sound-a-glossary.220770/I ovde ima pametno šta da se pročita... Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
den!s Posted May 28, 2017 Report Share Posted May 28, 2017 A više puta sam zapazio da ljudi nisu sigurni šta se podrazumeva pod mikro dinamikom... Mislim da ova tema nije otvorena sa ciljem da rasplamsava neku vatru, već da pomogne lakšoj komunikaciji i razumevanju.I nije poenta opisati doživljaj muzike, nego parametre zvuka, tona, nazovimo ga bilo kako... Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Nomimasen Posted May 28, 2017 Author Report Share Posted May 28, 2017 Upravo. Razumevanje. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
TurboMaximus Posted May 28, 2017 Report Share Posted May 28, 2017 Mikrodinamika je svojstvo samog tona, posledica karakterističnog mehaničkog ponašanja tela i delova instrumenta, što se manifestuje finim varijacijama intenziteta zvuka. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
den!s Posted May 30, 2017 Report Share Posted May 30, 2017 I meni je jedno vreme stvaralo zabunu kod mikrodinamike – da li je to: 1. dinamički raspon tišeg i glasnijeg tona kod tihog slušanja (niskog nivoa pojačanja), 2. dinamički raspon kod tonova koji su tiho reprodukovani namerno (u samoj produkciji), ili 3. ovo što ti kažeš… Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Zexx Posted May 30, 2017 Report Share Posted May 30, 2017 34 minuta ranije, den!s said: I meni je jedno vreme stvaralo zabunu kod mikrodinamike – da li je to: 1. dinamički raspon tišeg i glasnijeg tona kod tihog slušanja (niskog nivoa pojačanja), 2. dinamički raspon kod tonova koji su tiho reprodukovani namerno (u samoj produkciji), ili 3. ovo što ti kažeš… Bob Katz u svojoj knjizi "Mastering Audio" kaže ovako: "Macrodynamics — the loudness differences between different sections of a song — and microdynamics — the rhythmical dynamic changes throughout a song." Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
DejanM Posted May 30, 2017 Report Share Posted May 30, 2017 Problem se sastoji u tome da je ljudski jezik u sustini dosta neprecizan. Ne samo kada treba opisati slusne dozivljaje. To je cesto uzrok mnogim nesporazumima. Zbog te imanentne nepreciznosti, ljudi se onda dovijaju na razne nacine, u skladu sa svojim obrazovanjem i kulture iz koje poticu, pokusavajuci da opisu ono sto cuju. Ali ne samo ono sto cuju, vec i ono sto pri tome dozivljavaju - sto cini stvari jos komplikovanijim. Jer dozivljaj je nesto jos kompleksnije i uslovljeno ne samo kulturoloskom pozadinom, vec i privatnom istorijom, karakterom i ko zna cime sve jos ne. Ja sam se godinama bavio uzimanjem zahteva za softwarske sisteme i pri tome koristio razne metode, tehnike i alate a sve zbog te proste cinjenice: da je ljudski jezik neprecizan. Cesto ljudi kada koriste isti termin pod njim podrazumevaju razlicite stvari a kada koriste razlicite termine pod njima podrazumevaju jedno te isto. Pravljenje glosara jeste jedna od mogucih tehnika ali ni ona nije uspevala da resi sve probleme koji pri tom nastaju. Osim toga, upotreba glosara zahteva visok stepen discipline od svih ucesnika u projektu, a to upravo i jeste cesto jedan od kljucnih problema. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Nomimasen Posted May 30, 2017 Author Report Share Posted May 30, 2017 1 sat ranije, Zexx said: Bob Katz u svojoj knjizi "Mastering Audio" kaže ovako: "Macrodynamics — the loudness differences between different sections of a song — and microdynamics — the rhythmical dynamic changes throughout a song." +1 Izuzetna knjiga. Katz je sjajan tip. Neka poglavlja su veoma korisna i za one koji se ne bave profesionalnim audiom. Preporuka. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Филип Posted May 30, 2017 Report Share Posted May 30, 2017 On May 26, 2017 at 16:37, Nomimasen said: Izvlačim iz Akustika teme nešto zanimljivo. Zvuk koji poseduje boju čujem kao tonsku karakternost u srednjima, najvećim delom. Pojedinačne osobenosti instrumenata se daju prepoznati, njihova rezonantnost. Kontrabas je tamno-braon (kada sistem valja), akustična gitara je tamno-zlatna, barokni instrumenti srebnkasti i slično. Ovaj kvalitet zatičem vrlo retko u sistemima i držim ga izuzetno visoko rangiranim. Obojenost zvuka je prekomerna koloracija, koja naginje eufoniji i jeftinijoj zvučnoj zavodljivost. Nije nikako isto što i obilje boje, u dobrom smislu. Više ide u pravcu zamagljenja i peglanja kvaliteta tona i slabije mikrodinamike. Ekvivalent - zelene naočare koje sve što gledamo kroz njih čine zelenim. S druge strane, dobar kolorit je prisustvo nijansi i punog spektra boja. Lepo sročeno. Dodao bih da se "prekomerna koloracija" može lako uporediti sa saturacijom/zasićenjem boje na fotografiji. Što