Jump to content


Opisati ono što čujemo: audio terminologija


Nomimasen

Recommended Posts

Znam bar dva producenta ovde u BGu koji nisu zeleli PMC za svoje monitore sa objasnjenjem da im nesto nije kako treba reprodukcija u basu.   Genelec su jako rasireni, maltene standard,  ali npr. taj jedan producent koristi aktivne Focal zvucnike koje sam slusao kod njega u nearfield polju.  E sad zahtevi producenta nisu uopste isti kao zahtevi slusaoca,  ja sam posle 15 minuta imao zestok zamor usiju i bol u glavi od viskotonca.

Znaci ni danas ne postoji standard kakav monitoring treba da bude u studiju.  Ne kazem da je PMC los, daleko od toga, samo da njihovi tuneli daju bas koji se ne svidja nekim producentima koji snimaju muziku koju mi slusamo a opet drugi ih koriste.

 

Link to comment
Share on other sites

On 1/19/2018 at 12:59, Father said:

Šta reći, kakv HiEnd i kakvi bakrači. Bleda slika i zavaravanje. Sistem te laže! ;) kako reče neko ranije.

 

 

Mislim da je ovde u pitanju dosta loše osmišljena prezentacija, a još lošije izvedena. Gotovo je ispala antireklama haj enda...

Fiksirao sam istu sekvencu žive i snimljene verzije, pa sam je naizmenično slušao. Uradio sam to na više delova muzičkog materijala. Razlika je tolika da se jedva prepoznaje koji deo jedne verzije odgovara drugom.

Glavni problem je u snimku - učešće pojedinih instrumenata zavisi od toga koliko su bili udaljeni od mikrofona. Komplet "klasičnih" bubnjeva je potpuno nekoherentan, vibrafon se jedva čuje, itd. Uglavnom, neko editovanje je moralo da usledi, ovako ne liči ni na šta.

Drugi veliki problem su zvučnici koji ni približno nisu dorasli veličini ovog prostora. Drajveri od devet inča i hodom membrane od +-6mm (u kompresiji) su, po SPL-u koji mogu da isporuče, u istom rangu sa onim koje sam ugradio u svoje zvučnike izložene na sajmu. 4 + 4 takva, u tolikom prostoru, nemaju nikakvu šansu. Rezultat je stegnut zvuk u donjem opsegu, bez relaksiranosti toliko primetne u živoj svirci.

EDIT: Uostalom, reprodukcija snimka je i utišana u odnosu na original, što isto kvari utisak (kraj EDIT-a)

Dalje, neću ništa da tvrdim, ali je tema za razmišljanje. Malo izmaknuti mikrofoni su nepobitno "uhvatili" i dosta informacija o prostoru, koji je dosta "živ". Pitanje je šta se dešava kada se takav snimak pusti u isti taj živi prostor? Verujem da je rezultat neki pojačani, nedefinisani, pozadinski šum, na račun objektivnih informacija o ambijentu.

 

Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...
On 1/21/2018 at 4:40, Krca44 said:

Znam bar dva producenta ovde u BGu koji nisu zeleli PMC za svoje monitore sa objasnjenjem da im nesto nije kako treba reprodukcija u basu.   Genelec su jako rasireni, maltene standard,  ali npr. taj jedan producent koristi aktivne Focal zvucnike koje sam slusao kod njega u nearfield polju.  E sad zahtevi producenta nisu uopste isti kao zahtevi slusaoca,  ja sam posle 15 minuta imao zestok zamor usiju i bol u glavi od viskotonca.

Znaci ni danas ne postoji standard kakav monitoring treba da bude u studiju.  Ne kazem da je PMC los, daleko od toga, samo da njihovi tuneli daju bas koji se ne svidja nekim producentima koji snimaju muziku koju mi slusamo a opet drugi ih koriste.

 

Ja mislio da je standard Neumann,Klein&Humel,poneki JBL,Genelec i Yamaha ns10....mada neki koriste i Tannoy dual concetrik,......:ph34r:

Link to comment
Share on other sites

35 minutes ago, Krnjevac said:

Ja mislio da je standard Neumann,Klein&Humel,poneki JBL,Genelec i Yamaha ns10....mada neki koriste i Tannoy dual concetrik,....

