Jump to content


Willijeva plejlista klasične muzike 2017.


Willi Studer

Recommended Posts

Rautavara: Cantus arcticus, prvi klavirski koncert, Treća simfonija
Škotski kraljevski nacionalni orkestar, Hanu Lintu

Rautavaara_ Cantus Arcticus, Piano Concerto No.1, Symphony No.3.jpg

Einojuhani Rautavara je najvažniji finski kompozitor posle Sibelijusa. Kako je to bio pravac u XX veku, Rautavara je u početku komponovao u dodekafonskoj i serijalnoj tehnici ali je to kasnije napustio i okrenuo se neoromantizmu. Rautavara je umro u julu prošle godine.

Cantus arcticus je njegov koncert za ptice i orkestar, u kojoj je opevao daleki sever našeg kontinenta.

Link to comment
Share on other sites

Sibelijus: Pelej i Melisanda
Kraljevski filharmonijski orkestar, ser Tomas Bičam

Sibelius_ Pelleas et Melisande, Symphony No.7, Tapiola, The Oceanides.jpg

"Nemam ništa drugo za vas osim hladne vode", opisao je Jan Sibelijus svoju muziku. Ovaj kratak opis sa malo reči prilično tačno odslikava opus ovog kompozitora inspirisan Skadnijavijom, njenom prirodom, mitovima i legendama.

Jedan od mojih najranijih susreta s ovim kompozitorom je bila  muzika za Meternihov pozorišni komad "Pelej i Melisanda". Ne može se čuti baš često kao druge njegove kompozicije ali je treba čuti i imati. 

Link to comment
Share on other sites

Dušek: Komadi za klavir
Frederik Marvin

Dussek_ Piano Sonatas.jpg

Sada dolazimo do slovenskih kompozitora i tako će nam biti sve do Nove godine. :-)

Počeo bih od Jana Ladislava Dušeka, Mocartovog savremenika i najslavnijeg pijaniste do pojave Betovena. Dušek (rođen u Pragu kao Dušik) je, pored izvrsnih kompozicija za klavir, dosta pisao za harfu. Kao pijanista, putovao je i nastupao po celoj Evropi. Bio je prvi koji je za klavirom sedeo okrenut publici profilom, zbog čega je dobio nadimak "beau visage" - lepo lice. Ovaj položaj na bini su posle njega usvojili svi pijanisti.

Link to comment
Share on other sites

Dvoržak: Slovenske igre, Opp.46, 72
Simfonijski orkestar Bavarskog radija, Rafael Kubelik

Dvorak_ Slavonic Dances, Op.46, Op.72, Symphonic Poems.jpg

Bogati i složeni opus Antonjina Dvoržaka, oca slovenskog nacionalizma u muzici, načeo bih od Slovenskih igara, koje je Dvoržak komponovao po ugledu na Bramsove Mađarske igre. Napisane za klavir u četiri ruke, ubrzo ih je kompozitor aranžirao za orkestar na zahtev izdavača. Na ovom trostrukom albumu su i Dvoržakove najpoznatije uvertire simfonijske poeme, a sve pod dirigentskom palicom Rafaela Kubelika, tate interpretaciju čeških kompozitora.

Link to comment
Share on other sites

Dvoržak: Klavirski kvintet, Op.155
Jan Panenka, Smetana kvartet
Dvorak_ Piano Quintet, Schumann_ Piano Quintet.jpg

Evo sada Dvoržaka u ulozi kamernog kompozitora, u veličanstvenom kvintetu za klavir, Op.155 koji je zgodno kuplovan sa nemirnim Šumanovim klavirskim kvintetom u besprekornom izvođenju Jana Panenke i Smetana kvarteta na odličnom Denonovom snimku.

Link to comment
Share on other sites

Dvoržak: Koncert za violončelo u h molu, Op.104
Žaklin Dipre

Dvorak, Schumann_ Cello Concertos.jpg 

Prelepi koncert za violončelo u fenomenalnom izvođenju Žaklin Dipre. Ovaj koncert se obično kupluje sa Šumanovim koncertom za violončelo, s tim što se ovaj po pravilu stavlja kao drugi jer je življi i melodičniji. Ako više volite stariju gardu, druga preporuka je izvođenje sa Janošom Štarkerom:

Dvorak_ Cello Concerto _ Bruch_ Kol Nidrei.jpg

Link to comment
Share on other sites

Gorecki: Stara poljska muzika, Totus tuus, Beatus Vir
Hor Praške filharmonije, Češka filharmonija, Džon Nelson

GoÃÅrecki_ Beatus vir, Old Polish Music, Totus tuus.jpg

Idemo sada u Poljsku. Henrik Gorecki je verovatno najpopularniji savremeni poljski kompozitor, iako se van svoje domovine pročuo tek poslednjih dvadesetak godina svog života. U početku je bio pod uticajem vebernovskog serijalizma i starijih poljskih kompozitora poput Pendrecekog, ali se zatim okrenuo tradicionalnom komponovanju sa bogatim tonskim oblikovanjem. Bio je katolik, disident, borio se protiv komunističke ideologije u školama i otvoreno je protestovao protiv zabrane poljskih vlasti da dozvole posetu pape Vojtile Katovicama. 

