Willi Studer Posted November 15, 2017 Author Report Share Posted November 15, 2017 Rautavara: Cantus arcticus, prvi klavirski koncert, Treća simfonija Škotski kraljevski nacionalni orkestar, Hanu Lintu Einojuhani Rautavara je najvažniji finski kompozitor posle Sibelijusa. Kako je to bio pravac u XX veku, Rautavara je u početku komponovao u dodekafonskoj i serijalnoj tehnici ali je to kasnije napustio i okrenuo se neoromantizmu. Rautavara je umro u julu prošle godine. Cantus arcticus je njegov koncert za ptice i orkestar, u kojoj je opevao daleki sever našeg kontinenta. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 15, 2017 Author Report Share Posted November 15, 2017 Sibelijus: Pelej i Melisanda Kraljevski filharmonijski orkestar, ser Tomas Bičam "Nemam ništa drugo za vas osim hladne vode", opisao je Jan Sibelijus svoju muziku. Ovaj kratak opis sa malo reči prilično tačno odslikava opus ovog kompozitora inspirisan Skadnijavijom, njenom prirodom, mitovima i legendama. Jedan od mojih najranijih susreta s ovim kompozitorom je bila muzika za Meternihov pozorišni komad "Pelej i Melisanda". Ne može se čuti baš često kao druge njegove kompozicije ali je treba čuti i imati. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 17, 2017 Author Report Share Posted November 17, 2017 Dušek: Komadi za klavir Frederik Marvin Sada dolazimo do slovenskih kompozitora i tako će nam biti sve do Nove godine. Počeo bih od Jana Ladislava Dušeka, Mocartovog savremenika i najslavnijeg pijaniste do pojave Betovena. Dušek (rođen u Pragu kao Dušik) je, pored izvrsnih kompozicija za klavir, dosta pisao za harfu. Kao pijanista, putovao je i nastupao po celoj Evropi. Bio je prvi koji je za klavirom sedeo okrenut publici profilom, zbog čega je dobio nadimak "beau visage" - lepo lice. Ovaj položaj na bini su posle njega usvojili svi pijanisti. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Arn Posted November 18, 2017 Report Share Posted November 18, 2017 Mogli su slovenski kompozitori da se strpe dok ne čujemo još Sibelijusov jedini violinski koncert... Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 18, 2017 Author Report Share Posted November 18, 2017 Violinski koncert je u programu za sledeću godinu ali je istina da Sibelijusa nisam stavio u samo jedan dan: naime, zaboravio sam da zakačim njegove simfonijske poeme: Sibelijus: Simfonijske poeme Škotski nacionalni orkestar, ser Aleksander Gibson Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 19, 2017 Author Report Share Posted November 19, 2017 Dvoržak: Slovenske igre, Opp.46, 72 Simfonijski orkestar Bavarskog radija, Rafael Kubelik Bogati i složeni opus Antonjina Dvoržaka, oca slovenskog nacionalizma u muzici, načeo bih od Slovenskih igara, koje je Dvoržak komponovao po ugledu na Bramsove Mađarske igre. Napisane za klavir u četiri ruke, ubrzo ih je kompozitor aranžirao za orkestar na zahtev izdavača. Na ovom trostrukom albumu su i Dvoržakove najpoznatije uvertire simfonijske poeme, a sve pod dirigentskom palicom Rafaela Kubelika, tate interpretaciju čeških kompozitora. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 19, 2017 Author Report Share Posted November 19, 2017 Dvoržak: Klavirski kvintet, Op.155 Jan Panenka, Smetana kvartet Evo sada Dvoržaka u ulozi kamernog kompozitora, u veličanstvenom kvintetu za klavir, Op.155 koji je zgodno kuplovan sa nemirnim Šumanovim klavirskim kvintetom u besprekornom izvođenju Jana Panenke i Smetana kvarteta na odličnom Denonovom snimku. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 20, 2017 Author Report Share Posted November 20, 2017 Dvoržak: Koncert za violončelo u h molu, Op.104 Žaklin Dipre Prelepi koncert za violončelo u fenomenalnom izvođenju Žaklin Dipre. Ovaj koncert se obično kupluje sa Šumanovim koncertom za violončelo, s tim što se ovaj po pravilu stavlja kao drugi jer je življi i melodičniji. Ako više volite stariju gardu, druga preporuka je izvođenje sa Janošom Štarkerom: Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 21, 2017 Author Report Share Posted November 21, 2017 Gorecki: Stara poljska muzika, Totus tuus, Beatus Vir Hor Praške filharmonije, Češka filharmonija, Džon Nelson Idemo sada u Poljsku. Henrik Gorecki je verovatno najpopularniji savremeni poljski kompozitor, iako se van svoje domovine pročuo tek poslednjih dvadesetak godina svog života. U početku je bio pod uticajem vebernovskog serijalizma i starijih poljskih kompozitora poput Pendrecekog, ali se zatim okrenuo tradicionalnom komponovanju sa bogatim tonskim oblikovanjem. Bio je katolik, disident, borio se protiv komunističke ideologije u školama i otvoreno je protestovao protiv zabrane poljskih vlasti da dozvole posetu pape Vojtile Katovicama. Na prvo slušanje njegova muzika može zvučati mračno, ali u tom poljskom mraku izbija zora, slovenska mitologija i slava katoličke vere. Prelepa muzika, i moja topla preporuka za svačiju kolekciju. