Jump to content


Orvel 2012 - Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA)


wega

Recommended Posts

U svetlu skoraÅ¡njih deÅ¡avanja vezanih za (ne)usvajanje kontraverznih zakona PIPA i SOSA u SAD odluÄio sam da otvorim temu vezanu za novi joÅ¡ radikalniji sporazum koji nadvio nad Evropom i Äije bi usvajanje u evropskom parlamentu moglo da unazadi korišćenje interneta u budućnosti ostavarujući tako, korak po korak, krajnji cilj - totalnu kontrolu nad sadržajem istog. U tekstu ispod možete proÄitati o Äemu se zapravo radi u ovom sporazumu (materijal sam prekopirao sa nekoliko razliÄitih izvora):

KONTROVERZNI sporazum Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA), koja za cilj ima borbu protiv kršenja autorskih prava i piraterije, juce su u Japanu potpisale 22 clanice Europske unije. ACTA-u su vec ranije potpisale SAD, Australija, Južna Koreja, Japan, Kanada i još nekoliko zemalja, a samo pet zemalja EU još uviek to nije ucinilo. Rec je o Nemackoj, Holandiji, Estoniji, Kipru i Slovackoj, ali se ocekuje da ce i one ubrzo obaviti tu proceduru.

Na prvi pogled cini se kako nema ništa sporno u ACTA-i, ali brojne udrženja i aktivisti tvrde kako ona ostavlja prostor za ustavno kršenje ljudskih prava i sloboda, te još vecu kontrolu interneta negoli jednako kontroverzna SOPA. Radi se o sporazumu koji nema zakonsku težinu, ali ratifikacijom ACTA-e svaka država EU na sebe prihvata obvezu stvaranja zakonskog okvira koji ce omoguciti odredbe ovog sporazuma.

ACTA je stvorena kao instrument zaštite intelektualnih i autorskih prava, odnosno kao sredstvo za borbu protiv "lažnjaka" u prehrambenoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i slicnim industrijama. Medutim, cinjenice da se pregovori oko ACTA-e vrše u tajnosti, da se dokument skriva od nevladinih organizacija pa cak i nacionalnih parlamenata država koje su je ratificirale vrlo brzo su pobudile interesovanje.

Pokazalo se da ACTA ima i drugu svrhu, odnosno da baš poput SOPA-e otvara vrata prema cenzuri interneta. Kao što smo vec napomenuli, ACTA svakoj državi ostavlja mogucnost stvaranja zakona u kojima ce se, u duhu ovog sporazuma, štititi autorska prava. Krajnje sprovodenje ACTA-e, dakle, zavisi o svakoj pojedinacnoj državi.

ACTA ne mora nužno znaciti cenzuru interneta i kršenje individualnih sloboda. Ali ostavlja vlastodršcima i takvu mogucnost. Jedino ogranicenje koje ACTA zapravo postavlja je odredba prema kojom države potpisnice ovog sporazuma ne mogu donositi nove zakone koji bi izlazili iz postojeceg zakonskog okvira, odnosno kojima bi se kršio neki od postojecih zakona koji regulišu ljudska prava.

No, problem je što je u manje razvijenim državama, u koje spada i Hrvatska/Srbija/BiH/Crna Gora, zapravo vrlo malo zakona kojima se reguliše aktivnost na internetu. Što zapravo znaci da potpisnice ACTA-e mogu svojim gradanima nametnuti ogranicenja (i sankcije) kakve god žele. Dok god ih zakonodavno telo (u našem slucaju parlament) okarakteriše kao "razumne".

Pobuna je već poÄela. Poljska vlada najavila je da ce ratifikovati ACTA-u 26. januara, nakon Äega je poljska Wikipedia odmah najavila "blackout" sliÄan onome kojeg je matiÄna stranica Wikipedije upriliÄila zbog SOPA-e. Istovremeno su krenuli i hakerski napadi u kojima su sruÅ¡ene službene internet stranice poljskog premijera i poljskog parlamenta.

Internet je, u obraÄunu sa SOPA-om i PIPA-om proÅ¡le nedelje već izborio jednu veliku pobedu. Ali rat za slobodu izražavanja je, kao Å¡to smo tada i najavili, tek poÄeo.