Na prvo slušanje njegova muzika može zvučati mračno, ali u tom poljskom mraku izbija zora, slovenska mitologija i slava katoličke vere. Prelepa muzika, i moja topla preporuka za svačiju kolekciju.

Link to comment
Share on other sites

Naravno.Nema sumnje da je Kžištof Pendrecki veći kompozitor od Goreckog. Hteo sam da kažem da je ovaj drugi popularniji kod šireg kruga publike jer je, ruku na srce, zašećerena Treća simfonija slušljivija od pomenute Trenodije i drugih dela Pendreckog, a Gorecki je ukupno i tiražniji kompozitor. Njegovi snimci su dugo, ako nisu još uvek, bili na full-price u katalozima Decca-e i drugih etiketa.

Link to comment
Share on other sites

Janaček, Glagoljička misa, Simfonijeta
Philharmonia orchestra, Sajmon Retl

JanaÃÅcÃåek_ Sinfonietta, Glagolitic Mass.jpg

Leoš Janaček, talentovani i neumorni kompozitor neobične muzike, nemirnog života, zaljubljenik u moravski i, uopšte, slovenski folklor. Simfonijeta je svečana muzika za otvaranje čeških sokolskih festivala. Sa druge strane, Glagoljička misa je sekularna muzika na liturgički tekst na staroslovenskom. 

Link to comment
Share on other sites

Janaček: Gudački kvarteti
Panoha kvartet

JanaÃÅcÃåek_ String Quartets No.1, No.2.jpg

Leoš Janaček je komponovao i dva gudačka kvarteta, Krojcerovu sonatu i Intimna pisma koji su na neki način najavili modernu muziku. Ako ih poslušate, čućete ne samo veoma prefinjenu muziku nego i mnogo elemenata koji su kasnije direktno odredili Glasa, Najmana, Nenkeroua, Salinena i druge moderne kompozitore.

I nekoliko reči o samom izvođenju: davno sam uočio da češki i mađarski kamerni ansambli imaju neko karakeristično, prefinjeno, sazvučje u smislu instrumenata i atmosfere: češki Smetana kvartet, mađarski Tatrai kvartet i drugi. To se naročito odnosi na Čehe kao vrlo talentovan narod. U staro vreme, kada bi negde došao Čeh, ljudi bi prvo pitali je li muzičar. Zato i preporučujem upravo ovo izvođenje. 

Link to comment
Share on other sites

Lutoslavski: Koncert za orkestar
Hor i Simfonijski orkestar Bavarskog radija, Maris Jansons

Lutosławski_ Concerto for Orchestra _ Szymanowski_ Symphony No.3.jpg

Vitold Lutoslavski je još jedan velikan mdoerne poljske muzike a smatraju ga i jednim od najvećih evropskih kompozitora prošlog veka. Iz njegovog repertoara preporučujem ovaj koncert za orkestar u odličnom izvođenju i na živom snimku.

Na ovom albumu, koncert Lutoslavskog je zgodno upakovan sa Trećom simfonijom Karolja Šimanovskog i Četvrtom simfonijom Aleksandra Čajkovskog.

Link to comment
Share on other sites

Martinu: Kamerna muzika
Ansambl Dartington

Martinu_ Chamber Music.jpg

Bohuslav Martinu je jedan od najplodnijih kompozitora XX veka, sa preko 400 dela. U enciklopediji "Muzika" piše: "njegovo delo tek treba istražiti". Nisam ga mngoo istraživao, ali osim po odličnim simfonijama koje spajaju romantizam i modernu, najpoznatiji je po Kuhinjskoj reviji, duhovitom kamernom džez baletu na temu kuhinjskog života u kome nalazimo sledeće likove: Čajnik koji se venčava sa poklopcem, metlu, kuhinjsku krpu i džinovsko stopalo.   

Link to comment
Share on other sites

Mokranjac: Rukoveti, Liturgija, Opelo
Hor RTB, Mladen Jagušt

Mokranjac_ Rukoveti, Liturgija, Opelo.jpg

Ima li potrebe posebno predstavljati Stevana Stojanovića Mokranjca? Mokranjac je napojznatiji po Rukovetima, praktično italijanskim renesansnim madrigalima na temu srpskih i balkanskih folklornih tema. Tu su, zatim, Liturgija sv. Jovana Zlatoustog (oni koji idu u crkvu znaju je praktično napamet), kao i Opelo. Ovo je legendarno izvođenje sa Mladenom Jaguštom, analogni snimak. Album za kolekciju SPKTDI.