Eto vidis svasta je standard ili da kazem nema ga, Genelec i Yamahe verovatno ima najvise od 80ih naovamo,  zaboravio si Urei ( Altec ili JBL ) dual concetric sa celijskom hornom ispred bas memebrane od 12" ( 15" ? ).         Pominjao sam PMC jer su pomenuti ranije i jer se oni sami reklamiraju da ih koriste BBC ili Abbey Road ( zao mi je, zaboravih tacno ko ),  uostalom ja nisam producent, samo znam nekoga ko jeste i koliko znam, koji monitori ce biti korisceni zavisi od velicine studija i mnogo drugih faktora do dubine dzepa.

Pozdrav, Krca  :)

Link to comment
Share on other sites

Lepo je Slobodan Marković, Šćepanov gost u emisiji rekao, da producenti od tih zvučnika očekuju nešto potpuno drugo od nas audiofila i HiFi zaljubljenika. Njima treba studijski sistem koji će prikazati sve potrebne detalje i imprefekcije, a koji se, kako je rekao ne čuju i ne trebaju da čuju na HiFi sistemu. Da li ih oni uklanjaju postprodukcijom ili biraju najbolji snimak sa najmanje uzdaha, češanja, škripe stolica, falš tonova i koječega, čega smo mi pošteđeni/lišeni u konačnom miksu, zavisi i od produkcije i od mnogo drugih činilaca nekog studija.

Hteo sam samo da istaknem da studijski monitori nisu apriori najmelodičniji i najmuzikalniji izbor za nekog audiofila. Iskustvo producenta se ogleda i u tome da može da percepira buduću reprodukciju na solidnijem HiFi sistemu, poznajući zvučni okvir svojih monitora i studijskog sistema u celini. Ovo bi trebalo da se odnosi na snimke koji su obilato miksovani i obrađivani na mix pultu ili već svemu što je potrebno da se isproducira jedna pesma.

Ja sam celu priču oko monitora tako nekako razumeo.

Link to comment
Share on other sites

Takva je i prica sa monitorima,  Britanci su za snimanje klasicne muzike koristili Quad elektrostatike a sta je npr. Van Gelder koristio snimajuci razne jazz muzicare ne znam al' rekao bih da je to bilo nesto 15" basom, isto vazi i za Rolling Stonse 70ih a jos vise za danasnju produkciju.

One aktivne Focale koji imaju viskotonac od berilijuma ili bar premaz od berilijuma, ne bi mogao da ih koristi niko za nearfield slusanje sem producenta, daje nevidjenu detaljnost i prostor ali cepa usi na komadice posle 15 min glasnog slusanja.  Oni se onkretno koriste za klupsku muziku najvise kod tog drugara.

Link to comment
Share on other sites

6 sati ranije, Father said:

Hteo sam samo da istaknem da studijski monitori nisu apriori najmelodičniji i najmuzikalniji izbor za nekog audiofila. Iskustvo producenta se ogleda i u tome da može da percepira buduću reprodukciju na solidnijem HiFi sistemu, poznajući zvučni okvir svojih monitora i studijskog sistema u celini. Ovo bi trebalo da se odnosi na snimke koji su obilato miksovani i obrađivani na mix pultu ili već svemu što je potrebno da se isproducira jedna pesma.

Ja sam celu priču oko monitora tako nekako razumeo.

Ovo je zanimljivo posmatranje.

Boldovano je od suštinskog značaja. Predlažem i malu izmenu - anticipira umesto percipira.

Pitanje koje sam sebi uvek postavljao je - zašto u radnom okruženju ne bismo imali izvestan vrlo kvalitetan (i rezolutan i muzikalan) hi-fi sistem koji će anticipirati šta će se događati u solidnim i manje solidnim? Ili u potpuno nesolidnim.

Takav hi-fi sistem osposobljen za rad moguće je i slušati na duže staze, i do sedam ili osam sati dnevno, bez potpunog raspada. Muzikalnost tog sistema samo ide u prilog svima.