Edit: naslov editovao Paja

http://www.youtube.com/watch?v=dmQN93NqqDM&feature=player_embedded

/applications/core/interface/file/attachment.php?id=130114">ACTA_brosura_Cro.pdf

ACTA_brosura_Cro.pdf

Link to comment
Share on other sites

Situacija sa ACTA se ne može meriti sa neusvajanjem SOPA. Ako je 22 od 27 zemalja koje čine EU i delegiraju predstavnike u Evropski parlament ratifikovalo ACTA-u, po kojoj logici će taj isti parlament odbiti sporazum? EP je uticajan koliko i Ujedinjene nacije - od njega će se očekivati da lupi pečat, a ne da pametuje previše, pogotovo kada Nemačka i Francuska dodaju autogram. Mada, istini za volju, dok njih nema na listi možda i možemo da pričamo o koprcanju.

Neko je lepo prokomentarisao kada se digla prašina oko SOPA i PIPA: "Ljudi, pa vi stvarno mislite da nešto možete da učinite? Sve i da ne usvoje SOPA, uslediće nešto još gore." Kad mi tamo, a ono međutim - ACTA. :smile:

Link to comment
Share on other sites

U SRBIJI AD-ACTA :bounce

:lol:

Velika istina. No, javlja mi se još jedan uslov za ulazak u EU. ;)

Mene zanima koliko će ACTA enforcement ići daleko i koliko će firewallovi moći da nelegalne softverske i multimedija sadržaje na kućnim računarima zaštite od njihovog skeniranja.

U ovom trenutku se piše o najgorem scenariju i svemu što ACTA omogućuje. Zaista ne mislim da će po usvajanju odmah da krene ultra-špijunaža; za to su potrebni ozbiljni resursi. Krenuće da čiste od vrha, ali za očekivati je da će se nadgledanje vremenom pojačavati, verovatno će biti vršen pritisak na proizvođače anti-virus i firewall softvera da određenim robotima dozovljavaju pristup po default-u, itd. Karikiram. Da je dobro, nije. Da je Internet Divlji zapad što nikako ne odgovara velikim igračima - jeste. Da će se borba na cyber-frontu zaoštriti - hoće. Sve dok BRIK i ekipa ne potpišu - dobro je.

Link to comment
Share on other sites

U ovom trenutku se piÅ¡e o najgorem scenariju i svemu Å¡to ACTA omogućuje. Zaista ne mislim da će po usvajanju odmah da krene ultra-Å¡pijunaža; za to su potrebni ozbiljni resursi. Krenuće da Äiste od vrha, ali za oÄekivati je da će se nadgledanje vremenom pojaÄavati, verovatno će biti vrÅ¡en pritisak na proizvoÄ‘aÄe anti-virus i firewall softvera da odreÄ‘enim robotima dozovljavaju pristup po default-u, itd. Karikiram. Da je dobro, nije. Da je Internet Divlji zapad Å¡to nikako ne odgovara velikim igraÄima - jeste. Da će se borba na cyber-frontu zaoÅ¡triti - hoće. Sve dok BRIK i ekipa ne potpiÅ¡u - dobro je.

Link to comment
Share on other sites

Ako misliš da oni tek sada počinju sa praćenjem ponašanja korisnika, onda ti je promaklo par informacija u poslednjih nekoliko godina, npr. snimanje svega što je trebalo i nije trebalo za Maps, Earth i navigaciju, ili novi način personalizovane pretrage. Drugi primer je iPhone. Koliko je meni poznato, još od prve iteracije sa navigacijom iPhone prati korisnike i uploaduje podatke o lokaciji na Apple-ove servere. Apple se pravdao da na taj način prikupljaju dragocene podatke o ponašanju korisnika koje isključivo koriste u svrhu poboljšanja svojih usluga. No, ne moramo da pričamo o smartphone-ima - i običan mobilni je sjajan uređaj za praćenje i snimanje; Richard Stallman ih je čak nazvao Staljinovim snom. Na kraju krajeva, ceo London je pokriven kamerama, te su stanovnici pod prismotrom praktično od trenutka kada izađu iz kuće/zgrade.