Link to comment
Share on other sites

Marić: Vizantijski koncer za klavir i orkestar
Olga Jovanović, beogradska filharmonija, Oskar Danon

Maric  Byzantine Concerto.jpg 

Ljubica Marić je bila prva žena u Srbiji koja je stekla diplomu kompozitora. Bila je učenica Josipa Slavenskog i Jozefa Suka, a njena muzika je inspirisana vizantijskim nasleđem koje je provučeno kroz arsenal savremenog muzičkog izraza. Bila je veoma cenjena u evropskoj muzici a o njoj je pohvalno govorio i sâm Šostakovič.

Najpoznatije delo Ljubice Marić je sjajni Vizantijski koncert koji je našao svoje mesto čak i u Chandosovom katalogu.

Link to comment
Share on other sites

Smetana: Moja domovina
Češki filharmonijski orkestar, Rafael Kubelik

Smetana_ Ma Vlast.jpg

Retko je ko tako opevao svoju domovinu kao Bedžih Smetana Češku u ciklusu simfonijskih poema Moja domovina. ovo je slovenski romantizam na vrhuncu, u znalačkom izvođenju Češke filharmonije i velikog Rafaela Kubelika, dirigenta s velikim osećajem za orkestar i dramu.  

Link to comment
Share on other sites

Pert: Arbos

PaÃàrt_ Arbos.jpg

Arvo pert (ili Pjart) je savremeni estonski kompozitor čija se muzika najsažetije može opisati kao "sveti minimalizam" jer predstavlja spoj sakralne muzike, poput ruske duhovne muzike i gregorijanskih napeva, i savremenih tendencija, kao što su minimalizam i serijalizam. Pert je, zapravo, razvio sopstveni, još stroži muzički jezik od serijalizma koji je nazvao cincinabuli - "mala zvonca". Tako je stvorio muziku koja zvuči blisko i poznato, u kojoj vlada savršen red i u kojoj se smenjuju vrlo tihe kontemplacije i glasne, disonantne deonice koji zvuče kao "Bože oprosti za sve što se dešava".

Link to comment
Share on other sites

Pendrecki: Pasija po Luki
Varšavski nacionalni filharmonijski orkestar, Kžištof Pendrecki

Penderecki K._ St. Luke Passion.png

Na redu je i Kžištof Pendrecki koga smo pominjali malo iznad. Hteo bih da ga predstavim jednim malo lakšim delom od Trenodije za žrtve Hirošime a to je Pasija po Luki. Sama činjenica da je objavljena na podetiketi Argo govori da je reč o važnom delu i izuzetnom izvođenju kojim diriguje sâm kompozitor.

Link to comment
Share on other sites

Šopen: Balade i skerca
Ciprijen Kacaris

Chopin_ Ballades and Scherzos.jpg

Na nekom drugom mestu na forumu, verovatno u temi "Šta se sluša" sam napisao da je Šopen verovatno najiskreniji kompozitor koga poznajemo, zbog njegove nesputane lirike. Pored najpoznatijih Šopenovih dela, njegove balade i skerca su deo obavezne "literature".

Link to comment
Share on other sites

Šopen: Sonata za violončelo i klavir, Poloneza za violončelo i klavir
Mstislav Rostropovič, Marta Argerič

Chopin_ Cello Sonata, Op.65, Polonaise, Op.3, Schumann_ Adagio & Allegro, Op.70.jpg

Šopen za gudačke instumente je nešto što treba čuti i otkriti. Kako se snašao i izrazio na violončelu, pitanje je ukusa. Ali je njegova sonata za violončelo dobra prilika da se nabavi i Šumanov Adađo i alegro, takođe za violončelo i klavir, koji često pravi društvo Šopenu na istom albumu.

Link to comment
Share on other sites

Šopen: Etide
Mauricio Polini

Chopin_ Etudes.jpg

Postoje različita mišljenja ljubitelja Šopena i klavira uopšte, ko je Šopenov najbolji interpretator i ko ima pravu meru između lirike i snage. Mauricio Polini je bez sumnje jedan od "prinčeva klavira" i veoma cenjen izvođač Šopena. Meni jeste među omiljenima, ali imam i neke zamerke: naime, kada svira Šopena, ponekad ima običaj da požuri u nekim tempima, a i da preko nekih nota preleti kao vrabac.

Najbolje izvođenje Etida koje sam slušao je sa Vladom Perlemuterom koje, nažalost, više nemam.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...