su boje zasićenije, utoliko su polutonovi potisnuti nauštrb pretežnog/preovladavajućeg tona. To su one fine nijanse koje fotografiji daju prirodnost i na kraju krajeva čine je uverljivom. Tako je i sa muzikom. Što je više polutonova (harmonika), to muzika zvuči prirodnije, tj. tonski bogatije. Ako već govorimo o finesama, ovo što pominje Toza je vrlo bitno za pun doživljaj ambijenta (reverbacija prostorije u kojoj se napravljen snimak, formiranja pozornice u sve tri ose itd..), neophodna je i pozadinska tišina da bi najfiniji tonovi (često i najtiši) dovoljno (čujno) došli do izražaja. Ukoliko sistem inicijalno može da pruži dobar kvalitet, odnosno da propusti muzički signal sa što manje izobličenja (bilo da dodaje ili oduzima), dodatni prag šuma moguće je spustiti uvođenjem strujnih filtera u sistem. Suvišno je reći da se time ujedno dobija na rezolutnosti čitavog hifi lanca. U mom slučaju to je bio strujni filter pasivnog tipa Audience aR-6 TSS kojeg sam na zadnjem sedištu "na izvolte" svojevremeno dovezao iz Zagreba. Na puno puta preslušavanim snimcima, nakon priključenja strujnog kondicionera u tadašnji sistem (Avalon Indra / Plinius / Resolution Audio Cantata) po prvi put sam jasno čuo pozadinske/ambijentalne zvukove, šumove za koje nisam ni znao da postoje. Zvukove tipa odjek gonga, timpana, činele i sl. Eto šta sve mogu da učine razne prigušnice, Auricap kondenzatori, teflonska izolacija, monokristalni bakar… i sve to montirano na dno od punog bakra, spakovano u debelu aluminijumsku kutiju veličine cipela I sve to (mislim i na svako unapređenje zvuka) daje dodatnu dimenziju konkretnom izvođenju - svako izvođenje postaje svojevrsni performans samo za vaše uši. Ovde pre svega mislim na neamplifikovanu muziku jer je kod nje najlakše prepoznati prirodnost (neutralnost) o kojoj svi toliko govorimo. Dakle, kada se sistem "kalibriše" tako da živi instrumenti zvuče baš kako treba (uživo), svi ostali muzički žanrovi legnu na svoje mesto (pa i ona elektronska).. nešto kao štimovanje sistema Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
patason Posted May 30, 2017 Report Share Posted May 30, 2017 uh kako je lepa ova donja slika....fenomenalno! Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Филип Posted May 30, 2017 Report Share Posted May 30, 2017 Ma znao sam da padas na romantiku, Zemun je to!! Ovu sliku da metnes iznad gramofona, dobro ce ici uz ono crveno sto drzi plocu Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
patason Posted May 30, 2017 Report Share Posted May 30, 2017 Zemunska idila....os'tampaj mi to...treba mi jedno 4.5 kvadrata ............. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Тодор НС Posted May 30, 2017 Report Share Posted May 30, 2017 Pametan je naš narod, Ne kaže on uzalud da jedna slika kaže više od hiljadu reči. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Toza Posted July 17, 2017 Report Share Posted July 17, 2017 Vjerovatno moja percepcija i opis zvuka nije u skladu sa opšteprihvaćenim standardima izražavanja. Već sam dolazio u koliziju sa mišljenjem oko toga pa je ovo nekako prava tema za to. Neutralnost i linearnost, šta to po meni znači i kako bih opisao? Linearnost je ravan frekventni odziv, naravno. Da li je zvuk uvijek neutralan iako je frekventni odziv linearan? Ako mi nešto smeta i iritira me onda nije. Teško je definisati šta je to iritantno, ali bih najbolje to opisao kao zagušenje zvuka sistema. Jednostavno, zvuk ne "diše" kako treba. Iz tog razloga se stiče utisak ili da je zvuk malkice tamniji, povučeniji, ili može biti detaljan ali ne dovoljno transparentan. Ono što bih ja okarakterisao kao neutralan zvuk je zvuk koji jeste linearan, ali jednostavno, taj zvuk "diše" kako treba. Jeste, povezano je sa rezolucijom i transparencijom, sa pozadinskom tišinom, prostorom i rasporedom itd. ali mi izraz "disanje" nekako najpribližnije dočarava tu neutralnost. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Technicssss Posted July 18, 2017 Report Share Posted July 18, 2017 Tozo, na to u vezi linearnosti i neutralnosti sam odgovorio u drugoj temi. Ne bih da postavljam isti post i ovde. Tamo sam napisao svoje misljenje na osnovu svog iskustva. Naravno to je samo moje misljenje. Ovo je super tema jer konacno bi smo na neki nacin mogli doci do resenja zagonetki kako to da zvucnik koji ima jako naglasen visoki opseg za nekog moze svirati toplije i kako to da cinele na hard dome visokotoncima zvuce metalno, a na soft dome zvuce "realno" i mekano. Znam dosta ljudi koji zbog tog metalnog prizvuka izbegavaju bio kakav vid metalnih isokotonaca jer metalni instrumenti na njima zvuce...metalno. Zar oni i ne bi trebali tako da zvuce? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted July 19, 2017 Report Share Posted July 19, 2017 Problem nije u cinelama, mada i tu je problem. Problem je kada sve ostalo zvuci plehovito i praskavo metalno, pa samim tim i cinele. Ja imam neke ?LOD? visokotonce iz hitachi-jevih mini bookshelf zvucnika sa ultra tankim al kalotama proizvedenih sredinom sedamdesetih i problem sa njima je sto su izrazito zvucno karakteristicni, sto ujedno znaci, nametljivi i ne linearni, dodajuci neki specificni neprirodni metalni prizvuk.Sent from my Redmi 4 using Tapatalk Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