Da sumiram - ako su ljudi očekivali da će sa napretkom tehnologije anonimnost zapravo porasti, onda su se grdno prevarili. Dogodiće se upravo suprotno. I tu, grubo, dolazimo do tri kategorije ljudi: onih koji ništa ne kriju i briga ih je da li ih neko uhodi, onih koji nešto kriju te ih je sa razlogom briga ako ih neko uhodi, i onih koji ništa ne kriju ali ne žele da budu uhođeni. Plašim se da će u narednom periodu život za drugu i treću kategoriju biti sve teži i teži.

Link to comment
Share on other sites

A Å¡to se tiÄe Facebooka:

Nakon brojnih polemika, javnih rasprava, i pobuna boraca za prava privatnosti na internetu popularna socijalna mreža Facebook je konaÄno odluÄila da objasni kako prate svaki vaÅ¡ korak, i ostalih 800 miliona korisnika.ObjaÅ¡njenje nije službeno doÅ¡lo iz Facebook-a nego je delo novinara USA Today-a Byrona Acohidoa koji je sastavio slagalicu intervjuiÅ¡ući Äelne ljude Zuckerbergove socijalne mreže.

Evo Å¡to je Byron Acohido saznao:

Facebook ne prati sve ljude na isti naÄin. Korisnici koji su prijavljeni i koriste svoj raÄun prate se na jedan naÄin, dok Facebook korisnike koji su odjavljeni i osobe koje nemaju otvoren raÄun prati na sasvim drugi naÄin.

Prvi put kada doÄ‘ete na bilo koju Facebook.com stranicu kompanija implementira tzv, kolaÄiće, cookies, u vaÅ¡ Internet browser. Ako napravite raÄun, instaliraju se dve vrste kolaÄića, a ako ste odluÄili da ipak ne napravite profil na socijalnoj mreži, ubaÄen vam je samo jedan od ta dva tipa kolaÄića.

Funkcija ovih kolaÄića je da beleže svaku vaÅ¡u posetu nekoj stranici koja ima dugme “Like†ili neki drugi facebook-ov dodatak. Beleži se datum, vreme i stranica koju ste posetili, kao i jedinstvene karakteristike koje identifikuju vaÅ¡ raÄunar.

Facebook Äuva sve prikupljene podatke 90 dana, a nakon toga ih briÅ¡u.

Ako ste prijavljeni na Facebook dok Äitate ovaj tekst, vaÅ¡e ime, e-mail adresa, kao i popis svih vaÅ¡ih prijatelja upravo su zapisani na neki tvrdi disk koji se nalazi na nekom od mnogobrojnih servera u svetu.

Nije ni Äudo Å¡to borci za prava privatnosti na internetu dižu toliku buku jer ovi podaci mogu poslužiti da se otkriju vaÅ¡a politiÄka uverenja, versko opredjeljenje, eventualni zdravstveni problemi kao i seksualna orijentacija. Ti podaci se mogu prodati kompanijama koje vas onda mogu ciljano bombardovati reklamama, mailovima, raznim i dosadnim pop-up prozorima.

Ali, Äelni ljudi iz Facebook-a kategoriÄno odbijaju bilo kakvu pomisao da bi prodali prikupljene podatke o vaÅ¡im preferencijama na internetu, i tvrde da kolaÄići služe kako bi poboljÅ¡ali vaÅ¡u bezbednost dok sa zanimanjem prouÄavate tuÄ‘e profile i da unaprede svoju uslugu.

Bilo kako bilo, aktivisti su pokrenuli javnu debatu i uskoro će predati ameriÄkom Senatu predlog zakona koji bi trebalo da omogući korisnicima izbor, DA li pristaju ili NE, na praćenje i beleženje njihovih navika dok lutaju bespućima interneta.

Link to comment
Share on other sites

Google mene ne brine puno, oni su mi uvek bili korektna korporacija, bez obzira sta drugi pisali. Iskreno mene bas briga da li me prate ili ne. Cak je u poslednjih godina dosta manje spama i napadnih mailova. Koristim Google mail i Android platformu i jedino mi je bitna sigurnost mailova, kontakata kao i dovoljan broj besplatnih aplikacija za Android, pa ako to kosta neki deo moje privatnosti rado cu im ustupiti nije problem. Cak je pracenje bilo u par navrata pozeljno jer me je Facebook pitao da li ste zadnji put hteli da pristupite svom nalogu iz Abu Dabija ili tako sto, naravno da nisam, to je neko pokusao da cacka po nalogu. Zgodna stvarcica. Po meni bi bilo dobro kada bi mogao da sve svoje naloge vezem za mobilni tako da samo ja mogu da npr. reset sifre dobijem kao poruku na mobilni i sl.