Link to comment
Share on other sites

18 minutes ago, Nomimasen said:

Pitanje koje sam sebi uvek postavljao je - zašto u radnom okruženju ne bismo imali izvestan vrlo kvalitetan (i rezolutan i muzikalan) hi-fi sistem koji će anticipirati šta će se događati u solidnim i manje solidnim? Ili u potpuno nesolidnim.

Zar ovo nije deo zavrsnog masteringa ili post produkcije kako je zovu kod nas ?

Mislim da je preko ovo standardna praksa a neki ljudi koje sam upoznao ovde kod nas sigurno su to radili, u dva slucaja donosili kod mene vec skoro zavrsen rad, ne zato sto je moj sistem dobar, vec da cuju na sto vise razlicitih kucnih sistema... ukljucujuci i auto sistem ( bar jedan slucaj koji znam )....

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, Krca44 said:

…One aktivne Focale koji imaju viskotonac od berilijuma ili bar premaz od berilijuma, ne bi mogao da ih koristi niko za nearfield slusanje sem producenta, daje nevidjenu detaljnost i prostor ali cepa usi na komadice posle 15 min glasnog slusanja.  Oni se onkretno koriste za klupsku muziku najvise kod tog drugara.

Ovde bi moglo pre da bude problem nečeg drugog nego kalote i premaza.

Ne znam da li treba kvalitet zvuka direktno dovoditi u vezu sa materijalom od čega je premaz na kalotama? Osim tog premaza, ima još dosta stvari koje utiču na zvuk.

Ljudi često dovode u vezu fizičke osobine materijala sa zvukom, npr. aluminijum zvuči oštro, dok tekstilna kalota zvuči meko. Mislim da to nema mnogo veze...

 

Link to comment
Share on other sites

2 minutes ago, den!s said:

Ovde bi moglo pre da bude problem nečeg drugog nego kalote i premaza.

Licno mislim da je pojacalo na visokotoncu previse slabo, 25W, ali mozda gresim, kad se radi na nekom "normalnom" nivou mislim da do zamora ne dolazi tako brzo ali kad se pusti glasno... onda je jezivo.  Ako nije pojacalo mozda se cuje ili utice na sluh ono sto zovu "prelomna tacka/frekvencija memabrane"...tako nesto,  ne znam samo pretpostavljam.  Da li je driver od cistog berilijuma ili je premaz kako navodno pricaju za jeftinije varijante... ne znam,  ovo su zvucnici koji kostaju oko 1200/1400Eu novi, dvosistemci.

Moguce da na visokoj glasnoci pojacalo i driver rade preko maximuma, tako da kazem, pa to izaziva zamor usiju jako brzo...

Link to comment
Share on other sites

12 minutes ago, den!s said:

A ne znam da neko pravi kalote od berilijuma, mislim da su uvek premazi u pitanju...

Ja sam malo i zaboravio kako ide taj proces, gledao nesto odavno...

Ne mislim ni ja da je sam driver, vise tipujem na pojacalo ali ne znam sigurno, moguce da sve zajedno daje taj zamor...

Link to comment
Share on other sites

5 sati ranije, Krca44 said:

Zar ovo nije deo zavrsnog masteringa ili post produkcije kako je zovu kod nas ?

Mislim da je preko ovo standardna praksa a neki ljudi koje sam upoznao ovde kod nas sigurno su to radili, u dva slucaja donosili kod mene vec skoro zavrsen rad, ne zato sto je moj sistem dobar, vec da cuju na sto vise razlicitih kucnih sistema... ukljucujuci i auto sistem ( bar jedan slucaj koji znam )....

Jeste. Međutim, prethodnim radom na miksu moguće je biti doslovno već na korak do toga.

Auto-sistemi su standardna provera.

Platforma od koje često krenem i kojoj se na kraju redovno vratim su u priličnoj meri produvani Genius plastični desktop zvučnici (najjeftinije sorte), obrnutih kanala.

Ono što se na zaista dobrom hi-fi sistemu pokaže kao dobro, na tom Geniusu uvek zvuči dobro, uz održanje osnovne muzičke niti.

Link to comment
Share on other sites

50 minutes ago, Nomimasen said:

Ono što se na zaista dobrom hi-fi sistemu pokaže kao dobro, na tom Geniusu uvek zvuči dobro, uz održanje osnovne muzičke niti.