RADE Posted July 22, 2017 Report Share Posted July 22, 2017 e kada bi znali da je sve što znate o percepciji zvuka pogrešno Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
giZ_Mo Posted July 22, 2017 Report Share Posted July 22, 2017 3 sati ranije, RADE said: e kada bi znali da je sve što znate o percepciji zvuka pogrešno Е Ја знам али и даље слушам музику. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Nomimasen Posted July 22, 2017 Author Report Share Posted July 22, 2017 Kako bi činela trebalo da zvuči je super-kompleksna materija. Ali, da li se slažemo da je najbolji uzorak neamplificirani set bubnjeva koji ćemo čuti neposredno, na nekom intimnijem nastupu? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
RADE Posted July 22, 2017 Report Share Posted July 22, 2017 29 minuta ranije, stoN_Cold said: Е Ја знам али и даље слушам музику. проблем је у величини , тј што велика већина данашњих кутија не одсликава верно величину инструмента и све звучи компресовано , или прецизније речено као бонсаи . По тоналитету није проблем / то и ја умем / , али када се пређе на терен стварних величина , ту пада 99% кутија 14 minuta ranije, Nomimasen said: Kako bi činela trebalo da zvuči je super-kompleksna materija. Ali, da li se slažemo da je najbolji uzorak neamplificirani set bubnjeva koji ćemo čuti neposredno, na nekom intimnijem nastupu? По питању друге констатације , могу ладно да се сложим . Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Nomimasen Posted July 22, 2017 Author Report Share Posted July 22, 2017 3 minuta ranije, RADE said: проблем је у величини , тј што велика већина данашњих кутија не одсликава верно величину инструмента и све звучи компресовано , или прецизније речено као бонсаи . По тоналитету није проблем / то и ја умем / , али када се пређе на терен стварних величина , ту пада 99% кутија Ovo je zanimljiva tačka. Sličnog sam pogleda, po pitanju volumena instrumenata. Međutim, iz mog iskustva, nisu zvučnici ti koji isključivo limitiraju taj volumen, već sprega. Uglavnom se radi o celom setapu sistema i čestom prepuštanju istog slučaju, pa kako zasvira-zasvira. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
RADE Posted July 22, 2017 Report Share Posted July 22, 2017 28 minuta ranije, Nomimasen said: Ovo je zanimljiva tačka. Sličnog sam pogleda, po pitanju volumena instrumenata. Međutim, iz mog iskustva, nisu zvučnici ti koji isključivo limitiraju taj volumen, već sprega. Uglavnom se radi o celom setapu sistema i čestom prepuštanju istog slučaju, pa kako zasvira-zasvira. да , то је тачно . Пре неки дан сам написао да појачало бато мм има тенденцију да по мало умањује инструменте и да се тај проблем мора решити ....и сви се смејали . А појачало ради као сат , али када се пређе на виши терен и извежбане уши , свашта се пронађе . Али генерално , звучници су ти који праве највише проблема . Рађени су тестови који су показали да и најскупљи звучници по питању димензије инструмената имају проблем . Узми на пример клавир и његову десну страну која покрива високе тонове . Клавир је ударачки инструмент и рецимо код притиска на дирку звук креће експоненцијално , из једне тачке развија се по простору . У производњи тона учествује цела конструкција клавира који није мали , и после тај исти тон треба да произведе мембрана високотонца од 25 мм ...мало сутра Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Nomimasen Posted July 22, 2017 Author Report Share Posted July 22, 2017 Razumem poentu. Ipak, moramo uzeti u obzir da u kućnim uslovima ne slušamo klavir već zvučnu reprezentaciju klavira. Jedini način da klavir u tim uslovima reprezentujemo je reprodukcija zvučnog zapisa. Zvučni zapis jeste nastao sažimanjem zvuka kompletnog, vrlo složenog instrumenta, pri čemu se koriste membrane koje su manjeg prečnika od onog koji si naveo. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
black coffe Posted July 22, 2017 Report Share Posted July 22, 2017 Ne norite ? to je kodali ja u slasičarnici objašnjavam unuci kakav kuoač ima okus dok ga nije probala ? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Recommended Posts
Join the conversation
You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.