Sto se tice ostalih organizacija za zahebavanje korisnika interneta :moon

Link to comment
Share on other sites

Većina ljudi koriste google kao podrazumevani pretraživaÄ. TakoÄ‘e veliki broj koristi gmail za elekronsku poÅ¡tu i gtalk za Äetovanje. I da, svi oni su (ne)svesno žrtvovali deo svoje privatnosti da bi ti servisi bolje i brže funkcionisali (i sebe ubrajam meÄ‘u iste). Kao rezultat imamo personifikovanu pretragu (razliÄite rezultate pretrage za traženi unos na svom i komÅ¡inom raÄunaru) Å¡to ponekad nije loÅ¡e, ali Å¡ta ako se zloupotrebi. Å ta da se neki istiniti/objektivni podaci i informacije koje neko misli da ne treba da vidite putem google algoritma skrivaju od VaÅ¡ih oÄiju (ili ih je veoma teÅ¡ko pronaći). Već znaju vaÅ¡e liÄne podatke, vaÅ¡u lokaciju, imena vaÅ¡ih prijatelja i rodbine, koje internet stranice posećujete... A Å¡ta ako to jednog dana (dolaskom ACTA-e) ne bude korišćeno samo u markentinÅ¡ke svrhe (spam i reklamne poruke) već kao oruÄ‘e da mogu da vam pregledaju sadržinu svakog fajla koji ste nekom poslali ili negde postavili, svaku komunikaciju i prepisku sa nekim i na osnovu iste Vas optuže za neÅ¡to. To je isto ko da vam neko prisluÅ¡kuje telefon ili otvara pisma a da nema odobrenje od suda (u sluÄaju kada postoji osnovana sumnja za kriviÄno delo).

Link to comment
Share on other sites

Google-a Å¡to se tiÄe, sve se može i iskljuÄiti. Ne toliko teÅ¡ko... ÄŒak (rekao bih) veoma lako. Bez ikavih sukoba sa Google-ovim pravilima i sa njihovim željama...

Naravno, sve što iznesemo o sebi na net-u ( a i šire) verujem da je (odrasle smo i (nadam se) svesne osobe) plod naše (svesno donete) odluke da (to) iznesemo pred ostale...

Ne znam šta bih imao da skrivam od svega onoga što sa (o sebi) „izneo“ na net... Jedino bi mogli da mi pomognu kada zaboravim (gde sam napisao) nešto što mi je (kasnije) potrebno...

Link to comment
Share on other sites

  • 3 weeks later...

Najzad neko normalan>

Шабић: Споразум ÐКТРугрожава људÑка права

Србија ће заштиту интелектуалне Ñвојине на Интернету регулиÑати законима који ће бити у хармонији Ñ Ð·Ð°ÐºÐ¾Ð½Ð¸Ð¼Ð° ЕУ

acta----dru.jpg

ДемонÑтрације у БугарÑкој против Ñпоразума Ðкта Фото Танјуг

Србија није члан ЕвропÑке уније ни СветÑке трговинÑке организације, па Ñамим тим не Ñпада у ред земаља које Ñу позване да потпишу ÐКТÐ, у ÑветÑкој јавноÑти озлоглашени Ñпоразум чија је намена Ñузбијање трговине фалÑификованим пиратÑким добрима, објаÑнио је за „Политику†Радивоје Митровић, државни Ñекретар у МиниÑтарÑтву проÑвете и науке. Самим тим беÑмиÑлен је протеÑÑ‚ који Ñу грађани Србије, забринути за Ñудбину Интернета, као још неоÑвојеног поља Ñлободне комуникације, заказали за Ð´Ð°Ð½Ð°Ñ Ð¿Ñ€ÐµÐºÐ¾ друштвене мреже ФејÑбук на београдÑком Тргу Републике.