Posto ste vi producent ne mogu da odolim a da ne pitam sledece, teorija do koje sam dosao kroz licnu praksu.   Kad danas slusam jazz sa ploca na zvucnicima sa driverima od 5" ili 6,5" muzika vrlo cesto deluje jako tanko u niskofrekventnom opsegu,  npr. kontrabas skoro pa nema telo.  Dakle moja je teorija da su nekada 50' i 60'ih godina prilikom snimanja koristili zvucnike sa znatno vecim membranama pa shodno tome ako bih ja reprodukciju vrsio na slicnim zvucnicima, trebao bih imati mnogo bolju reprodukciju niskih frekvencija ( i verovatno celog snimka ).   Zanima me da li ovo moje razmisljanje ima smisla ?

Pozdrav , Krca  :)

Link to comment
Share on other sites

5 sati ranije, Krca44 said:

Kad danas slusam jazz sa ploca na zvucnicima sa driverima od 5" ili 6,5" muzika vrlo cesto deluje jako tanko u niskofrekventnom opsegu,  npr. kontrabas skoro pa nema telo.

Ja mislim da je na tim starim snimcima dosta objektivno "uhvaćen" bas, sasvim u skladu sa njegovom pravom ulogom u džez sastavu. Bas, bubnjevi i klavir u pozadini odrađuju ritam, a ostali su tu da sviraju. Kada neko od ritmičara ima solo, pojačaju ga, ili mu, možda, primaknu mikrofon.

Neozvučen kontrabas nema baš toliko "telo" kao što bi se po novim snimcima moglo pomisliti. U većem orkestru se jedva čuje, i to je u skladu sa njegovim objektivnim fizičkim mogućnostima. Ukratko, mislim da to nema veze sa tim kako je sviralo na studijskim monitorima, nego su ljudi hteli da bas tako zvuči.

Mislim da je "bas manija" počela negde istovremeno sa eksplozijom loudness war-a devedesetih godina. To se najbolje čuje na muzičkim kompilacijama bendova koji su svirali u periodu od sedamdesetih do dve hiljaditih godina.

Današnji audiofilski snimci malih džez sastava (obično je to trio) tretiraju bas ravnopravno sa ostalim instrumentima, ako ne i ravnopravnije.:D

Link to comment
Share on other sites

Nije to baš bilo pravilo, ali kod RVGa skoro da jeste. Mršavi klavir je, takođe, čest slučaj.

7 sati ranije, Krca44 said:

Posto ste vi producent ne mogu da odolim a da ne pitam sledece, teorija do koje sam dosao kroz licnu praksu.   Kad danas slusam jazz sa ploca na zvucnicima sa driverima od 5" ili 6,5" muzika vrlo cesto deluje jako tanko u niskofrekventnom opsegu,  npr. kontrabas skoro pa nema telo.  Dakle moja je teorija da su nekada 50' i 60'ih godina prilikom snimanja koristili zvucnike sa znatno vecim membranama pa shodno tome ako bih ja reprodukciju vrsio na slicnim zvucnicima, trebao bih imati mnogo bolju reprodukciju niskih frekvencija ( i verovatno celog snimka ).   Zanima me da li ovo moje razmisljanje ima smisla ?

Pozdrav , Krca  :)

Priča o malim drajverima (zvučnicima) je otvarana bezbroj puta, s identičnim ishodom.

Ako se sistem postavi kako valja, zvuka ima, u suprotnom ga nema. 

Link to comment
Share on other sites

Potpuno se slažem. Divota starih snimaka je u fantastičnom ambijentu i atmosferi uhvaćenoj snimkom. Istina je da je klavir umeo da bude ne dovoljno prisutan sa svojim volumenom, ali tada se dosta sviralo na pianino klavirima koji nemaju toliku ekspresiju kao koncertni grand piano koji se danas sve češće koristi u Jazzu.