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Aurelijano Buendija Posted November 21, 2017 Report Share Posted November 21, 2017 xa, danas najpoznatiji kompozitor iz Poljske je ipak Penderecki, njegovu Threnody for the victims of Hiroshima, Lynch je učinio planetarno poznatom, preko Twin Peaksa.. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 21, 2017 Author Report Share Posted November 21, 2017 Naravno.Nema sumnje da je Kžištof Pendrecki veći kompozitor od Goreckog. Hteo sam da kažem da je ovaj drugi popularniji kod šireg kruga publike jer je, ruku na srce, zašećerena Treća simfonija slušljivija od pomenute Trenodije i drugih dela Pendreckog, a Gorecki je ukupno i tiražniji kompozitor. Njegovi snimci su dugo, ako nisu još uvek, bili na full-price u katalozima Decca-e i drugih etiketa. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Aurelijano Buendija Posted November 21, 2017 Report Share Posted November 21, 2017 razumeo sam naravno, ali naglasak je bio na popularnosti - da nije bilo Lyncha, Penderecki i njegova Threnody bi ostala poznata malobrojnima.. istina Threnody je mračna, hermetična kompozicija, ali, eto šta je moć televizije Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 22, 2017 Author Report Share Posted November 22, 2017 Janaček, Glagoljička misa, Simfonijeta Philharmonia orchestra, Sajmon Retl Leoš Janaček, talentovani i neumorni kompozitor neobične muzike, nemirnog života, zaljubljenik u moravski i, uopšte, slovenski folklor. Simfonijeta je svečana muzika za otvaranje čeških sokolskih festivala. Sa druge strane, Glagoljička misa je sekularna muzika na liturgički tekst na staroslovenskom. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 23, 2017 Author Report Share Posted November 23, 2017 Janaček: Gudački kvarteti Panoha kvartet Leoš Janaček je komponovao i dva gudačka kvarteta, Krojcerovu sonatu i Intimna pisma koji su na neki način najavili modernu muziku. Ako ih poslušate, čućete ne samo veoma prefinjenu muziku nego i mnogo elemenata koji su kasnije direktno odredili Glasa, Najmana, Nenkeroua, Salinena i druge moderne kompozitore. I nekoliko reči o samom izvođenju: davno sam uočio da češki i mađarski kamerni ansambli imaju neko karakeristično, prefinjeno, sazvučje u smislu instrumenata i atmosfere: češki Smetana kvartet, mađarski Tatrai kvartet i drugi. To se naročito odnosi na Čehe kao vrlo talentovan narod. U staro vreme, kada bi negde došao Čeh, ljudi bi prvo pitali je li muzičar. Zato i preporučujem upravo ovo izvođenje. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 26, 2017 Author Report Share Posted November 26, 2017 Lutoslavski: Koncert za orkestar Hor i Simfonijski orkestar Bavarskog radija, Maris Jansons Vitold Lutoslavski je još jedan velikan mdoerne poljske muzike a smatraju ga i jednim od najvećih evropskih kompozitora prošlog veka. Iz njegovog repertoara preporučujem ovaj koncert za orkestar u odličnom izvođenju i na živom snimku. Na ovom albumu, koncert Lutoslavskog je zgodno upakovan sa Trećom simfonijom Karolja Šimanovskog i Četvrtom simfonijom Aleksandra Čajkovskog. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 28, 2017 Author Report Share Posted November 28, 2017 Martinu: Kamerna muzika Ansambl Dartington Bohuslav Martinu je jedan od najplodnijih kompozitora XX veka, sa preko 400 dela. U enciklopediji "Muzika" piše: "njegovo delo tek treba istražiti". Nisam ga mngoo istraživao, ali osim po odličnim simfonijama koje spajaju romantizam i modernu, najpoznatiji je po Kuhinjskoj reviji, duhovitom kamernom džez baletu na temu kuhinjskog života u kome nalazimo sledeće likove: Čajnik koji se venčava sa poklopcem, metlu, kuhinjsku krpu i džinovsko stopalo. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 29, 2017 Author Report Share Posted November 29, 2017 Mokranjac: Rukoveti, Liturgija, Opelo Hor RTB, Mladen Jagušt Ima li potrebe posebno predstavljati Stevana Stojanovića Mokranjca? Mokranjac je napojznatiji po Rukovetima, praktično italijanskim renesansnim madrigalima na temu srpskih i balkanskih folklornih tema. Tu su, zatim, Liturgija sv. Jovana Zlatoustog (oni koji idu u crkvu znaju je praktično napamet), kao i Opelo. Ovo je legendarno izvođenje sa Mladenom Jaguštom, analogni snimak. Album za kolekciju SPKTDI. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Arn Posted November 29, 2017 Report Share Posted November 29, 2017 Tako je, prava lektira. Odlično izvođenje, ali tehnički grozan snimak... Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 30, 2017 Author Report Share Posted November 30, 2017 Marić: Vizantijski koncer za klavir i orkestar Olga Jovanović, beogradska filharmonija, Oskar Danon Ljubica Marić je bila prva žena u Srbiji koja je stekla diplomu kompozitora. Bila je učenica Josipa Slavenskog i Jozefa Suka, a njena muzika je inspirisana vizantijskim nasleđem koje je provučeno kroz arsenal savremenog muzičkog izraza. Bila je veoma cenjena u evropskoj muzici a o njoj je pohvalno govorio i sâm Šostakovič. Najpoznatije delo Ljubice Marić je sjajni Vizantijski koncert koji je našao svoje mesto čak i u Chandosovom katalogu. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted November 30, 2017 Author Report Share Posted November 30, 2017 Smetana: Moja domovina Češki filharmonijski orkestar, Rafael Kubelik Retko je ko tako opevao svoju domovinu kao Bedžih Smetana Češku u ciklusu simfonijskih poema Moja domovina. ovo je slovenski romantizam na vrhuncu, u znalačkom izvođenju Češke filharmonije i velikog Rafaela Kubelika, dirigenta s velikim osećajem za orkestar i dramu. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted December 2, 2017 Author Report Share Posted December 2, 2017 Pert: Arbos Arvo pert (ili Pjart) je savremeni estonski kompozitor čija se muzika najsažetije može opisati kao "sveti minimalizam" jer predstavlja spoj sakralne muzike, poput ruske duhovne muzike i gregorijanskih napeva, i savremenih tendencija, kao što su minimalizam i serijalizam. Pert je, zapravo, razvio sopstveni, još stroži muzički jezik od serijalizma koji je nazvao cincinabuli - "mala zvonca". Tako je stvorio muziku koja zvuči blisko i poznato, u kojoj vlada savršen red i u kojoj se smenjuju vrlo tihe kontemplacije i glasne, disonantne deonice koji zvuče kao "Bože oprosti za sve što se dešava". Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted December 3, 2017 Author Report Share Posted December 3, 2017 Pendrecki: Pasija po Luki Varšavski nacionalni filharmonijski orkestar, Kžištof Pendrecki Na redu je i Kžištof Pendrecki koga smo pominjali malo iznad. Hteo bih da ga predstavim jednim malo lakšim delom od Trenodije za žrtve Hirošime a to je Pasija po Luki. Sama činjenica da je objavljena na podetiketi Argo govori da je reč o važnom delu i izuzetnom izvođenju kojim diriguje sâm kompozitor. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted December 10, 2017 Author Report Share Posted December 10, 2017 Šopen: Balade i skerca Ciprijen Kacaris Na nekom drugom mestu na forumu, verovatno u temi "Šta se sluša" sam napisao da je Šopen verovatno najiskreniji kompozitor koga poznajemo, zbog njegove nesputane lirike. Pored najpoznatijih Šopenovih dela, njegove balade i skerca su deo obavezne "literature". Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted December 10, 2017 Author Report Share Posted December 10, 2017 Šopen: Sonata za violončelo i klavir, Poloneza za violončelo i klavir Mstislav Rostropovič, Marta Argerič Šopen za gudačke instumente je nešto što treba čuti i otkriti. Kako se snašao i izrazio na violončelu, pitanje je ukusa. Ali je njegova sonata za violončelo dobra prilika da se nabavi i Šumanov Adađo i alegro, takođe za violončelo i klavir, koji često pravi društvo Šopenu na istom albumu. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Willi Studer Posted December 10, 2017 Author Report Share Posted December 10, 2017 Šopen: Etide Mauricio Polini Postoje različita mišljenja ljubitelja Šopena i klavira uopšte, ko je Šopenov najbolji interpretator i ko ima pravu meru između lirike i snage. Mauricio Polini je bez sumnje jedan od "prinčeva klavira" i veoma cenjen izvođač Šopena. Meni jeste među omiljenima, ali imam i neke zamerke: naime, kada svira Šopena, ponekad ima običaj da požuri u nekim tempima, a i da preko nekih nota preleti kao vrabac. Najbolje izvođenje Etida koje sam slušao je sa Vladom Perlemuterom koje, nažalost, više nemam. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Recommended Posts
Join the conversation
You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.