– Морам рећи да Интернет није измиÑлила ÑрпÑка памет, па она неће ни одређивати правила његовог коришћења. Влада ће ову облаÑÑ‚ регулиÑати законима који ће бити у хармонији Ñ Ð·Ð°ÐºÐ¾Ð½Ð¸Ð¼Ð° ЕвропÑке уније, али питање потпиÑивања поменутог Ñпоразума за Ð½Ð°Ñ Ð½Ð¸Ñ˜Ðµ актуелно – иÑтакао је Митровић и подÑетио на чињеницу да је ЕвропÑка комиÑија затражила од ЕвропÑког Ñудаправде да разјаÑни да ли је контроверзни међународни Ñпоразум у Ñкладу Ñа Ñлободом изражавања и Ñлободом Интернета.

Декан Правног факултета Универзитета „Унион†Владимир Водинелић каже да је ÐКТРзаправо допринела кршењу права, јер је оправданом потребом да Ñе заштити интелектуална Ñвојина угрозио права личноÑти, међу којима у првом реду право на приватноÑÑ‚.

Иако Ñу циљеви које ÐКТРпрокламује легитимни, његово доношење пропратиле Ñу бројне контроверзе. Рецимо, у пет држава ЕУ (међу којима Ñу Ðемачка и Холандија) овај Ñпоразум није добио зелено Ñветло. Иако Ñу владе ПољÑке, Чешке, Летоније, БугарÑке и Словеније приÑтале да Ñтаве Ñвој Ð¿Ð¾Ñ‚Ð¿Ð¸Ñ Ð½Ð° овај документ, таква одлука дочекана је на нож јавноÑти, па Ñе од ратификације одуÑтало. Ðа крају, прихватање Ñпоразума одложио је и ЕвропÑки парламент.

Родољуб Шабић, повереник за заштиту информација од јавног значаја, иÑтиче да је прва и озбиљнија замерка та што је ÐКТРрезултат нетранÑпарентног процеÑа преговарања, иако Ñу поједини чланови КонгреÑа СÐД и поÑланици Парламента ЕУ тражили да изађе на видело, а један извеÑтилац ЕвропÑког парламента о ÐКТÐ, због нетранÑпарентноÑти, поднео је оÑтавку.

– Кад је коначно поÑтао доÑтупан, документ је наишао на Ñнажан отпор широке јавноÑти. Ðајкраће, ÐКТÐ, по мом и мишљењу многих, отварајући лаку могућноÑÑ‚ за интервенцију органа влаÑти у Ñадржину Интернета и приÑтуп личним подацима, угрожава бројна људÑка права, а поÑебно Ñлободу изражавања и право на приватноÑÑ‚ – објаÑнио је Шабић.

Коментаришући чињеницу да је под притиÑком аргумената Ñпоразум ÐКТРупућен на оцену у ЕвропÑки Ñуду правде, наш Ñаговорник Ñматра да овај Ñпоразум неће прећи ту баријеру.

– Имајући у виду Ñтавове тог Ñуда у неким Ñличним Ñитуацијама, на пример поводом захтева за „филтрирање†Ñоцијалних мрежа, очекујем да неће проћи ту критичку контролу – рекао је Шабић.

Без обзира на то, он Ñматра да не поÑтоје разлози за приÑтупање Србије ÐКТÐ, поÑебно не без претходне најшире Ñтручне јавне раÑправе.

Као идејни творци овог Ñпоразума наводе Ñе СÐД и Јапан, а од 2007. године разради идеје придружују Ñе Канада, ШвајцарÑка и ЕвропÑка унија. Званични преговори започели Ñу 2008. године када им Ñе прикључују ÐуÑтралија, МекÑико, Мароко, Ðови Зеланд, Република Кореја и Сингапур. ИÑтовремено јавноÑÑ‚ је о овом Ñпоразуму први пут обавеÑтио, ко би други него – ВикиликÑ. ОÑим влада ових земаља, Ñматра Ñе да Ñу предлог ÐКТРÑачинили и Ñаветодавни одбор ÑаÑтављен од великих мултинационалних корпорација.

В. Дугалић

објављено: 25.02.2012

Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...