Za mene najbolji odnos ambijentalnog i prisutnosti instrumenata, kod starih snimaka ima OPUS 3 records. Sheffield Lab iz tih dana takđe ima izuzetne snimke, ali poseduje neku prepoznatljivu boju i čini mi se ne dovoljno neutralan. TBM je već počeo da odvaja instrumente u boxove i ističe detalje instrumenata, ali donekle gubeći na autentičnosti scene. Mislim da je od njih počeo da se razvija taj "nadreralan" manir u snimanju "audiofilskih" albuma. Ipak, što je sistem bolji to je i "prenaglašenost i nadrealna dimenzija" instrumenata manja. Kako sam napredovao sa sistemom TBM je počinjao sve manje "naduvano i predimenzionisano" da zvuči, pa je zato pored izvanrednih muzičara i perfektno odsviranih pesama, vrlo korisno posedovati ih zbog zvučne kontrole sistema.

Od novih kuća smatram Chesky Records i Reference Recordings kao dve izuzetno kvalitetne kuće koje su uspele, koristeći sopstveno razvijene uređaje i tehnike snimanja, da uhvate esenciju žive svirke. Ambijent u punoj svojoj veličini, fokus i poziciju instrumetata, zadržavajući realnu veličinu i dubinsku poziciju, a pri tome apsolutno hvatajući bogatstvo detalja koji instrument prirodno odaje. I posebno naglašavaju značaj "Minimal mixing techniques used!"

Link to comment
Share on other sites

Nebi htio nikome oponirati niti se  praviti lukav i prepreden . Varijacije na temu sa snimkama , produkcijom i inim su takve kakve jesu i one su tu čim smo kupili dobili ili spržili medij sa kojeg slušamo glazbu . E sad  , pročitajte komentar ( ko hoće) na  "Audiofil net forum " hr . u rubrici  "ostalo" - kolko dobro čujemo - člana  Jango  Fet . !

Link to comment
Share on other sites

18 sati ranije, Krca44 said:

Posto ste vi producent ne mogu da odolim a da ne pitam sledece, teorija do koje sam dosao kroz licnu praksu.   Kad danas slusam jazz sa ploca na zvucnicima sa driverima od 5" ili 6,5" muzika vrlo cesto deluje jako tanko u niskofrekventnom opsegu,  npr. kontrabas skoro pa nema telo.  Dakle moja je teorija da su nekada 50' i 60'ih godina prilikom snimanja koristili zvucnike sa znatno vecim membranama pa shodno tome ako bih ja reprodukciju vrsio na slicnim zvucnicima, trebao bih imati mnogo bolju reprodukciju niskih frekvencija ( i verovatno celog snimka ).   Zanima me da li ovo moje razmisljanje ima smisla ?

Pozdrav , Krca  :)

Ako se radi o muzici starijoj od pedesetak godina, to jeste odlika tih ploča. Ima i izuzetaka, ali je to uglavnom presek. 

Na savremenijim većim sistemima se ne dobija ništa suštinsko po pitanju bas-ekstenzije, iz mog iskustva. Moguće je dobiti telo i boju, ako je sistem dobar. Moguća su i iznenađenja.

Sa druge strane, jedan zvučni sistem iz ranih šezdesetih posedujem, u potpuno autentičnom stanju. Odlika mu je vunast i zatopljen, spor bas. Taj karakter je mogao imati uticaja na ishod.

Postoji još faktora.

Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...
On 1/30/2018 at 3:03 PM, Krca44 said:

Posto ste vi producent ne mogu da odolim a da ne pitam sledece, teorija do koje sam dosao kroz licnu praksu.   Kad danas slusam jazz sa ploca na zvucnicima sa driverima od 5" ili 6,5" muzika vrlo cesto deluje jako tanko u niskofrekventnom opsegu,  npr. kontrabas skoro pa nema telo.  Dakle moja je teorija da su nekada 50' i 60'ih godina prilikom snimanja koristili zvucnike sa znatno vecim membranama pa shodno tome ako bih ja reprodukciju vrsio na slicnim zvucnicima, trebao bih imati mnogo bolju reprodukciju niskih frekvencija ( i verovatno celog snimka ).   Zanima me da li ovo moje razmisljanje ima smisla ?

Pozdrav , Krca  :)

Svakako da ima smisla. Zakon fizike ne moze da se pobedi. 

 

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...